Najčešće šumske krađe: Blage kazne za zločine protiv životne sredine u CG

CZIP: Analiza krivičnopravne i prekršajno-pravne zaštite životne sredine u Crnoj Gori
250 pregleda 2 komentar(a)
krivolov, solana, Foto: Vesko Bejolević
krivolov, solana, Foto: Vesko Bejolević
Ažurirano: 29.01.2019. 09:57h

U Crnoj Gori prisutan je trend blagog kažnjavanja počinilaca krivičnih djela protiv životne sredine, a oni se najčešće kažnjavaju uslovnom osudom.

To je pokazalo istraživanje Centra za zaštitu i pručavanje ptica (CZIP) pod nazivom “Analiza krivičnopravne i prekršajno-pravne zaštite životne sredine u Crnoj Gori”, koja analizira rad sudova i tužilaštva u toj oblasti za period od 2013. do 2018. godine.

Predmetima crnogorskih sudova, prema CZIP-ovoj analizi, bilo je u tom periodu obuhvaćeno 13 različitih krivičnih djela protiv životne sredine, a najzastupljenija su šumska krađa sa ukupno 712, građenje bez prijave i dokumentacije za građenje sa 586, i nezakonit ribolov sa 161 presudom.

Ovo su rijetka krivična djela koja su zastupljena sa velikim brojem predmeta kod sudova, dok je preostalih deset krivičnih djela zastupljeno u desetak predmeta godišnje.

“Generalni zaključak sprovedene analize krivičnopravne i prekršajnopravne zaštite mogao bi se svesti na izvedeni zaključak o malom broju procesuiranih slučajeva. Razloge za to treba tražiti najprije u nedoraslosti svijesti o potrebi zaštite životne sredine u našem društvu. Jasno je da se veći problem u pružanju krivičnopravne i prekršajnopravne zaštite životnoj sredini nalazi u nedovoljnoj primjeni zakonom predviđenih krivičnih djela odnosno prekršaja, nego u samoj zakonskoj reuglativi”, navodi se u zaključcima analize.

Analiza je bazirana na podacima prikupljenim od osnovnih sudova, Sudskog savjeta, te osnovnih tužilaštava i prekršajnih sudova, koje je CZIP prikupio posredstvom zahtjeva za slobodan pristup informacijama. U analizi piše da su jedno osnovno tužilaštvo i jedan opštinski sud odbili njihove zahtjeve, pa je analiza uskraćena za podatke tih institucija.

Prikupljeni podaci CZIP-a pokazuju da je od 1.597 presuđenih postupaka u odnosnom periodu za krivična djela iz glave 25 (protiv životne sredine), njih 1.493 (93.49 odsto) okončano osuđujućim presudama.

“Analizirajući vrstu sankcija kojoj su pribjegavali sudovi u odnosnom periodu, zaključujemo da je u 64,10 odsto svih osuđujućih presuda izrečena uslovna osuda, u 21,63 odsto novčana kazna; 10,31 odsto zatvorska kazna, a u 59 predmeta (odnosno 3,95 odsto) je izrečena kazna rada u javnom interesu. Primjećuje se da je jedino u slučaju presuda za krivično djelo šumska krađa izricanje novčane kazne imalo primat u odnosu na uslovnu osudu”, piše u ovom dokumentu.

Kada je riječ o tužilaštvima analiza pokazuje da je veliki broj slučajeva u kojima nije potvrđena optužnica - 44, 8 odsto, dok je optužni akt povodom krivičnih djela protiv životne sredine podignut u 63,99 odsto slučajeva.

Najviše prijava (po dostavljenim podacima) tužilaštvima je u navedenom periodu dostavljeno za krivično djelo građenja objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, ali i šumske krađe, dok je svih ostalih prijava bilo mnogo manje.

“Ističemo posebno potrebnim sprovođenje obuke tužilaca u nadležnim tužilaštvima o načinu i značaju procesuiranja počinilaca krivičnih djela iz glave XXV. Ovo prije svega zbog dobijenog podatka o velikom broju odbačenih prijava u ovoj fazi postupka. Razlozi za takve podatke mogu biti brojni, te bi podrobnija analiza sa međusobnom edukacijom kako nevladnih organizacija i nosilaca tužilačkih funkcija potencijalno dala dobre rezultate u budućem periodu”, smatraju u CZIP-u.

Oni predlažu i redovno prikupljanje podataka o broju prijava za krivična djela odnosno prekršaje iz oblasti zaštite životne sredine i njihovog praćenja u daljem toku postupka, kako bi se pratio eventualni progres u procesuiranju i sankcionisanju učinilaca krivičnih djela odnosno prekršaja iz oblasti zaštite životne sredine.

 Kazna i do 12 godina zatvora

Krivičnim zakonikom Crne Gore, učiniocu krivičnog djela mogu se izreći kazne, mjere upozorenja, mjere bezbjednosti, i vaspitne mjere (za maloljetnike). Za ta krivična djela zakonodavac propisuje kaznu zatvora do najviše 12 godina, novčanu kaznu, a za pojedina djela i mjeru oduzimanja predmeta. Zakonodavni okvir takođe propisuje da zatvorska kazna ne može biti manja od 30 dana, dok se novčana može kretati u rasponu od 200 do 20.000 eura, odnosno za djela iz koristoljublja do 100.000 eura. Uslovnom osudom sud učiniocu krivičnog djela utvrđuje kaznu i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti, ako osuđeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od jedne niti duže od pet godina (vrijeme provjeravanja) ne učini novo krivično djelo.

Preporučujemo za Vas