U ZNAK PROTESTA

Ruska Wikipedija ugašena zbog cenzure

Ruska verzija Wikipedije ugašena je u znak protesta zbog predloženih zakona o informisanju koji bi mogli da omoguće državnim organima Rusije da cenzurišu internet.
150 pregleda 0 komentar(a)
U ZNAK PROTESTA, Foto: Wikipwdia.ru
U ZNAK PROTESTA, Foto: Wikipwdia.ru
Ažurirano: 23.02.2019. 18:26h

Wikipedia na ruskom jeziku ne radi od jutros i tako će ostati naredna 24 sata, pišu RIA Novosti, kada će se ruska Duma izjašnjavati o amandmanu novog zakona o informisanju - "Akt o informacijama".

Ukoliko ovaj amandman bude prihvaćem u sadašnjoj formi on bi omogućio stvaranje državne agencije koja bi bila zadužena za zabranjivanje sajtova i imala obvlašćenje da dodaje nove sajtove na tu "crnu listu", što bi mogao da radi i sud.

"Zajednica oko Wikipedija protestvuje protiv cenzure koja ugrožava slobodan pristup znanju, dostupnom cijelom čovječanstvu. Tražimo vašu podršku u borbi protiv ovog zakona", kažu iz Wikipedije.

Oni koji se zalažu za njegovo usvajanje kažu da bi na ovaj način država mogla efikasnije da se izbori sa dječijom pornografijom i ekstremističkim sadržajima, ali je i puno onih koji ovaj amandman kritikuju tvrdeći da se na ovaj način uvodi cenzura interneta.

OEBS kritikuje ruski zakon o registru štetnog internet sadržaja

Zabrinjavajuće je da se u nacrtu ignoriše neophodna procedura, isključivanjem sudova iz definisanja štetnog sadržaja i izdavanjem naloga za blokiranje sadržaja.

Ruska Duma, donji dom parlamenta, počela je 6. jula proces usvajanja federalnog zakona "O zaštiti djece od informacije štetnih za njihovo zdravlje i razvoj", koji podrazumijeva stavljanje na "crnu listu" sajtova koji sadrže navodno štetni sadržaj, kakvi su pornografija i narkomanija, ili promovišu ekstremističke ideje, i uvodi dodatne restriktivne mjere bez sudskog procesa.

"Svaki pokušaj zabrane nejasno definisanog sadržaja na internetu na netransparentan način skoro će sigurno dovesti do prekomjerne zabrane, a moguće i cenzure, a time i spriječiti slobodan protok informacija", navela je u pismu ruskom ministru spoljnjih poslova Sergeju Lavrovu i predsjedavajućem Dume Sergeju Nariškinu predstavnica OEBS-a za medije Dunja Mijatović.

U nacrtu zakona se navodi da, ako vlasnik sajta ne ukloni zabranjeni sadržaj u roku od 24 sata nakon što je uvršten u registar, provajder mora da blokira cio sajt. Posljedica toga moglo bi biti blokiranje sadržaja izvan opsega zakona.

Internet provajderi će morati da uklone sporni sadržaj kada im obavještenje o tome pošalje federalna agencija koju će imenovati vlada. Pored sudova, koji već imaju pravo da zabranjuju ekstremistički ili drugi sadržaj koji krši ruske zakone, agencija će imati pravo da dodaje sadržaj na "crnu listu".

Rusko ministarstvo pravde već ima listu ekstremističkog materijala koji su zabranili sudovi na kojoj su sajtovi i oflajn publikacije, kao i muzička izdanja i pamfleti. Na listi je trenutno 1.279 sadržaja.

"Zabrinjavajuće je da se u nacrtu ignoriše neophodna procedura, isključivanjem sudova iz definisanja štetnog sadržaja i izdavanjem naloga za blokiranje sadržaja. Nije jasno ni po kom će se kriterijumu sadržaj definisati kao štetan po djecu, a time i stavljati na crnu listu", navela je Mijatović.

Ona je pozvala ruske vlasti da odustanu od usvajanja zakona i da ga podvrgnu javnoj raspravi, uz učešće eksperata, i ponudila je pomoć OEBS-a u tom procesu.