Struja trese kamere, policajci građane

Kome odgovara mrak u policiji

Ne radi nijedna od pet kamera u Stanici za javni red i mir Centra bezbjednosti Podgorica. Policija više puta bezuspješno od MUP-a tražila da se riješi problem video-nadzora. Iz MUP-a tvrde da tehnički problem ne može uticati na zakonitost postupanja policije
18468 pregleda 15 komentar(a)
Nadzorna kamera (ilustracija), Foto: Shutterstock
Nadzorna kamera (ilustracija), Foto: Shutterstock

Ne radi nijedna od pet kamera u Stanici za javni red i mir Centra bezbjednosti Podgorica, što otvara mogućnost za razne zloupotrebe i otežava dokazivanje nezakonite primjene sile. Uprava policije više puta urgirala je kod Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) da se taj problem riješi, ali on još nije otklonjen.

Informaciju o kvaru na tom sistemu, “Vijestima” je potvrđena iz MUP-a i Savjeta za građansku kontrolu rada policije, odakle su pozvali nadležne iz resora Mevludina Nuhodžića - da hitno otklone sve nedostatke.

“Dio sistema video nadzora u zgradi Centra bezbjednosti Podgorica je u kvaru od februara 2019. godine, nakon strujnog udara. U toku prošle godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova je na osnovu raspoloživih budžetskih sredstava završilo zamjenu dijela opreme za video-nadzor shodno prioritetima za zamjenu kamera koje nijesu u funkciji, a koje je definisao Sektor za obezbjeđenje ličnosti i objekata Uprave policije. Odmah po usvajanju Plana javnih nabavki za 2020. godinu, Ministarstvo unutrašnjih poslova je započelo aktivnosti na pokretanju postupka nabavke za nastavak realizacije zamjene neispravnog dijela sistema za video nadzor”, piše u odgovorima iz MUP-a.

Konstatovali su, međutim, da ti problemi ne mogu uticati na zakonitost postupanja policije...

“Navedeni tehnički problem ne može uticati na zakonitost postupanja policije i izbjegavanje kažnjavanja svakog oblika mučenja, zlostavljanja ili drugog nezakonitog postupanja. Ministarstvo unutrašnjih poslova insistira na poštovanju ljudskih prava prilikom policijskog postupanja, kao i nultoj toleranciji mučenja i zlostavljanja od strane policijskih službenika”, dodali su iz MUP-a.

Novi početak stare priče

Priča o kamerama u policiji, aktuelizovana je na kraju suđenja Braslavu Borozanu zbog napada na policajce u stanici policije - vještak za informacione tehnologije Balša Savić, svjedočeći u tom postupku, rekao je da kamere nijesu radile 2015. godine u vrijeme navodnog napada.

Sistem, međutim, ne radi ni danas.

Veljović i Nuhodžić
Policija više puta urgirala kod MUP-a: Veljović i Nuhodžić(Foto: Filip Roganović)

Borozan je, uprkos svemu, prvostepeno osuđen na osam mjeseci zatvora. Presuda je donijeta nakon četiri godine, koliko traje suđenje.

Sudija podgoričkog Osnovnog suda Rade Ćetković kazao je da je u toku sudskog postupka utvrđeno da je Borozan učinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, objašnjavajući da je vještak medicinske struke utvrdio da je optuženi bio u alkoholisanom stanju tokom incidenta, ali da nije bio u stanju smanjene uračunljivosti da ne može kontrolisati svoje ponašanje...

Građanski nadzor

Predstavnici Savjeta utvrdili su da je kontrola i održavanje sistema video-nadzora u CB Podgorica, u nadležnosti MUP-a i saopštili da je načelnik podgoričke policije više puta od tog vladinog resora tražio da se to pitanje bez odlaganja riješi.

Objasnili su da su ih iz Centra za informaciono komunikacione tehnologije, informacionu bezbjednost i sistem tehničkog nadzora MUP-a, informisali da je postojeći Boschov sistem video-nadzora u zgradi Uprave policije instaliran 2010. godine:

“I da isti nije u funkciji navodno od sredine februara 2019. godine uslijed čestih prekida napajanja, i da su posljednji zabilježeni 15. i 16. februara 2019. godine”.

Navode da je nakon dvije urgencije, nadležna služba sprovela postupak nabavke 12 kamera, snimača, radne stanice, kao i da je kontaktiran je i Odsjek za nadzor ličnosti i objekata kako bi se definisale prioritetne pozicije za zamjenu starih kamera novim.

Objasnili su da je odlučeno da se svih pet unutrašnjih kamera u hodniku i prolazima zapadnog krila mansarde (gdje su prostorije direktora Uprave policije) zamijeni, kao i sedam najbitnijih spoljnih pozicija u prizemlju zgrade, a signal sa novoinstaliranih kamera obezbijeđen je u Kabinetu i na prijavnici direktora Uprave policije, kao i dežurnoj službi CB Podgorica.

Za te potrebe obezbijeđene su dvije radne stanice sa monitorima, a novoinstalirani sistem video nadzora potpuno je nezavisan od već postojećeg Boschovog.

“U kontekstu interesovanja Savjeta da li službenici MUP imaju pristup na nivou administratora (a ne samo klijenta) serveru video-nadzora, iz MUP Crne Gore su obavijestili da imaju pristup kako konzoli kamera, tako i menadžment aplikaciji za konfiguraciju sistema za video-nadzor, koja se nalazi na serverskoj infrastrukturi ovog sistema. U vezi sa daljim upitima iz Savjeta, saopšteno je da MUP ne posjeduje tehničku dokumentaciju o navedenom sistemu, kao ni ugovor o njegovom održavanju kojem se produžava licenca i njegovo korišćenje, tj. održavanje.

Konačno, MUP Crne Gore je obavijestilo Savjet da u prostoru Stanice za JRM CB Podgorica postoji ukupno pet kamera, ali da trenutno nijedna kamera nije u funkciji, da od instalacije ovog sistema do sada nijesu mijenjani ni softver, ni hardver, kao i da će se u narednom periodu nastaviti sa zamjenom sistema video-nadzora u CB Podgorica”.

Pokušaj opstrukcije suda

Predstavnici Savjeta 27. januara obišli su, kako navode, Stanicu za javni red i mir, Stanicu za poslove dežurstva i prostorije za zadržavanje u CB Podgorica.

Objasnili su da su naročito detaljnu pažnju posvetili stvarnom funkcionisanju sistema video nadzora unutar zgrade CB:

“Savjet je konstatovao da instalacijom 12 novih kamera (7 spoljnih i 5 unutrašnjih) postojeći video-sistem nije doveden u radni režim, nije riješen problem nefunkcionisanja video nadzora u Stanici za JRM niti su otklonjeni nedostaci u video nadzoru pritvorskih prostorija”.

Dodali su da su članovi tog tijela konstatovali osnovanu sumnju u vjerodostojnost dijela odgovora MUP u vezi sa pristupom serveru video-nadzora: “Ukoliko MUP ima stvaran i nesmetan administrativni pristup, postavlja se onda, kao razumno, pitanje zašto sudskom vještaku iz oblasti digitalnih dokaza nije omogućen takav pristup koji je trebalo da bude u interesu provjere i dokazivanja profesionalnog postupanja policijskih službenika”.

Ocijenili su da je funkcija video-nadzora i da olakša i učini nesumnjivim sve provjere policijskog postupanja prema građanima: “Pa Savjet ocjenjuje da je posrijedi pokušaj opstruiranja nadležnog suda da utvrdi činjenice u vezi sa prijavljenim zlostavljanjem građanina (Braslav Borozan)”.

