Nakon najave Božovića, reagovala je Prelević Gorjanc, koja je ponovo apelovala da se Predlog zakona o ANB povuče iz procedure do septembra.
"Ima tu još stvari. Ne bih da danas podržimo amandmane, koje bi trebalo da se pišu preko noći, pozdravljamo spremnost da se neke stvari, amandmanski djeluje. Molim da sačekate barem do septembra", tražila je ona.
Sa njom se saglasio i Zirojević.
Predsjednik Odbora saopštio je da je Vlada oko ovog Predloga kontaktirala i Evropsku komisiju i Delegaciju EU u Crnoj Gori.
Laković je kazao da je ovim rasprava oko Predloga zakona o ANB-u zaključena, sve dok od predstavnika predlagača ne dobiju amandmane.
Sjednica je nastavljena sa predlozima amandmana na Predlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine, koje je podnijela grupa poslanika.
Nakon toga će se baviti Izvještajem o radu Ministarstva unutrašnjih poslova sa UP za 2024. godinu kao i Izvještajem o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za 2024. godinu.
Ministar pravde predložio je nekoliko rješenja, koji bi mogli da pomognu da se dobije bolje zakonsko rješenje, a nakon svega što je čuo oko Predloga zakona o ANB.
Božović je naveo da su voljni da predlože i neke amandmane kako niko, kako je rekao, ne bi stekao utisak da stvaraju instituciju sa nekim "faraonskim ovlašćenjima".
"Sa tim u vezi predlažemo da nadzor na elektronskim komunikacijama ne bude direktor, već Vrhovni sud. To je član 15. I u vezi sa tim pregled IKT-a, takođe, ne direktor nego Vrhovni sud. Što se tiče zapošljavanja, predložio bih da idemo amandmanski, da ipak imamo postojeći tekst. I kada je riječ o ovome što je Gorjanc Prelević istakla, član 13, napravićemo intervenciju. Formulisaćemo amandman sa vašim sugestijama i sugestijama Komiteta za ljudska prava", najavio je Božović.
Vršilac dužnosti direktora UP Lazar Šćepanović reagovao je na medijske natpise da je na Odboru danas rekao da "njemu nije poznat podatak, koji je iznio ministar oko ubistva Gorana Žugića", navodeći da je to "netačna činjenica".
"Kao direktor Uprave policije upoznat sam sa 'hladnim slučajevima' i vodim kompletne analize. Oko ovog predmeta sam upoznat i od ministra, upoznato je i tužilašto, te ovome nema mjesta", demantovao je proceduralno Šćepanović, kojeg je prekinuo predsjednik Odbora Miodrag Laković.
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević, kao predstavnica civilnog sektora, zatražila je da se ovaj Predlog zakona o ANB povuče iz procedure.
Ona je upozorila da rasprava na Odboru ne može da zamijeni javnu raspravu i podsjetila na mišljenje Evropskog suda za ljudska prava od prije više od 40 godina gdje su naveli "da tamo gdje izvršna vlast, ne u Crnoj Gori, nego u EU, sprovodi ovlašćenja u tajnosti da je tu svuda ogroman rizik od zloupotreba".
"Ne treba da čitamo Orvela, možemo da se sjetimo i Staljina. Imamo suđenje u toku zbog zloupotreba u Agenciji. I sada imamo snižavanje nivoa garancije zaštite prava na privatnost, koji su postojali u Zakonu iz 2015. godine", navela je Gorjanc Prelević.
Ona je naglasila da su razočarani da su Ministarstvo pravde i Sekretarijat za zakonodavstvo dali zeleno svjetlo za ovakav Predlog zakona o ANB-u.
"Problematični su članovi 13, a posebno ovaj član 15 stav 1 tačka 4d koji daje ovlašćenje ANB da bez sudske odluke prikuplja tajno podatke. Policija i tužilac od 2018. godine i odluke US nemaju ova ovlašćenja. Dakle, ni njima se ne vjeruje nego se to ovlašćenje daje sudu da te mjere kontroliše", navela je ona.
