Brđanin šef policije privremeno ili do kraja mandata?

Zoran Brđanin ponovo je sinoć nakon devet mjeseci preuzeo upravljanje crnogorskom policijom, ali koliko će ostati na toj funkciji, na koju ga je vratio sud, zavisi od političara vladajuće koalicije.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici konstatovala da je Brđanin direktor Uprave policije na osnovu presude Upravnog suda od 7. decembra, a prethodno je razriješila dosadašnjeg vršioca dužnosti Nikolu Terzića na njegov zahtjev.

“Tražio sam od Vlade da me hitno razriješe, jer ne želim da učestvujem u sudsko-političkom kockanju, niti da otežavam sprovođenje pravosnažnih sudskih odluka”, rekao je Terzić “Vijestima”.

Brđanin na čelu policije navodno nije odgovarao ni Pokretu Evropa sad ni Demokratama, koji su u sukobu oko ključnih pozicija u bezbjednosnom sektoru od donošenja presude Upravnog suda prošlog četvrtka i sjednice Vlade na kojoj je ministar pravde Andrej Milović zatražio hitne smjene u tom sektoru.

Međutim, izvori Vijesti kazu da se PES o tome nakon toga “nije izjašnjavao”.

Želim da zahvalim svim kolegama na dosadašnjem radu i podršci, a takođe napominjem da se odričem policijskog obezbjeđenja, te da sam dostupan svima onima koji su poručili da ću nakon predaje dužnosti morati da se sakrijem u mišiju rupu", kazao je Terzić

Da li Brđanin može brzo ponovo biti razriješen zavisi od eventualnog dogovora, a jedini način trenutno je da skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu ne prihvati jedan od dva njegova izvještaja o radu koje je podnio prije smjene u martu ove godine, tvrdi ministar policije Danilo Šaranović (DCG).

Međutim, pravni stručnjaci nijesu saglasni oko toga da li Odbor može uopšte da raspravlja o izvještajima Brđanina iz 2022. godine, kao i oko tumačenja dijela obrazloženja iz presude Upravnog suda, koji govori o takozvanom “ćutanju administracije” u upravnom postupku i rokovima od 20 dana od podnošenja zahtjeva.

Želim da zahvalim svim kolegama na dosadašnjem radu i podršci, a takođe napominjem da se odričem policijskog obezbjeđenja, te da sam dostupan svima onima koji su poručili da ću nakon predaje dužnosti morati da se sakrijem u mišiju rupu", kazao je Terzić

“Zaključak (Vlade) da okolnost što Odbor predmetne izvještaje nije uzeo u razmatranje u razumnom roku stvara pretpostavku da ih nije ni prihvatio, za sud je apsolutno neprihvatljiv i krajnje proizvoljan imajući u vidu da su odredbe člana 16 Zakona nedvosmislene i ovlašćuju isključivo nadležni skupštinski odbor da prihvati odnosno ne prihvati izvještaj direktora Uprave policije”, navodi se u obrazloženju presude kojom je Brđanin drugi put vraćen na posao.

Sud se poziva na svoju presudu iz 2021. godine o konkretnom slučaju kada je utvrdio suprotno - “da nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu (četvrta stranica, drugi pasus)”. “Takvo tumačenje sudske odluke je i u praksi Evropskog suda za ljudska prava prepoznato kao “krajnje proizvoljno” ili “veoma pogrešno tumačenje” jer se ne radi o pogrešnom čitanju teksta, već o sasvim pogrešnom tumačenju koje nesumnjivo dovodi do “uskraćivanja pravde” u kontekstu povrede prava na pravično suđenje iz člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Bochan protiv Ukrajine (br. 2) VV, stavovi 63-65”.

Brđaninov advokat Siniša Gazivoda ovo tumači kao stav suda da Odbor više ne može da raspravlja o izvještajima Brđanina, jer ih smatra prihvaćenima. On je rekao da je upravo u presudi u slučaju Brđanin od prošle nedjelje Upravni sud podsjetio na svoju raniju presudu iz 2021. godine, u kojoj se kaže da nepostupanje u roku, odnosno nerazmatranje izvještaja u ovom slučaju, znači da je nadležni organ dao saglasnost, odnosno odobrenje.

“Sasvim je jasno i da je cilj parlamentarne kontrole blagovremeno razmatranje izvještaja dva puta godišnje, a ne njihovo držanje u fioci po godinu ili dvije dana do momenta kad ne zatrebaju za neku drugu svrhu”.

“Zakon o unutrašnjim poslovima propisuje obavezu direktora Policije da dva puta godišnje i to najkasnije do 1. juna i 1. decembra podnese izvještaj skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. Svrha ovih izvještaja je parlamentarna kontrola, a jasno propisani datumi do kada se podnose izvještaji jasno ukazuju da je cilj zakonodavca da Odbor ima vremena da izvještaj razmotri do kraja proljećnog zasijedanja Skupštine, za prvu polovinu godine i do kraja jesenjeg zasijedanja za drugu polovinu godine i o tome se izjasni”, rekao je Gazivoda Vijestima.

Međutim, drugi pravni ekspert koga su Vijesti kontaktirale rekao je da je ovdje riječ o obrazloženju ocjene suda da Vlada Dritana Abazovića nije bila u pravu kada je u odgovoru na tužbu Brđanina tvrdila da to što Odbor nije razmatrao Brđaninove izvještaje znači da ih nije prihvatio. “To se ne može smatrati određivanjem roka zakonodavnom tijelu u kome mora donositi odluke, jer se ovo odnosi samo na upravni postupak”, rekao je taj ekspert.

Sa njim je saglasan i poslanik Demokrata Momčilo Leković.

“Potrebno je naglasiti da navodni rok od 20 dana, kojeg Upravni sud spominje u svom obrazloženju, ne nalazi utemeljenje u postojećim zakonodavnim i proceduralnim okvirima. Praksa postavljanja rokova od strane bilo koje sudske instance, koja nije izričito predviđena zakonodavnim aktima, mogla bi se smatrati presedanom koji nije u skladu s načelima zakonodavnog suvereniteta”, rekao je on Vijestima.

On je dodao da je Poslovnikom Skupštine “jasno propisano da izvještaji i drugi akti, izuzev onih koji se donose po hitnom postupku, moraju proći kroz skupštinsku proceduru najmanje 15 dana prije sjednice Odbora a od sazivanja sjednice Odbora do njenog održavanja mora proći najmanje 7 dana”.

“Stoga, razmatranje predmetnog izvještaja pred Odborom može biti zakazano najranije 22 dana od dana dostavljanja Izvještaja Skupštini. Važno je naglasiti da Poslovnik Skupštine ni na koji način ne ograničava predsjednika Odbora u pogledu završetka rasprave i omogućavanja članovima Odbora da se izjasne istog dana, već se mogu izjasniti i nekog drugog dana”.

Leković je rekao da parlament na sjednici koja je u toku razmatra izvještaje koji su u proceduri mjesecima, čak i duže od godinu dana, a kamoli svega 20 dana. “Znači li to da ako Skupština nije do sada mogla da raspravlja o istim, da su isti prihvaćeni i da iz odbijanja izvještaja ne mogu proisteći pravne posljedice? Naravno da ne”.

On je rekao da “iz ovih razloga proizlazi da unutrašnju organizaciju Skupštine Crne Gore uređuje zakonodavni dom, a ne sudske instance, u ovom slučaju Upravni sud”. “Ovo je fundamentalni princip našeg zakonodavnog sistema koji garantuje autonomiju i integritet najvišeg zakonodavnog doma naše države”.

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu zakazana je za danas, ali je na dnevnom redu izvještaj Terzića a ne Brđanina, odnosno “izvještaj Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. jun - 15. novembar 2023. godine”

Šef poslaničkog kluba PES-a i predsjednik Odbora Miodrag Laković rekao je za TV Vijesti da Brđaninove izvještaje to tijelo može razmatrati na nekoj od svojih budućih sjednica.

U ta dva izvještaja apostrofirani su “istorijski rezultati koji su za vrijeme mandata Zorana Brđanina, načelnika SPO Predraga Šukovića u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom u izvještajnom periodu postignuti u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

Naredni izvještaj Brđanin treba da podnese Odboru do 1. juna sljedeće godine, kada bi članovi Odbora imali prvu priliku da neprihvatanjem izazovu njegovu smjenu, ako sada koalicioni partneri ne postignu politički dogovor o tome.

Brđanin je izabran za direktora policije u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića u avgustu 2021, što znači da mu petogodišnji mandat ističe u avgustu 2026. Prvi put ga je Abazovićeva vlada razriješila krajem marta ove godine, Upravni sud je ukinuo tu odluku početkom jula kao nezakonitu. Vlada je ponovila svoju odluku početkom avgusta a sud je poništio 7. decembra.

Muk: Direktor policije ne može biti na funkciji ako nema povjerenje ministra

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk očekuje da će novonastala situacija biti riješena ili ostavkom Brđanina, ili zakonitim razrješenjem.

“Nakon toga će biti neophodno sprovesti zakonitu proceduru izbora novog direktora policije”, kazao je Muk “Vijestima”.

On smatra da direktor policije koji nema povjerenje ministra unutrašnjih poslova (Danila Šaranović), ne treba da bude na toj funkciji.

“Štoviše, na funkciji direktora policije, kao ni na drugim visokim funkcijama ne smiju biti lica pod sjenkom bliskih odnosa sa ključnim ličnostima organizovanog kriminala”, poručuje Muk.