Oni su iskazali zabrinutost zbog činjenice da MUP nema tehničku dokumentaciju o postojećem video-sistemu, što, kako tvrde, potencijalno ukazuje na mogućnost različitih intervencija i promjena na video sistemu a da o tome nema tehničke evidencije.

“Na osnovu detaljnog i jasnog odgovora njenog direktora i na osnovu uvida u službenu dokumentaciju CB Podgorica, Savjet je konstatovao da Uprava policije nije prikrivala niti ignorisala postojanje problema sa video-nadzorom i uslovima za boravak zadržanih lica već je kontinuirano, tokom dužeg višegodišnjeg perioda, zahtijevano odgovarajuće postupanje MUP Crne Gore.

U Stanici za JRM, prilikom obilska Savjeta, nijedna kamera, od pet instaliranih, nije bila u funkciji”, navodi se u zaključku Savjeta na čijem je čelu Aleksandar Saša Zeković.

Zeković
Zeković(Foto: Arhiva "Vijesti")

Kome je stalo do istine

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, saopštila je da snimci zapravo koriste svima kojima je stalo do istine.

“Koriste onima koji su zlostavljani u policiji da to dokažu, a koriste i policiji, da se odbrani od neosnovanih optužbi. Kamere deluju i preventivno, jer odvraćaju od primjene zlostavljanja. Nepostojanje kamera ili njihovo nefunkcionisanje, otvara mogućnost za razne zloupotrebe i otežava dokazivanje nezakonite primjene sile”, rekla je šefica te nevladine organizacije.

Gorjanc Prelević objašnjava da je svrha video nadzora - lako utvrđivanje da li službenici policije prema građanima zakonito postupaju: “Ako se desi incident, a kamere ne rade, to otežava utvrđivanje činjenica jer, po pravilu, imate iskaze službenika policije koji su suprotni iskazu građanina, koji ostaje sam, bez objektivnih svjedoka”.

Iako postoji pretpostavka da je policija odgovorna za sve povrede koje osoba dobije dok se nalazi u njenoj vlasti, prema njenim riječima, često policija te povrede pravda potrebom da se odbrani od napada.

“U takvim situacijama je video-nadzor od velike pomoći da se utvrdi istina. Važno je nezaboraviti i da je u slučaju Milić i Nikezić, u kome je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je Crna Gora prekršila član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima jer nije sprovela delotvornu istragu zlostavljanja u ZIKS-u, taj sud utvrdio da državni tužilac nije temeljno utvrdio činjenično stanje jer nije insistirao na tome da od zatvorskih vlasti dobije snimak one kamere koja je mogla da zabilježi zlostavljanja”.

Gorjanc Prelević
Tea Gorjanc Prelević(Foto: Boris Pejović)

Rekla je da bi bilo veoma važno da osim postojećih kamera koje daju samo video snimke, policija svuda primjenjuje audio-vizuelno snimanje razgovora koje vodi sa građanima u toj instituciji: “A što je već predviđeno propisima”.

“To bi tačno pokazalo šta je ko prilikom razgovora rekao, da li se neko služio prijetnjama ili nezakonitim ponudama, vređanjem i sl. Standardi Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i drugog zlostavljanja (CPT) izuzetno podržavaju audio-vizuelno snimanje svih intervjua u policiji, sa tačnim naznakama trajanja razgovora. Ovi snimci bi trebalo da su posebno važni i za policiju, da pomognu stručnom usavršavanju i opovrgnu neosnovane optužbe na štetu njenih službenika”, rekla je Gorjanc Prelević.

Podsjetila je da je osnovni zadatak policije da štiti ljudska prava i istakla da će predstavnici te institucije i MUP-a dokazati da se zaista za to zalažu, ako precizno informišu građane - od kada do kada kamere neće raditi i ako obezbijede snimanje na alternativni način dok se sistem snimanja mijenja:

“Uvođenje audio-vizuelnog snimanja svakog razgovora u kome se prikupljaju obavještenja od građana, kao i snimanje pretresa, pokazalo bi da je policija stvarno spremna da obezbijedi zakonito postupanje svojih službenika i štiti ljudska prava, što joj je osnovni zadatak”.