Gorjanc Prelević kazala je da po ZKP-u ovaj predloženi član 13 "ne može da se primjenjuje".
Ona je apelovala na poslanike, ne samo zbog toga što su članovi Odbora za bezbjednost, već i zbog toga što imaju ovlašćenja da se staraju o ljudskim pravima.
"Uzmite ovo sve u obzir prije nego dignete ruku. Uzmite u obzir mišljenje Komiteta za ljudska prava iz aprila ove godine. Vi sada dajete ovlašćenja da svako mora da daje svoje lične podatke. Ako ste pet godina radili na tom zakonu, onda možete da sačekate još koji mjesec. Morate da sačekate mišljenje evropskih partnera. Čujte i njihovo mišljenje. Poslušajte pofesore prava", navela je izvršna direktorica HRA.
Pravna savjetnica Instituta alternativa Dragana Jaćimović ponovila je da ova rasprava na Odboru ne može da zamijeni stručnu raspravu.
"Smatramo da ova rasprava ne može da zamijeni javnu. Ono što smo uspjeli da obradimo smo već poslali poslanicima i medijima. Kada govorimo o zapošljavanju, voljela bih da znam koje su to zemlje čija je ovakva praksa, da se može zapošljavati bez javnog oglašavanja. Ne mislim da operativce zapošljavamo na javnim oglasima, ali stručno i administrativno osoblje treba da se zapošljavaju putem javnih oglašavanja", navela je Jaćimović.
Nju je zanimala i tema javnih nabavki, kojima se Jaćimović ponajviše i bavi u Institutu alternativa, navodeći da nijedna od tri bezbjednosne institucije nije izuzeta iz sistema javnih nabavki.
"Voljela bih da vidimo gdje je NATO tražio da se ANB nabavke izuzmu iz sistema javnih nabavki. I kada govorimo o uporednoj praksi, recite nam koje su to zemlje", pitala je Jaćimović.
Ona je osporila i izvještavanje o javnim nabavkama u oblasti bezbjednosti.
"Ako ovo usvojimo u ovoj formi da li mislite da će direktor ANB sam sebe da obaveže da izvještava Ministarstvo finansija ako nigdje ne postoji član koji ga na to obavezuje. Imali smo i do sada neke interne akte, tražili uvid jer smo htjeli da vidimo procedure ANB u tim povjerljivim nabavkama, a nijesmo u tome uspjeli. Ukoliko se usvoji ovaj predlog, imaćemo sjutra da će to MUP isto da traži, pa Ministarstvo odbrane", navela je Jaćimović i podsjetila da je Crna Gora nedavno zatvorila poglavlje 5 o javnim nabavkama.
Članica Odbora za bezbjednost Slađana Kaluđerović pitala je šta se dešava odnosno ko kontroliše pristup od strane zaposlenih, koji pristupaju određenim tajnim podacima.
"Da li imate informaciju ko od službenika pristupa tim podacima od strane operatora, ko sve to kontroliše. A drugo je pitanje, kako ste pomenuli praksu država NATO i EU, gdje se ovaj širi opseg oko mjera tajnih nadzora kao što ste predložili, uopšte primjenjuje", pitala je Kaluđerović.
Raičević je pojasnila da kod operatera ima tačan broj manjih službenika, koji imaju pristup kodovima, tvrdeći da je to kontrolisani sistem.
Ona je kazala da identičan predlog oko MTN "imamo kod Hrvata"...
"Shvatam da postoji bojazan jer posmatramo Agenciju kroz neki raniji period. Ovo je samo prilagođavanje sistemima kao članica NATO-a", navela je ona.
Huter je naveo da se za ovih pet godina često u javnosti licitira imenima, hapšenjima...te da "zbog toga niko ne odgovara".
