CDT: Usvojiti novi zakon o izboru odbornika i poslanika, a ne izmjene i dopune

Kovačević je navela da je CDT prvi put pripremio ocjenu ispunjena političkog kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji u vezi fer i slobodnih izbora
56 pregleda 1 komentar(a)
Milica Kovačević, Foto: Luka Zeković
Milica Kovačević, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 17.05.2019. 14:03h

Crna Gora treba da usvoji novi Zakon o izboru odbornika i poslanika (ZOIP), a ne njegove izmjene i dopune, saopštila je direktiorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević, navodeći da bi se novim zakonom trebalo riješeti svi ključni problemi koji opterećuju izborni proces. „To su tretman javnih servisa i drugih medija, regulisanje sistema žalbi i uvođenje otvorenih lista, sređivanje nejasnih odredbi zakona“, rekla je Kovačević na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja na temu "Legitimitet i integritet izbora - neophodan korak ka evropskim vrijednostima. Ona je kazala da treba riješiti pitanja diskriminacije u više oblasti ZOIP-a, naročito vezano za osobe sa invaliditetom, Rome, žene, individualne kandidature građana. Kovačević je navela da je CDT prvi put pripremio ocjenu ispunjena političkog kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji u vezi fer i slobodnih izbora.  „Ono što nudi ovo istraživanje je ocjena izbornog procesa u svojoj ukupnosti, kroz zaokruženu metodologiju utemeljenu na univerzalno prihvaćenim standardima demokratskih izbora. Još jedna specifičnost ovog projekta je da se prvi put, po istoj metodologiji radi ocjena ispunjenosti ovog političkog kriterijuma u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji“, rekla je ona. Prema njenim riječima, iskazano u brojevima, ocjena trenutnog stanja na skali od 1 do 5 u oblasti izbori je 2,6.  „Najboljom prosječnom ocjenom 3,3 je ocijenjen izborni dan, a zakonodavni okvir sa 3,1. Najlošije je ocijenjena sekcija vezana za pritiske i klijentelizam, 1,8. Slabe ocjene su dobili i finansiranje kampanja 2,2 i izborna administracija 2,3“, kazala je Kovačević.

Kovačević je kazala da Državna izborna komisija (DIK) nije nezavisna – niti od političkih partija, niti od izvršne i zakonodavne vlasti.  „Većina njenih članova se imenuje na predlog političkih partija, nakon svakih sprovedenih izbora, a članovi DIK su i visoki funkcioneri Vlade i Skupštine Crne Gore“, rekla je ona. Kriterijumi i procedura za izbor predsjednika DIK-e, kako je ocijenila, ne pružaju garancije stručnosti i političke nepristrasnosti izabranog lica. „Na nižim nivoima izborne administracije ne postoje ni ovako slabe garancije nepristrasnosti“. „Smatramo da bi trebalo usvojiti poseban Zakon o izbornoj administraciji koji će organe za sprovođenje izbora, a prije svih DIK postaviti kao otvorenu, nepartijsku i profesionalnu“, kazala je Kovačević. Ona je ocijenila da bi trebalo korigovati Zakon o zdravstvenoj zaštiti i uvesti krivičnu odgovornost za građane koji ne prijavljuju preminule članove porodice i institucije koje neažurno obavljaju ovaj posao.  „Trebalo bi izmijeniti Zakon o registrima prebivališta i boravišta u pravcu omogućavanja terenskih kontrola prebivališta i brisanja iz evidencija građana koje ovo svoje pravo zloupotrebljavaju, odnosno koriste u više država“, rekla je Kovačević.  Ona je podsjetila da Izborno zakonodavstvo ne dozvoljava individualne kandidature, i pojedinac na izborima može učestvovati samo kroz zatvorenu blokiranu listu, koju u praksi utvrđuje partijsko rukovodstvo.  Izborni zakon predviđa mjere afirmativne akcije za veću predstavljenost žena i manjinskih naroda.  „To je daleko od željenih 40 odsto kandidatkinja na izbornoj listi kako je definisano međunarodnim standardima i nacionalnim strateškim dokumentima“, upozorila uje Kovačević. Prema njenim riječima, specifičan sistem afirmativne akcije predviđen je i za predstavnike manjinskih naroda, i podrazumijeva različite izborne pragove za različite zajednice, kako bi se garantovao prolaz u parlament. „Nažalost, ovaj mehanizam je isključio Rome, koji prema posljednjem popisu imaju gotovo isti udio u populaciji kao i Hrvati, ali nemaju iste povlašćene uslove za ulazak u parlament“, rekla je Kovačević.

Ona je upozorila da Zakonom nijesu dovoljno i precizno propisane kazne za emitere u slučaju nepoštovanja pravila. „Neskrivena je naklonost pojedinih medija prema vlasti ili opoziciji, što posebno dolazi do izražaja u izbornim kampanjama. Ravnopravan tretman nije osiguran ni u plaćenom oglašavanju. Plaćeno političko oglašavanje nije ograničeno ni izbornim ni medijskim zakonima, što može da dovede do nepoštene prednost za one učesnike izbora koji imaju više novca“, rekla je Kovačević. CDT smatra da bi trebalo izmijeniti zakone o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o sprječavanju korupcije u smjeru jačanja nezavisnosti, profesionalnosti. „Agencija za sprječavanje korupcije bi u praksi trebalo da obavljanja stvarne, a ne samo formalne kontrole procesa finansiranja subjekata i upotrebe državnih resursa“, navela je Kovačević. Prema njenim riječima, brojne su i optužbe opozicionih partija o kupovini glasova od aktivista vladajućih partija.  „Istraživanja pokazuju da su nuđenje novca i usluga za glasanje na izborima kao i politički klijentelizam rasprostranjene pojave u Crnoj Gori“, kazala je Kovačević. Ona je rekla da zvanični podaci ukazuju na mali broj istraga i postupaka za krivična djela protiv izbornih prava. „Osuđujuće presude za povredu slobode opredjeljena pri glasanju su malobrojne i sudovi najčešće izriču uslovne osude“.  „Odvraćajući efekat ovakve kaznene politike je vrlo upitan, i opravdana je zabrinutost da ovakvo tretiranje povreda osnovnih građanskih prava ohrabruje pritiske, ucjene i kupovinu glasova“, rekla je Kovačević.