OLUJNI VJETAR NAPRAVIO DOSTA ŠTETE

Oštećenje auta u nepogodama: Čije je drvo, on plaća štetu

Najlakši način da se vozilo zaštiti od elementarnih nepogoda je da bude pokriveno kasko polisom, kaže Igor Radojević, procjenitelj u osiguravajućem društvu
11152 pregleda 3 komentar(a)
Drvo tokom olujnog vjetra palo na automobil u centru Podgorice, Foto: Boris Pejović
Drvo tokom olujnog vjetra palo na automobil u centru Podgorice, Foto: Boris Pejović

Olujni vjetar koji je duvao prije desetak dana u Crnoj Gori napravio je dosta štete ne samo na stambenim objektima, već i na automobilima.

Naime, crijep koji je padao sa krovova, ali i drveće koje je padalo neprijatno su iznenadili vlasnike motornih vozila.

Kada je sve prošlo, postavlja se pitanje ko je dužan da nadoknadi štetu?

Najlakši način da se vozilo zaštiti od elementarnih nepogoda je da bude pokriveno kasko polisom, kaže Igor Radojević, procjenitelj u osiguravajućem društvu.

Tada vlasnik ne treba da razmišlja o eventualnoj šteti, već je ona pokrivena u potpunosti.

“Kada je u pitanju pad crijepa sa kuće, tada odgovornost pada na vlasnika objekta koji nije adekvatno obezbijedio krovni pokrov”, kaže Radojević. “Ukoliko pouzdano zna sa čijeg objekta je pao crijep, vlasnik oštećenog vozila ima pravo da se obrati vlasniku tog objekta sa zahtjevom za naknadu štete”.

U slučaju kada snažan vjetar odlomi granu ili obori čitavo drvo na vozilo, vlasnik automobila može da se obrati preduzeću koje je zaduženo za održavanje zelenih površina, u ovom slučaju drveća koje je napravilo štetu na vozilu, objašnjava Radojević.

“Takođe, vrlo često imamo slučaj da se osiguranici žale na štetu od neobezbijeđenih kontejnera. U tom slučaju imamo odgovornost kod organizacije koja održava ta sredstva, jer ona moraju da budu apsolutno bezbjedna po parkirana vozila”.

U slučaju da vlasnik vozila ima kasko polisu, vlasnik stambenog objekta sa koga je pao crijep ili oluk, neće izbjeći odgovornost. Naime, osiguranje će da isplati korisnika kasko osiguranja, a zatim će da potražuje sredstva od vlasnika objekta.

U slučaju da vlasnik oštećenog vozila nije razmišljao o mogućnosti da može da traži naknadu štete i da je pomjerio vozilo, takođe može da traži naknadu štete, ali samo ako ima dokaze.

“Oštećenja koja nastanu od oluje i od posljedica udara predmeta koje je nanio vjetar su vrlo karakteristična, pa taj dio nije sporan”, kaže Radojević.

“Međutim, pitanje odgovornosti je tada upitno ukoliko nemaju dokaze odakle je došao predmet koji je oštetio vozilo. U toj situaciji je vrlo teško dokazivo da je predmet pao baš sa određenog objekta”.

Nije rijedak slučaj da oluk sa kuće ili stambene zgrade koji nije propisno pričvršćen padne na vozila koja su parkirana neposredno uz stambeni objekat.

U slučaju pada oluka ili predmeta sa stambene zgrade, odgovornost je na onome ko se brine o njenom održavanju, ili eventualno investitora ako je zgrada još u izgradnji.

Kad su u pitanju elementarne nepogode najbolje je napraviti zapisnik.

“U slučaju pada drveta najbolje je da pozovete komunalnu službu da sačini zapisnik i napravi fotografije, kako bi vlasnik vozila mogao da dokaže da se to desilo tu i na taj način”, objašnjava Radojević.

“Ako je štetu prouzrokovao pad elementa sa privatnog stambenog objekta, onda vlasnik automobila mora napraviti zapisnik i snimiti fotografije ili video zapis, koji treba da učine nespornim da je taj predmet pao baš sa tog objekta i da bi onda eventualno potraživao štetu od vlasnika objekta”.