"Neki ministri kriminalizuju neke osobe, mašu operativnim informacijama, i na taj način im se stavljaju jedan težak teret. Da li su povjerljive informacije, odnosno, da li možemo da pitamo ANB da li smo pod nekim mjerama. Imali smo juče, jedno 'rješenje' slučaja iz 2000. godine, od strane ministra unutrašnjih poslova. Volio bih danas da imamo hapšenje onih koji su živi, a koje je on pomenuo. Pitam se da li može bilo koji ministar da maše operativnim informacijama na plenumu", pitao je Huter, aludirajući na jučerašnji nastup ministra MUP-a Danila Šaranovića, koji je pročitao podatke iz neke operativne informacije MUP-a iz 2000. godine gdje je naveo imena osoba, koje su navodno učestvovale u ubistvu nekadašnjeg savjetnika Gorana Žugića.
Šaranović je odmah odgovorio Huteru navodeći da je poslanik DPS-a rekao nedavno da je "kriminalac samo onaj ko je pravosnažno osuđen".
"Dio poslanika, gdje zaključujemo po strukturi njihovim pitanja recimo na Anketnom odboru, može se zaključiti da su ti poslanici dobijali informacije od zaposlenih u organima bezbjedonosnog sektora. Nikada ni ja niti direktor UP nijesmo iznijeli podatak koji je označen stepenom tajnosti. Svi znamo kakav institucionalni ambijent je kreiran decenijama u Crnoj Gori. Poraz kriminala se dogodio jer su kriminalci računali na ne sprovođenje zakona. Kako je vaš počasni predsjednik najavljivao i presude. E to je velika društvena opasnost. Možemo da prepoznamo po nastupu poslanika da su podatke mogli da dobiju od nekog iz bezbjednosnog sektora", kazao je Šaranović.
Huteru je odgovorio i vršilac direktora UP Lazar Šćepanović, navodeći da ni on nije imao podatke, koje je na plenumu juče iznio ministar Šaranović.
"Oko mjera tajnog nadzora, sudija za istragu je dužan da obavijesti lice, prema kojem se rade te mjere. Postoje i izuzeci kada sudija za istragu ne mora da obavijesti to lice", kazao je Šćepanović, navodeći da lično on i UP koriste "stručne kvalilifikacije za počinioce krivičnih djela", te da nikoga ne nazivaju "kriminalcem".
Nikola Zirojević je pomenuo odluku Ustavnog suda iz 2018. godine gdje je ocijenjeno da su tužioci prisluškivali suprotno Ustavu.
"Ako je ukinuto za tužioce, ne vidim zašto bi to ekskluzivno pravo davali direktoru ANB-a", pitao je Zirojević.
On je pitao da li želimo profesionalce u bezbjednosnom sektoru ili politički podobne poslušnike.
"Kada govorimo o ovom sektoru, koji je veoma sofisticiran, mi tražimo profesionalce. U srcu bezbjednosnog sektora imamo nešto sasvim drugo", rekao je on.
Zirojević se osvrnuo i na član 70 o odlasku u starosnu penziju, koji mu, kako je rekao, "liči na čistku nepodobnih".
"Sad ajde da damo ekskluzivno pravo direktoru ANB-a da ih bezbolno pošalje u penziju. Direktoru ANB su ovim rješenjem data široka ovlašćenja. Na dio oko IKT-a ću djelovati amandmanski. Treba da uredimo da sistem funkcioniše, a ne da pravimo neka nakaradna rješenja. Ako ne može direktor Agencije, preko mreže pošalje zahtjev predsjedniku Vrhovnog suda, pa da ga dobije u roku od 10 minuta, pa za mene je to skandalozno. Data su preširoka ovlašćenja direktoru. Standard partnerskih službi, recimo Velike Britanije, jeste da invazivne mjere moraju imati saglasnost nezavisnog tijela. Sve je ovo lijepo što nam govorite u teoriji, ali mi imamo istoriju zloupotreba u Agenciji. Nismo mi Norveška, da bi mogli da se igramo sa ovakvim zakonskim rješenjima", problematizovao je Zirojević.
