Ministarstvo finansija od oktobra će preuzeti obavezu kompletnog obračuna zarada na nivou države, pa i za službenike Ministarstva unutrašnjih poslova/Uprave policije, što će zbog ograničene kvote za isplatu prekovremenih sati, gotovo sigurno značiti i značajno umanjenje plata za pripadnike javne službe.
Vijestima je, međutim, nezvanično rečeno da je pitanje problem oko centralizacije obračuna zarada bilo tema i juče na sjednici Vlade, gdje je navodno dogovoreno da do kraja ove godine službenicima MUP/UP bude nastavljena isplata prekovremenih sati po Kolektivnom ugovoru MUP-a, a da sve što je preko 32 sata bude plaćeno preko sporazuma o naknadi štete.
Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom regulisano je da se na godišnjem nivou ne može ostvariti više od 250 sati prekovremenog rada, što znači da, ukoliko se primijeni ta kvota, svaki službenik Uprave policije na mjesečnom nivou će moći da dobije novac za 21 prekovremeni sat umjesto sadašnjih 32.
Kako u Upravi policije manjka gotovo 2.000 službenika ali i inspektora na svim operativnim pozicijama, većina pripadnika javne službe u ovom trenutku mjesečno ima i preko 100 sati prekovremenog rada.
Kolektivnim ugovorom Ministarstva unutrašnjih poslova/UP predviđena je mjesečna isplata 32 prekovremena sata, ali ukoliko se primijeni granična kvota od najviše 21 sat, policajci će biti zakinuti za trećinu novca, koji su do sada primali na ime prekovremenog rada.
Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić saopštio je “Vijestima” da su tokom ove sedmice imali sastanak sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, koji im je prenio informaciju da od sljedećeg mjeseca Ministarstvo finansija preuzima kompletan obračun zarada.
“Ministar nam je prenio da oni insistiraju na poštovanju Zakona o radu, koji predviđa da ukupan broj prekovremenih radnih sati na godišnjem nivou ne može biti veći od 250 sati po službeniku što znači 21 sat mjesečno. Ovo je nepovoljnije za policijske službenike jer Kolektivni ugovor za zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova predviđa mogućnost prekovremenog rada do 32 sata mjesečno”, kazao je Rmandić.
“Vijesti” očekuju odgovore od Ministarstva unutrašnjih poslova oko toga kako će se službenicima MUP/UP od oktobra isplaćivati prekovremeni sati, te da li će se naći rješenje da se plati prekovremeni rad operative.
Rmandić je pojasnio da im je tokom sastanka sa ministrom saopšteno da policijski službenici, zbog enormnog nedostatka kadra, imaju ogroman broj prekovremenih sati, ali da im će im Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako ne bi bili oštećeni, svaki prekovremeni radni sat, preko kvote dozvoljene Zakonom o radu, isplaćivati kroz sporazum o naknadi štete između MUP-a i zaposlenog.
“Broj prekovremenih radnih sati je ogroman, a izazvan je prije svega nedostatkom kadra. Taj broj na mjesečnom nivou nije za svakog službenika isti, ali veliki broj njih ima dvostruko ili trostruko više prekovremenih nego što je dozvoljeno Kolektivnim ugovorom. Nama trenutno nedostaje preko 2000 službenika, a njihov posao mora neko da radi, društvo bez policije ne može da postoji tj. da opstane. Do sada je plaćanje prekovremenih radnih sati išlo uz platu do 32 sata, a sve ostalo na osnovu sporazuma za naknadu štete”, tvrdi Rmandić.
“Ovim tempom to uopšte nije nemoguće. Ako tim ljudima neće biti plaćen prekovremeni rad, oni nemaju ni motiv ni osnov da rade pa možemo doći u situaciju da na ulicama, nakon redovnog radnog vremena, nemamo policije uopšte. Policija nije običan sistem i nije je uvijek moguće smjestiti u kalup. Mi nismo muzička škola ili firma koja radi od 7-15 časova već vrlo složen, kompleksan i zahtjevan sistem, koji radi 24 sata dnevno, 7 dana u nedjelji i 365 dana u godini. Za nas ne postoji mogućnost prekida rada, kolektivnog, godišnjeg, praznika. Ovaj sistem je vrlo specifičan i ne trpi improvizacije a potreban je svima. Vjerujem da smo svi u državi potpuno svjesni da bezbjednost nije i ne smije biti skupa, te da će Ministarstvo finansija naći rješenje za ovaj problem kako ne bi bili oštećeni ni službenici i kako, što je prevashodni cilj i zadatak, bezbjednost našeg društva ne bi bila ugrožena”, naglasio je predsjednik jednod od sindikata UP.
”2.000 službenika trenutno nedostaje Upravi policije, ali se očekuje 2026. godine završetak postupka po javnom pozivu MUP-a, što će značiti prijem novih policajaca koji će ublažiti kadrovski deficit. “To će biti olakšanje za sve”, saopštio Igor Rmandić
Na pitanje da li će službenici UP i ubuduće prihvatiti da obračun prekovremenih bude putem sporazuma o naknadi štete, Rmandić je rekao da je to “vrlo kompleksno pitanje koje izaziva podijeljena mišljenja”.
“Za jedan dio službenika je ta opcija je prihvatljiva, dok drugi, koji su imali iskustva sa tim, tvrde da je stopa poreza na taj vid plaćanja izuzetno visoka i značajno oštećuje službenika. U svakom slučaju to će biti individualna odluka svakog zaposlenog. Oni koji to ne prihvate sigurno će svoj novac tražiti putem tužbi što će izazvati nove i to vrlo značajne finansijske troškove za državu. Uzimajući sve u obzir, vrlo lako se nameće zaključak da je uz malo dobre volje moguće prevazići sve probleme, izbjeći dodatne komplikacije i troškove i učiniti da svi budu zadovoljni. U tom cilju pozivamo Ministarstvo finansija da nađu model po kome bi se policijskim službenicima uz mjesečnu zaradu isplaćivao cjelokupan iznos prekovremenih sati. Istovremeno pozivamo MUP i UP da uvedu strogu kontrolu pravilnog, tačnog i na stvarno ostvarenom radu zasnovanog evidentiranja prekovremenih radnih sati. Na taj način ćemo svi dati doprinos prevazilaženju ovog problema”, zaključio je Rmandić.
Obračun penzija (ne)će biti umanjen
Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić smatra da novi obračun prekovremenih sati, pa iako bi se primijenilo ograničenje na službenike UP/MUP, neće uticati na budući obračun penzija službenika, koji od Nove godine žele da napuste službu.
“Ako se primijeni model sa sklapanjem sporazuma između MUP-a i službenika, onda to neće uticati na smanjenje penzije jer će svaki prekovremeni radni sat biti plaćen i to neće biti problem”, pojasnio je Rmandić.
U prvih devet mjeseci stiglo je već stotinjak zahtjeva službenika, koji imaju uslove da pod povlašćenim kriterijumima odu u penziju do 2026. godine.
Rješenja mogu biti potpisana samo uz saglasnost v.d. direktora Lazara Šćepanovića.
Bonus video:
