Slučaj Binalija Camgoza mrlja u odnosima sa Turskom: Odluka Milovića zatekla vlasti u Ankari

Crvena potjernica za turskim državljaninom Binali Camgozom i dalje je na snazi, iako je ministar pravde u Vladi Crne Gore Andrej Milović odlučio da ne izruči Turskoj tog njenog državljanina. To je urađeno uprkos presudama četiri crnogorska suda, koji su zaključili da ga treba izručiti i odbiti njegov zahtjev za azil, i uprkos ranijem obećanju crnogorske strane turskoj o ekstradiciji kada budu iscrplena sva pravna sredstva koja je koristila Camgozova odbrana. Samo nekoliko sedmica ranije, nakon sastanka ministra Milovića sa turskim ambasadorom, u saopštenju Ministarstva pravde ističe se unapređenje saradnje sa Turskom, posebno kada je u pitanju ekstradicije.

Milović je svoju iznenadnu odluku obrazložio humanitarnim razlozima: mogućim progonom turskog državljanina zbog njegove etničke pripadnosti kurdskoj zajednici, ali i pitanjima vezanim za njegovo zdravlje, navodeći da u turskim zatvorima Camgoz ne bi imao adekvatno liječenje.

U Turskoj bolji uslovi za liječenje

Zatvori u Turskoj prema više međunarodnih izvještaja, imaju adekvatan sistem liječenja zatvorenika, a zdravstvena zaštita u toj zemlji na mnogo je višem nivou od one u Crnoj Gori, o čemu svjedoči činjenica da se brojni pacijenti iz naše države upućuju na liječenje u Istanbul i druge turske gradove.

Tačne su tvrdnje ministra Milovića da Camgoz ima ozbiljne zdravstvene probleme. On je 2008. godine ranjen vatrenim oružjem i od tada je nepokretan, ali njegovo ukupno stanje je stabilno, što potvrđuje medicinska dokumentacija do koje je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Zdravstvenim službama u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), Camgoz se javio 8. novembra 2022, nekoliko mjeseci nakon što je uhapšen zbog optužbi da je falsifikovao lična dokumenta. Razlog njegovog javljanja u Ortopedsko-traumatološku ambulantu Urgentnog centra bio je pad sa stolice prilikom kupanja u zatvoru, ali srećom povrede nijesu bile ozbiljne. Drugi put policijska pratnja dovodi ga u Hirušku ambulantu KCCG 10. jula 2023, zbog problema koji takođe nijesu zahtijevali ozbiljno liječenje. Dva dana kasnije, Camgoza opet dovode u KCCG, radi kontrole i otpušta se bez zadržavanja u KCCG.

Od tada do decembra prošle godine, Camgoz nije tražio medicinsku pomoć u KCCG. Međutim, krajem prošle godine i početkom ove, kada je donijeta pravosnažna odluka da mu se odbije azil i u jeku odlučivanja o ekstradiciji u kabinetima crnogorske Vlade, ovaj čovjek češće posjećuje KCCG.

On je 27. decembra primljen u Gastroenterološku ordinaciju KBCG, zbog bolova u stomaku. U medicinskoj dokumentaciji navodi se da pacijent štrajkuje glađu i da već duže vrijeme samovoljno odbija hranu. Tog dana odbio je i terapiju, koju mu je propisao specijalista interne medicine.

Desetak dana kasnije, 7. januara, pacijent je primljen u pratnji policije u Hirušku ambulantu Urgentnog centra KCCG radi, kako piše u dokumentaciji, samopovređivanja. Urađena je uspješno hitna intervencija, odstranjeno je strano tijelo iz želuca, a pacijent je dobio određenu terapiju.

Nedugo nakon ovog slučaja, pošto je izašao iz zatvora i nalazio se u Prihvatilištu za strance, preciznije 17. januara, pacijent je opet primljen u Hirušku ambulantu Urgentnog centra, u pratnji policije kao bezbjednosno interesantna osoba. I ovaj put radilo se o samopovređivanju. U dokumentaciji se kaže da je pacijent to uradio da bi naudio sebi. Pacijent u početku odbija intervenciju, ali na kraju ljekar specijalista za gastroskopiju uspješno vrši odstranjivanje stranog tijela i pacijentu se daje određena terapija. Istovremeno, Camgozu se nudi i psihijatrijska pomoć, međutim on je, kako piše u dokumentaciji, “rezulantno odbija”.

Sud: Azil tražio tek nakon hapšenja, nema straha od progona

Drugi razlog koji je motivisao ministra Milovića da odbije izručenje Camgoza je njegova pripadnost kurdskoj etničkoj zajednici i šiitskoj muslimanskoj religiji. Tvrdi se da je zbog toga politički progonjen i da su turski organi krivi za smrt Camgozovog maloljetnog sina.

Više međunarodnih organizacija ima obimnu dokumentaciju koja potvrđuje da Turska ima probleme sa ljudskim pravima, progonom kurdske zajednice, ali i političkih oponenata predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Stoga bi argumenti ministra Milovića mogli imati smisla, ali samo ako postoji dokumentacija koja potvrđuje ove nalaze, to jest da je Camgoz zaista progonjen zbog svog etničkog porijekla, religijske pripadnosti i političkih stavova.

Činjenica da Binali Camgoz nije podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu prilikom ulaska u Crnu Goru i da je zatražio azil tek nakon hapšenja, ponašanje je koje jasno ukazuje na nedostatak straha od progona ili na rizik od ozbiljnog progona.

Ovo je zaključak vijeća Upravnog suda koje je, krajem prošle godine, odbilo Camgozovu tužbu za dobijanje azila, čime je taj postupak pravosnažno okončan.

“Da je kod tužioca postojao opravdan strah od progona u državi porijekla, isti bi bez odlaganja izrazio namjeru za podnošenje zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite i to učinio prilikom ulaska u Crnu Goru”, piše u odluci Upravnog suda.

Camgoz, međutim, ne da nije zatražio azil prilikom ulaska u Crnu Goru, već je pokrenuo biznis, tako što je falsifikovanim pasošem pod lažnim imenom u Budvi osnovao kompaniju “LION DOO”, koja se, prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), bavi izgradnjom nekretnina.

Vijeće Upravnog suda Ane Perović Vojinović, Tatjane Krpović i Lidije Novović je pravosnažnu odluku o odbijanju azila donijelo nakon što je i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dva puta odbijalo Camgozov zahtjev za azil.

U presudi Upravnog suda se ističe da i činjenica da Binali Camgoz ne ispunjava uslove iz Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, koje se odnose na smetnje iz razloga bezbjednosti (opasnost za nacionalnu bezbjednost ili javni poredak Crne Gore), predstavlja dovoljan razlog za odbijanje njegovog zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite.

U presudi piše da je Agencija za nacionalnu bezbjednost još u februaru 2023. godine dala mišljenje da za Crnu Goru postoji rizik za nacionalnu sigurnost, ukoliko se Binaliju odobri azil.

Prema tumačenju ministra Milovića, datom ranije dnevniku “Vijesti”, razlozi nacionalne bezbjednosti nijesu od odlučujućeg značaja prilikom odluka kadae u pitanju izručenje, te da bi izručenje ovog turskog građanina moglo skupo koštati Crnu Goru ako bi se on žalio Strazburu.

Međutim, praksa suda u Strazburu ne govori u prilog ovoj tvrdnji. U predmetu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR) “Saidani protiv Njemačke”, utvrđeno je da je odluka o protjerivanju Saidanija u Tunis zbog nacionalne bezbjednosti Njemačke opravdana, te da su prethodno njemačke vlasti od Tunisa dobile takozvano diplomatsko obezbjeđenje (diplomatic assurance) da se prema njemu neće izvršiti smrtna kazna na koju je bio osuđen u toj zemlji.

Prema informacijama koje posjeduje CIN-CG, crnogorske vlasti nijesu tražile diplomatsko obezbjeđenje protiv progona Camgoza, niti se oko toga razgovaralo sa turskom stranom.

Takođe, prije odluke Upravnog suda, u posebnom postupku za njegovo izručenje, donijete su i tri presude Višeg, Apelacionog i Ustavnog suda da ga treba izručiti Turskoj.

I odobrenje potjernice dokaz da nema političkog progona

Nijesu samo naši sudovi saglasni da Camgoza kući ne čeka politički progon. Sjedište Interpola u Lionu nastoji da nacionalne zahtjeve za međunarodne potjernice, u čijoj je osnovi politički progon, ne odobri. U Lionu je u isto vrijeme kada je Camgozova potjernica potvrđena, čak 800 zahtjeva za međunarodne potjernice od strane Turske odbačeno.

Prema izvorima CIN-CG, odluka ministra pravde je zatekla zvaničnu Ankaru i zbog toga što je samo nekoliko dana prije toga navodno sve bilo dogovoreno, a crnogorska strana je prema ovim izvorima čvrsto bila obećala Ankari da će izručiti Turčina kojeg u njegovoj zemlji terete za umiješanost u više ubistava, otmice, pljačku. Navodno, prema turskim organima gonjenja, Camgozova kriminalna grupa organizovala je u Istanbulu i izvršila ubistvo jednog od vođa škaljarskog klana Jovice Vukotića, u jesen 2022.

Upravo u vrijeme kada je došlo do ovog ubistva, Camgoz se zbog optužbi za falsifikovanje isprava nalazio u zatvoru u Spužu, sa pripadnicima kavačkog klana, koji se sumnjiče da su naručili Vukotićevu likvidaciju. Navodno je Camgoz poznavao Vukotića i bio sa njim u prijateljskim odnosima.

“Moglo bi se raditi o progonu na osnovu etničke i vjerske pripadnosti, jer je on pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, čiji je sin preminuo usljed postupanja bezbjednosnih organa Turske, što je utvrđeno presudom tamošnjeg Ustavnog suda”, saopštilo je Ministarstvo pravde nakon donošenja odluke da se ne izruči.

Prema izvorima CIN-CG, turska strana podnijela je crnogorskoj i drugu obimnu dokumentaciju, koja potvrđuje da su tvrdnje Camgoza i njegovih advokata o političkom progonu neutemeljene.

I u interpretacijama našeg pravosuđa, kako se tvrdi odlukama Apelacionog i Ustavnog suda, piše da pred pravosudnim organima Turske nije dokazana bilo čija odgovornost za smrt Binalijevog sina, pa ni policijskih službenika koji su se teretili za njegovo ubistvo.

Camgoza Turska potražuje zbog optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, nanošenja povreda, prijetnji, kršenja zakona o oružju, razbojničke krađe, pokušaja ubistva…

Camgoz je još u julu 2022. uhapšen u Crnoj Gori po potjernici Interpola.

Međutim, od tada traje kontroverzna priča o njegovom izručenju Turskoj, na koju je ministar pravde nedavno odlučio da stavi tačku.

Njegovi politički protivnici ga optužuju za korupciju, navodeći da je jedino objašnjenje za njegov postupak da je uzeo novac da ne izruči Comgoza Turskoj. Milović negira sve te tvrdnje i upire prst u bivšu Vladu Dritana Abazovića, koja je navodno uzimala novac u nekim drugim spornim slučajevima oko ekstradicije.

Specijalno državno tužilaštvo ispituje slučaj Camgoza.

Osnovno državno tužilaštvo ispituje i da li je Camgoz prijetio ministru javne uprave Marašu Dukaju. Policija je protiv Camgoza podnijela dvije krivične prijave zbog falsifikovanog pasoša.

Crna Gora “slobodna luka za kriminalce”

Turske vlasti sa crnogorskim organima pregovaraju već duže oko ekstradicije ne samo Camgoza. Pored njega, sa prošlom Vladom Dritana Abazovića, bila je intenzivna aktivnost i oko izručenja Volkana Recbera, koji se takođe potražuje zbog optužbi za kriminal. Međutim, izručenje Recbera je na kraju otpalo, pošto je Apelacioni sud Crne Gore donio presudu da nema uslova za to. A Abazovićeva Vlada se pravdala turskoj strani da nije mogla izručiti Camgoza, jer su sudski procesi u vezi sa njegovim slučajem još bili u toku, i čekali su se ishodi.

“Iako nam nije jasna odluka Apelacionog suda, mi smo razumjeli da Vlada Crne Gore nije mogla izručiti Recbera, jer nije mogla protiv odluke svog suda. Nije nam, međutim, jasno kako je došlo do ovoga da uprkos odlukama više sudova koji su odbili Camgozov zahtjev za azil, ministar pravde donosi odluku koja šalje poruku da je Crna Gora slobodna luka za kriminalce”, kaže za CIN-CG jedan izvor iz turske administracije, koji je želio da ostane anoniman.

Milatović: Turska zabrinuta, sastaću se s Erdoganom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova Turske Hakanom Fidanom, turska strana izrazila zabrinutost zbog neizručenja Camgoza.

On je naveo i da je dogovorena njegova skora zvanična posjeta Ankari, na poziv predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, kao i potpisivanje strateškog sporazuma o saradnji, što je “potvrda dobrih odnosa dvije zemlje”.