Prema njegovim riječima, Vlada i ministar unutrašnjih poslova su u konačnom odgovorni za rezultate policije i drugih bezbjednosnih službi.

Polemika bivšeg i sadašnjeg ministra policije o Brđaninu

Prošlog četvrtka Milović je na burnoj sjednici Vlade zatražio hitne ostavke Nikole Terzića, šefa policijskog odjeljenja Predraga Šukovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisa MIlića. Nakon što su mu ministri iz redova Demokrata žestoko uzvratili, premijer Milojko Spajić je prekinuo sjednicu.

Milović je juče u intervjuu Pobjedi ponovio svoje stavove, rekavši da sva rješenja koja su do sada bila u sektoru bezbjednosti izuzetno bliska GP URA i sa tim mora da se prekine.

“Ne vidim razlog zašto mi treba da koristimo naslijeđeni bezbjednosni sektor i kadrovski, i politički, i funkcionalno od GP URA. Ako je to Demokratama prihvatljivo, nama nije”, poručio je.

Kazao je i da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), pod komandnom palicom Artana Kurtija, organizovala i protivzakonita praćenja ljudi, ali i da Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), zbog mnogih afera “kojima je pratio Abazovića i centre izvan Crne Gore, ne smije više biti u bezbjednosnom sektoru”.

Tokom jučerašnje sjednice Skupštine poslanik GP URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je da je nakon intervjua dobio potvrdu sumnji da MUP-om pokušavaju da kadriraju neki ljudi van njega.

“Osjetio sam potrebu da pitam (ministra unutrašnjih poslova Danila) Šaranovića da li je on zaista ministar unutrašnjih poslova ili njegovu funkciju obavlja neko drugi. Danas neko govori da će u Vaše ime birati direktora policije, načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja, da će u ime Vlade i premijera birati direktora ANB-a”, naveo je Adžić.

Šaranović je Adžiću odgovorio da ne brine da li će on biti ministar ili neko drugi. Napomenuo je da sa vraćanjem Zorana Brđanina na mjesto direktora Uprave policije danas nema nikakve veze ni MUP, niti Vlada.

“Da li sam ja gospodina Brđanina predložio za direktora? Da li sam ga ja birao za direktora? Da li sam ga ja smijenio na nezakonit način pa je presuda Upravnog suda takva da Vlada Crne Gore nema nikakve nadležnosti, već imamo takvu presudu gdje on samom presudom vraća?”, pitao je Šaranović.

Poslanik i lider GP URA Dritan Abazović rekao je da je Zoran Brđanin smijenjen jer je u Skaj aplikaciji dovođen u vezu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem.

“Vama neka je srećan kao direktor Uprave policije”.

Abazović: Milović smjene obećao podzemlju; Milović: Ili ja ili Šuković

Poslanik i predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović optužio je ministra pravde Andreja Milovića (PES) tokom skupštinske rasprave da traži smjene u bezbjednosnom sektoru jer je dao takvo “obećanje ljudima iz podzemlja”.

On je rekao da staje u zaštitu šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predraga Šukovića.

“To je čovjek na kojeg je pucala crnogorska mafija koji je bio ranjen i udaljen iz službe za vrijeme Veselina Veljovića i vraćen je da pomogne borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Na kraju isporučio je rezultate. Na to mjesto je postavljen na lični zahtjev Vladimira Novovića. Ne ni premijera Crne Gore, ne ni nekoga ko je bio ministar nego je specijalni državni tužilac tražio da Šuković bude na čelu SPO-a. Ja ovo vidim kao pokušaj da se obračunate sa ljudima koji su dali najveći doprinos tome i da ih izložite sjutra da ovi koji izlaze iz zatvora, da ih izložite na ulicu.”, rekao je Abazović Miloviću.

“Zašto su oni Vama trn u oku, jasno se vidi iz Vaše namjere. I ja sam siguran da ćete vi učiniti sve da isporučite ljudima ono što ste obećali. Onim ljudima iz podzemlja što ste dali obećanje. Vi lično, Andrej Milović”.

Milović je rekao da je Šukovića za šefa kriminalistike imenovao bivši zamjenik direktora Uprave policije Zoran Lazović.

“Gospodine Abazoviću, te apanaže koje pominjete, mi uzeli od ovoga, ja obećao podzemlju, ja uvijek kažem, dajte čovječe neke dokaze. Vodili ste tri godine bezbjednosni sektor i vodili ga na način na kakav mi ne želimo da vodimo, da pratimo političke oponente i da utičemo na postupke, posebno Do Kvona”, rekao je Milović.

On je rekao da neće biti u Vladi ako Šuković ostane na čelu SPO.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je da će povodom Milovićevih stavova o navodno nezakonitom radu Šukovića, tražiti da se organizuje kontrolno saslušanje u Skupštini.