Vidi se da je policajac, ali ne i njegov lik...

Iz Savjeta su konstatovali da video-nadzor pritvorskih prostorija, koji je u funkciji, ima dosta nedostataka i da su na to ukazivala domaća i međunardna nadzorna tijela.

"Video-nadzorom nije pokriveno stepenište koje se koristi kada se recimo građani iz Stanice za javni red i mir sprovede u pritvorske prostorije. Stepenište koje vodi do izlaznih vrata i ka garaži i pritvorskim prostorijama nije pokrveno video nadzorom. Takozvani mrtvi ugao se registruje i na samom ulazu u pritvorske prostorije...Nije pokriven ni početni dio službene kancelarije kroz koju se prolazi do prostorija za zadržavanje. Prvi zahtjev za ugradnju kamere u tom hodniku i stepeništu... CB Podgorica je podnio još 8. 09. 2017. godine i do danas, nakon više urgencija, nije realizovan".

Tvrde da su kamere postavljene prije oko četiri mjeseca odličnog kvaliteta i rezolucije i da takav kvalitet video nadzora treba obezbijediti i u ostalim prostorima CB Podgorica.

"Ostale postojeće kamere koje su u funkciji, slabog su kvaliteta i po ocjeni Savjeta su praktično neupotrebljive jer zbog njihove loše rezolucije je nemoguće identifikovati lice na njima. Na primjer, na kamerama koje pokrivaju unutrašnjost pritvorskih prostorija, moguće je zaključiti, zbog garderobe da se radi o policijskom službeniku ali je nemoguće prepoznati njegovo lice".

Kome je stalo do zakonitog postupanja

Tea Gorjanc Prelević, podsjetila je da je čelnik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković predložio da policija snima svaki pretres.

To je učinio nakon pretresa kuće poslanika Milana Kneževića.

"Što je, takođe, odličan predlog, koji bi razriješio svaku dilemu na temu pritužbi o nepropisnom postupanju".

"Postupanje policije u vrijeme oktobarskih protesta 2015, kada navodno sistem snimanja policijskih komunikacija nije bio u funkciji, kao i kasniji slučaj navoda o zlostavljanju Braslava Borozana u policiji, gdje nedostaje snimak kamera baš u ključno vrijeme kada on tvrdi da su mu nanijete povrede, i posljednji izvještaj vještaka koji je utvrdio da kamere za koje je odgovoran MUP ne rade, da nema tehničke dokumentacije - što znači da može da se promijeni dio softvera ili hardvera a da to niko i ne registruje, da u memoriji sistema nema snimaka, sve to uopšte ne uvjerava da je MUP-u i UP stalo do zakonitog postupanja njihovih službenika", konstatovala je Gorjanc Prelević.

Desetak urgencija za ćebad, sijalice, česme...

Iz Savjeta su konstatovali da video nadzor nije jedino pitanje prema kome MUP i Uprava za imovinu, pokazuju nemaran i neažuran odnos, a koji je značajnih za poštovanje prava zadržanih lica.

"Nadležni u CB Podgorica od 2016. godine, bez prekida, ukazuju na problem video nadzora, neispravnih česmi i sijalica kako u prostorijama za zadržavanje tako i u sanitarnim prostorijama, na potrebu obezbjeđenja redovne higijene, na neispravan protivpožarni sistem, na nepoštovanje preporuka međunarodnih i domaćih tijela za prevenciju torture. Za Savjet je neprihvatljiva i bez opravdanja činjenica da CB Podgorica mora da šalje i po desetak urgencija, u dužem vremenskom periodu, kako bi bile zamijenjene sijalice, popravljene česme ili oprana ćebad", piše u zaključku Savjeta.