Oko zapošljavanja, kako je rekao, zlatni standard u službama je da se za administrativne pozicije raspisuje javni oglas.
"Kada govorimo o javnim nabavkama, znam da je to problem, da ne možete toner da kupite da se o jadu ne zabavite. U dijelu javnih nabavki imate moju punu podršku", rekao je on i naglasio da kada se govori o hitnosti usvajanja Predloga.
"Ne vidim gdje je preša. Možemo u septembru da sjednemo, sprovedemo javnu raspravu, jer ovako ostaje gorak ukus da ovakvo rješenje imamo ovako i to tri dana prije okončanja zasijedanja", rekao je Zirojević.
I on je kao i Mikić pitao šta se dešava sa Agencijom za sajber bezbjednost.
"Nemamo tu Agenciju upravo zato što se parlamentarna većina ne može da govori ko će od njih da je napuni partijskim kadrovima", rekao je Zirojević.
Predstavnica ANB-a Sanja Raičević, koja je radila na pisanju Predloga zakona o ANB-u, navela je da se na izradi ovog akta radilo skoro pet godina.
“Neophodno je bilo da se mijenja Zakon o ANB, koji je star 20 godina, ali i bezbjednosni rizici i prijetnje tretiraju na drugačiji način”, objasnila je Raičević.
Kompletan Predlog je, kako je naglasila Raičević, usaglašen sa partnerskim službama ali i uz mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka.
“Za skoro veći dio mjera isključiva nadležnost su više sudske instance - predsjednik Vrhovnog suda, odnosno sudije koji ga zamjenjuju ili vijeća kod najsloženijih mjera kao što je pregled unutrašnjosti prostora ili vozila i predmeta. Direktor može u izuzetno hitnim situacijama, razlozima opravdanosti kada odlaganje mjere može da onemogući dostizanje cilja, pokrenuti primjenu mjere. To je izuzetak, ne pravilo. Taj izuzetak se mora obrazložiti sudskoj instanci od koje se mora dobito odobrenje u roku od 48 sati. Ukoliko nema saglasnosti, kompletni podaci se uništavaju, zapisnik se dostavlja vijeću ili predsjedniku Vrhovnog suda, evidencije se ne brišu, već ostaju”, objasnila je Raičević.
Ona je navela da ANB, kako je rekla, "najkontrolisaniji organ u sistemu bezbjednosti NATO-a".
Poslanik URE Zoran Mikić je kazao da mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka, koje je pomenula Raičević, nema u materijalima koje su dobili, ali da ima kod sebe staro mišljenje iz marta prošle godine gdje su problematizovani član 43 oko načina prikupljanja tajnih podataka...
Mikić je pobrojao brojne nelogičnosti u predloženom tekstu i pitao da li je Vlada odustala od osnivanja Agencije za sajber bezbjednost.
"Smatram da je član 27 stav tacka 3 u koliziji sa članom 12, jer ako građanin neće dobrovoljno da obavi razgovor sa službenikom ANB, onda je upitno da li može službenik ANB bez saglasnosti lica uopšte da utvrdi identitet", rekao je Mikić.
On je pomenuo i da se starosna penzija reguliše suprotno Zakonu o PIO, jer direktor je taj koji odlučuje kad će ko u penziju zbog potrebe službe, kako je rekao, po onoj narodnoj "kadija te tuži, kadija ti sudi"...
Ministar pravde je rekao da je "vjerovatno riječ o tehničkoj omaški to što nema u materijalu saglasnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka".
Raičević je navela da su sa Agencijom o zaštiti ličnih podataka radili godinama, ali i potvrdila da je njihovo mišljenje stiglo "prije nego je Predlog usvojen na Vladi".
Raičević je oko odlazaka u starosnu penziju rekla da službenici ANB od 2015. godine nijesu imali "povlastice za odlazaka u pneziju" po ugledu na druge službenike iz bezbjednosnih službi.
"Potpuno je bilo adekvatno, budući da ova rješenja već imamo u Crnoj Gori, da za naše ljude koji odlaze u starosnu penziju imamo prilagodljive uslove pod kojima već idu kolege iz VCG ili MUP-a", navela je ona.
Mikić je ponovio da ovo zakonsko rješenje treba da povuku iz skupštinske procedure.
"Razmislite da li ćete da napravite presedan i da ozakonite ono što je prethodni režim radio nezkonito", zamolio je Mikić.
Ministar pravde Bojan Božović, koji obrazlaže Predlog zakona o ANB-u, saopštio je na skupštinskom Odboru da su "uvidjeli određene reakcije u javnosti, te da su voljni da razmotre i eventualna poboljšanja teksta".
“Praćenje i posmatranje na javnom prostoru uz korišćenje tehničkih sredstava, po postojećem zakonu foto-dokumentovanje vrši direktor, novim zakonom je isto to predviđeno. Posebnu pažnju je izazvao nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama koji se odnosi na sadržaj elektronske komunikacije. Po postojećem zakonu to je Vrhovni sud, odnosno predsjednik, a takođe po ovom je Vrhovni sud. Vidim da su posebnu pažnju izazvali podaci o saobraćaju i elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija. Ovdje je važno istaći da nje riječ o samom sadržaju komunikacije, već o statističkim podacima koji se ovdje prikupljaju”, kazao je Božović.
Nova mjera je, kaže Božović, nadzor međunarodnih telekomunikacionih sistema.
“Za taj nadzor je opet predviđen predsjednik Vrhovnog suda”, istakao je Božović.
Ministar je pojasnio da predloženim rješenjem je predviđeno da ukoliko u roku od 48 sati određena mjera ne daje efekat, sve što je pribavljeno "biće uništeno".
“Naravno onda se čeka odluka Vijeća Vrhovnog suda. Tu smo da razgovaramo, otvoreni smo za sugestije”, kazao je Božović.
Početak sjednice Odbora obilježila su pitanja oko nadležnosti radnog tijela oko kontrole rada Agencije za nacionalnu bezbjednost.
"Da li ovom Odboru, ANB dostavlja tačne, jasne i pravovremene podatke", pitao je poslanim DPS-a Oskar Huter.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević naveo je da je Predlog zakonskog rješenja "kontroverzan".
“Neka nam predstavnici predlagača kažu što ovo znači. Da nam iz ANB-a kažu zašto se igraju 'Velikog brata' sa građanima Crne Gore”, pitao je Zirojević.
Na dnevnom redu sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu nalaze se četiri amandmana na Predlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine, koje je podnijela grupa poslanika.
Na sjednici će biti predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije koji će predstaviti Izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori za 2024. godinu kao i Izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori za prošlu godinu.
U drugom dijelu sjednice na dnevnim redu će se naći Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je Vlada usvojila na elektronskoj sjednici, bez prethodne javne rasprave, a potom u hitnoj proceduri predala Skupštini.
Brojne nevladine organizacije i predstavnici opozicije reagovali su tvrdeći da je Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost neustavan i protivan međunarodnim standardima, zbog čega su zatražili od premijera Milojka Spajića da se hitno povuče iz skupštinske procedure radi usklađivanja sa Ustavom i propisima EU.
NE PROPUSTITE
Predlogom zakona, daju se mnogo šira ovlašćenja ANB-u, između ostalog, da bez ikakvog sudskog naloga ili nadzora službenici tjne službe pristupaju svim bazama podataka, kako državnih organa i organa lokalne samouprave tako i pravnih lica i “drugih subjekata”...
Bonus video:
