“ACTA neće cenzurisati internet, neće pružiti pravnu osnovu koja bi dala bilo kome pravo da vam kontroliše elektronsku poštu ili blogove. Neće biti 'policija interneta'. ACTA neće ograničavati prodaju legalnih generičkih lijekova, niti omogućiti carini ili policiji ili bilo kome da pregledava vaše laptope,mp3 fajlove ili vaše pametne telefone.”
Tako je prošle sedmice kazao Karel de Guht, evropski komesar za trgovinu pred Evropskim parlamentom (EP) tokom jedne od brojnih rasprava o spornom međunarodnom Sporazumu.
Tokom debate u EP se ispostavilo i da se mnogi elementi kritike koji kruže internetom o ACTA, odnose na Sporazum iz najranijih faza i nacrta
Predlog ACTA nezgrapno napravljen
U raspravu se uključio i moćan nevladin sektor. Nizom akcija i protesta, uglavnom na internetu, građansko društvo je pokazalo koliko je moćno.
EP je krajem februara dobio peticiju koju je potpisalo skoro 2,5 miliona ljudi širom svijeta koji se zalažu za slobodan i otvoren internet i traže blokiranje međunarodnog Trgovinskog sporazuma protiv falsifikovanja (ACTA). Direktor te kampanje Aleks Vilks je ukazao da je predlog ACTA “nezgrapno napravljen” i da predstavlja “korak unazad kada je riječ o slobodama i vrijednostima, koji su srž EU”.
EU je prošle sedmice suspendovala ratifikaciju ACTA i zatražila da Evropski sud pravde presudi o legalnosti tog sporazuma. Od vrhovnog suda EU je zatraženo pravno mišljenje o tome da li je primjena ACTA u potpunosti u saglasnosti sa slobodom izražavanja i slobodom na internetu.
Udarac slobodi informacije
Od 27 članica EU, njih 22 su potpisale taj sporazum, koji je usmjeren na sprečavanje online krađe i piraterije, ali ga još nisu ratifikovale. SAD, Japan, Australija, Kanada, Južna Koreja, Singapur su takođe među potpisnicama.
Pobornici ACTA ukazuju da će taj sporazum pomoći da se zaštite radna mjesta i da se njime ne uvode nikakve izmjene u važeće zakone EU o zaštiti intelektualne svojine.
Kritičari, međutim, ističu da ACTA predstavlja udarac slobodi informacija, jer bi zemljama potpisnicama olakšao kažnjavanje prekršilaca autorskih prava i zatvaranje internet sajtova.
Predsjednica komiteta za peticije u EP-u, italijanska pravnica Erminia Maconi, izjavila je da “nije uobičajeno” da njen komitet dobije neki dokumet koji je potpisao “tako veliki broj građana”.
Komiteta za peticije će na sastanku 19. i 20. marta odlučiti da li je ta peticija prihvatljiva i da li može biti uvrštena u raspravu o ACTA.
Teskt je ublažen
Džabalučari svih zemalja, kao onomad proleteri, ne haju za skrivene opasnosti piraterije, kaže Svetislav Basara
Guht koji zagovara ACTA, kaže da neće biti policija interneta, već da je u pitanju Sporazum, čiji je cilj početak primjene već postojećih evropskih zakona.
Pregovori o ACTA su počeli 2006, prvi sastanak održan je (u tajnosti) dvije godine kasnije, a prvi materijal sa sastanka procurio je već u maju iste godine (preko Wikileaksa), kada je, iako tek zapisnik, naišao na žestoku osudu javnosti, prvenstveno zbog tajnosti.
Od nastanka do danas, tekst Sporazuma je mijenjan više puta i njegovi zagovornici tvrde da je ublažen u odnosu na prvobitnu verziju. Tokom debate u EP se ispostavilo i da se mnogi elementi kritike koji kruže internetom o ACTA, odnose na Sporazum iz najranijih faza i nacrta, a ne na njegovu posljednju verziju.
ACTA podržava i Svetislav Basara
“Iskreno podržavam taj sporazum i to ne iz ličnih pobuda - pirate moja niskotiražna sočinjenija ne interesuju - mada sumnjam da će, kako se ono kaže, sporazum zaživjeti. Nema šanse protiv interneta. Kada duh jednom izađe iz boce, ne može se više satjerati nazad. Konačno, internet je svojevremeno i dizajniran da bude “neuhvatljiv”. Nije zgoreg pomenuti da su duhovni oci interneta zapravo bili generali. Stoga je ratobornost internetu takoreći u krvi", navelo je Basara u kolumni za list Danas.
“Neće to izaći na dobro”, dodaje on. “Već se čuju bojažljivi glasovi da je virtuelni svet odnio još jednu pobjedu nad stvarnim svijetom. Ako zemaljski zakoni prestanu da važe u sajberspejsu, pitanje je dana kada će biti stavljeni van snage i u realnosti. Džabalučari svih zemalja, kao onomad proleteri, ne haju za skrivene opasnosti piraterije. Ljudi prosto hoće da na mukte slušaju muziku, gledaju filmove i čitaju knjige i to pravdaju već izanđalim opravdanjem za svakakva nepočinstva – slobodom”, navodi on, pitajući “znaju li ti slobodari da besplatan ručak ne postoji”.
Galerija
Bonus video:
