Da li se i koliko krše ljudska prava zloupotrebama mjera tajnog nadzora, da li ima neustavnih presuda, optužnica ili istraga zasnovanih na nezakonito prikupljenim podacima, za javnost je tajna zaštićena ćutanjem policije i tužilaštva.
„Nijedan izvještaj o radu tužilaštva ne sadrži podatke o primjeni MTN i o rezultatima koji su postignuti njihovom primjenom, posebno od kada je ZKP izmijenjen na način koji je omogućio njihovu širu primjenu. Zato i dalje ostaje utisak da se MTN ne koriste u svrhe zbog kojih su propisane ZKP-om i da, umjesto suzbijanja kriminaliteta, njihova primjena u praksi uzrokuje kršenje ljudskih prava i sloboda“, upozorava advokat MANS-a Veselin Radulović.
Da razlozi za zabrinutost nijesu bez osnova ukazuje odluka Ustavnog suda o nezakonitim nalozima tužilaca za praćenje i prisluškivanje od 2013. do 2018., kao i stav Vrhovnog suda da sudije za istragu nezakonito izdavale naredbu o dostavljanju mobilnim operaterima informacija o tome sa kim su razgovarali građani u jednoj opštini ili čak na čitavoj teritoriji države…
“Vijesti” su pokušale da, nakon stava Ustavnog i Vrhovnog suda, primjenom Zakona o slobodnom pristupu podacima i novinarskim pitanjima, dobiju informacije o mogućim posljedicama nezakontog prisluškivanja. Tužilaštava koja koriste MTN za istrage teških krivična djela, kao I MUP odbili su pristup podacima.
Ustavni sud je tek u februaru ove godine odlučivao po zahtjevu advokata Nikole Martinovića i Slobodana Smolovića iz 2013., kada je izmjenama krivičnog zakonodavstva tužiocima navodno zbog lakšeg procesuiranja korupcije i teškog kriminala, dozvoljeno da bez naloga suda mogu naložiti prismotru. Nakon pet godina, US je zaključio da ukine odredbu da MTN na “obrazloženi predlog ovlašćenog policijskog službenika ili po službenoj dužnosti pisanom naredbom određuje tužilac”.
“Vijesti” su od svih državnih tužilaštava tražile podatke o tome koliko naredbi za primjenu tajnog nadzora su tužioci izdali od 2013. do februara 2018.,koliko je tih naloga bilo bez saglasnosti sudova, da li je po tom osnovu donijeta pravosnažna presuda, da li se vodi sudski postupak i da li se nakon stava US odluke tužilaštva mogu osporiti.
Od 17 tužilaštava, nijesu odgovorili samo Specijalno državno tužilaštvo i Više tužilaštvo u Podgorici, koja uglavnom u procesuiraju ubistava, zloupotrebe služebnog položaja, pranja novca i sličnih teških krivičnih djela primjenjuju prisluškivanje i nadzor. Portparol Višeg stužilaštva u Bijelom Polju, tužilac Hasan Lukač naveo je da su oni tražili MTN samo po malogu suda. On nije precizirao broj, već da su“zahvaljujući MTN otkriveni počinioci određenih krivičnih djela“.
ODT Nikšić je navelo da su od 2013. do februara 2018. godine državni tužioci donijeli tri naredbe o sprovođenju mjera tajnog nadzora, ali da na osnovu njih nema pravosnažnih presuda, ni sudskih postupaka.
Barski tužilac Milenko Magdelinić i njegovi saradnici, kako se navodi u odgovoru, nisu naredili MTN, ali jesu sudije za istragu po njihovom zahtjevu i to 12.
U Podgorici, kako je navela portparolka Danka Ivanović, “ od 2013. do 2018. je od strane tužioca u jednom predmetu donijeta naredba o određivanju MTN koja se odnosila na lice koje je bilo oštećeno krivičnim djelom. Određena je mjera tajnog nadzora-snimanje razgovora uz prethodno informisanje i saglasnost oštećenog. Osnovni sud u Podgorici je donio pravosnažnu presudu kojom je okrivljenog oglasio krivim za krivično djelo iznuda i osudio ga na kaznu zatvora“.
Osnovna tužilaštva u Bijelom Polju, Rožajama, Plavu, Pljevljima, Cetinju, Kolašinu, Herceg Novom, nisu,kako navode, koristila naredbe za prisluškivanje niti su taj insttument za istrage tražili od sudova.
Od MUP-a/Uprave policije “Vijesti” su tražile podatke o tome koliko je MTN-a policija tražila od tužilaca, koliko ih je prihvaćeno, koliko je prijava po tom osnovu podnijela, kao i da li su Unutrašnja kontrola i Direktorat za poslove nadzora MUP-a provjeravali zakonitost mjera tajnog nadzora i da li je i u koliko slučajeva utvrđeno kršenje zakona.
Oni su naveli da bi odgovor na zahtve podrazumijevao “sačinjavanje nove informacije” a da po Zakonu o SPI to ne moraju da rade.
VDT Ivica Stanković, ranije je na sjednici skupštinskog odbora poručio policiji da bi tajni nadzor trebalo manje koristiti, a više operativni rad na terenu.
“Sa druge strane, godinama postoje ozbiljne sumnje da se MTN određuju nezakonito i da policija i tužilaštvo represivni aparat usmjeravaju prema građanima koji ne vrše krivična djela.
Tako smo prije par godina saznali da je sud izdao više naredbi za pribavljanje tzv. telefonskih listinga svih građana Crne Gore ili svih građana na teritoriji nekog grada. Na taj način masovno su kršena osnovna ljudska prava građana koji nemaju nikakvog dodira sa kriminalom“, rekao je advokat MANS-a Veselin Radulović, po čijoj tužbi je zbog ovoga u toku sudski postupak.
Medenica čuva tajnu ANB
Predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu “VIjesti” su pitale koliko je „odluka za korišćenje pisanog naloga za praćenje i osmatranje, uz korišćenje tehničkih sredstava za dokumentovanje, izdala po zahtjevu direktora ANB posljednjih pet godina, te koliko mjera koje je direktor ANB naložio kao hitne je kontrolisala, da li je bilo nezakonitih i u koliko slučajeva je Agenciji naloženo da obustavi primjenu, a podatke i dokumenta na kojima su ti podaci zabilježeni uništi“.
U odgovoru Suda navodi se da se ti podaci odnose na poslove nacionalne bezbjednosti i da su označeni stepenom tajnosti.
Na pitanja istog sadržaja direktor ANB Dejan Peruničić nije odgovorio.
Ombudsman podsjeća na krivičnu odgovornost za zloupotrebe
Kancelarija ombudsmana prethodnih pet godina nije imala pritužbi građana povodom slučajeva primjene mjera tajnog nadzora.
“Državno tužilaštvo u vrijeme dok je ova odredba važila, imalo zakonski osnov za određivanje MTN. Činjenica da je tužilaštvo postupalo po važećoj zakonskoj normi, za koju je kasnije Ustavni sud utvrdio da nije u skladu sa Ustavom, ne može dovesti u pitanje zakonitost postupanja... Zakonitost određivanja i sprovođenja mjera tajnog nad zora trebalo da bude predmet kontrole i neposredno Višeg tužilaštva, odnosno suda, tim prije što se ovim mjerama zadire u ljudska prava i slobode zajemčena Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Za eventualnu zloupotrebu i kršenja pravila određivanja i sprovođenja mjera tajnog nadzora, propisana je krivična odgovornost“, odgovor je ombudsmana Šućka Bakovića.
Galerija
Bonus video:
