r

Liječi li se haos vizama: Potresi nakon ranjavanja Podgoričanina u kom su učestvovali stranci

Vlada reagovala na ranjavanje pa vandalizam u kojem su mete bili stranci, Miodrag Lekić upozorava da odluke na brzinu mogu izazvati nove greške

Spajić razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Turske, ali je ostalo nejasno hoće li ta država preduzeti kontramjere

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, lider Bošnjačke stranke i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović zaprijetio je premijeru Milojku Spajiću izlaskom iz Vlade, ako budu uvedene vize turskim državljanima

71080 pregleda 179 reakcija 82 komentar(a)
Policija apeluje na građane da se uzdrže od nasilja: Demolirani restoran turskih državljana, Foto: Fejsbuk/Screenshot
Policija apeluje na građane da se uzdrže od nasilja: Demolirani restoran turskih državljana, Foto: Fejsbuk/Screenshot

Hitnu odluku o privremenom uvođenju viza državljanima Turske, Vlada je donijela pod pritiskom - da umiri građane i policiji ostavi vremena da uvede red, tvrdi jedan od sagovornika Vijesti, obrazlažući uredbu izvršne vlasti usvojenu juče na elektronskoj sjednici.

Tom aktu prethodilo je ranjavanje Podgoričanina u kome su, prema tvrdnjama Uprave policije, učestvovali državljani Turske i Azerbejdžana, što je izazvalo seriju incidenata - od ksenofobnog skandiranja, preko demoliranja restorana do paljenja automobila u vlasništvu turskih državljana...

I dok iz Vlade poručuju da Crna Gora u potpunosti vodi računa o interesima i statusu oko 14.000 državljana Turske na njenoj teritoriji, sagovornik Vijesti, bivši ministar inostranih poslova i lider Demosa Miodrag Lekić upozorava da donošenje odluka na brzinu nosi rizik od novih grešaka.

“Pošto su usvojene neke privremene mjere, dobro bi bilo da se one sada ne shvate i kao rješenje problema”, poručio je Lekić.

Kaže da je to delikatna materija, između interesa i rizika, koja zahtijeva ozbiljan rad baziran na stručnim analizama.

“Rješenja treba da su principijelna i sveobuhvatna. Treba izbjeći stigmatizaciju jednog naroda, bilo kojeg imena”, kazao je Lekić.

Predstavnici većine partija, nevladinih organizacija, građanski aktivisti i državni funkcioneri, osudili su napad na Podgoričanina, ali i skandiranja i pozvali na uzdržanost. Ukazali su i da privremeno ukidanje bezviznog režima sa Turskom može zakomplikovati odnose s Ankarom, važnim saveznikom u NATO-u i partnerom u zdravstvu i ekonomiji i jednim od vodećih i investitora. Ako Turska uvede recipročne mjere, građani i biznisi iz Crne Gore mogli bi trpjeti posljedice, a posebno jer se značajan broj crnogorskih građana liječi u toj državi.

Policija je juče uhapsila državljanina Azerbejdžana Y. G. (31) i državljanina Turske N. D. (54), osumnjičene da su prije dvije noći na Zabjelu nanijeli povrede M. J. U saopštenju Uprave policije navodi se da su preksinoć priveli 45 državljana Turske i Azerbejdžana, koji su bili predmet kriminalističke obrade i provjera u odnosu na zakonitost njihovog boravka na teritoriji Crne Gore.

Tom prilikom, kako je kazala policija, izdato je sedam prekršajnih naloga zbog kršenja odredbi Zakona o strancima, za osam stranih državljana određena je obaveza napuštanja države, dok je za dva određena mjera obaveznog boravka na određenoj adresi i redovnog javljanja policiji do okončanja postupaka pred nadležnim organima.

Zbog napada na Podgoričanina, u nedjelju veče je na Zabjelu organizovan protest na kojem je grupa građana skandirala “Ubij, Turčina”. Reporter Televizije Vijesti javio je da su se tri državljanina Turske bila zabarikadirala u jednom kazinu, nakon što je, prema riječima očevidaca, grupa mještana pokušala fizički da se obračuna s njima. Policija je nakon što ih je izvela iz kazina, dvojicu privela.

Predstavnici partija, NVO, građanski aktivisti i državni funkcioneri, osudili su napad na Podgoričanina, ali i ksenofobična skandiranja: Sa protesta na Zabjelu u nedjelju veče
Predstavnici partija, NVO, građanski aktivisti i državni funkcioneri, osudili su napad na Podgoričanina, ali i ksenofobična skandiranja: Sa protesta na Zabjelu u nedjelju večefoto: TV Vijesti

Više državno tužilaštvo (VDT) u Podgorici juče je samoinicijativno formiralo predmet povodom skandiranja na Zabjelu.

BS prijetio izlaskom iz Vlade?

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, lider BS-a i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović zaprijetio je Spajiću izlaskom iz Vlade, ako budu uvedene vize turskim državljanima.

Vijesti su u nedjelju veče pitale Ibrahimovića i ministra energetike Admira Šahmanovića, da li je tačno da su prijetili da će napustiti Vladu, ali oni nijesu odgovorili.

Izvor iz BS-a, međutim, nezvanično je rekao da izlazak iz Vlade za njih nije opcija.

Iz Bošnjačke stranke nijesu odgovorili na pitanja Vijesti da li će izaći iz Vlade zbog uvođenja viza državljanima Turske i očekuju li recipročne mjere od turskih vlasti.

Iz Force su poručili da izražavaju zabrinutost zbog ove ishitrene odluke Vlade, smatrajući da ovo može uticati na dobre odnose između dvije države, “dok je stvorena situacija imala mogućnost da se reguliše kroz pravosudni sistem i da ne utiče na diplomatske odnose”.

Nejasno hoće li Turska uvoditi kontramjere

Vlada je juče izmijenila Uredbu o viznom režimu, tako što je izbrisala Tursku sa liste zemalja za čije državljane nije potrebna viza. Iz Vlade su saopštili da je odluka privremena i da Crna Gora u potpunosti vodi računa o interesima i statusu oko 14.000 državljana Turske koji se nalaze na njenoj teritoriji, “te će preduzeti sve potrebne korake kako bi njihov boravak bio nesmetan i u skladu sa zakonom”.

Istakli su da će Ministarstvo vanjskih poslova, u saradnji sa nadležnim institucijama, obezbijediti ubrzanu proceduru izdavanja viza svim državljanima Turske koji su planirali dolazak, boravak ili tranzit kroz Crnu Goru, tako da se negativni efekti prelaznog perioda svedu na minimum.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Turske i Ambasade te države u Podgorici, nijesu juče odgovorili na pitanja Vijesti - da li će odgovoriti recipročnim mjerama, odnosno da li će uvesti vize za građane Crne Gore.

Na pitanje da li očekuju recipročne mjere i kako će to uticati na građane Crne Gore, juče nije odgovorilo ni crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Izvor Vijesti iz Vlade rekao je da su ovu odluku morali donijeti da umire građane jer su u panici, ali i da bi policija imala vremena da uvede red.

Kazao je i da je premijer Milojko Spajić razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Turske Hakanom Fidanom, ali je ostalo nejasno hoće li Turska uvoditi kontramjere.

Pozivajući se na diplomatske izvore, agencija Anadolija prenijela je da je tokom tog razgovora, Fidan prenio očekivanje Turske da se preduzmu potrebne mjere kako bi se osigurala sigurnost i zaštita prava turskih državljana u Crnoj Gori.

S crnogorske strane je, kako je navedeno, upućeno uvjeravanje da se u tom pogledu preduzimaju sve odgovarajuće mjere.

Ministarstvo vanjskih poslova Turske saopštilo je da su, povodom dešavanja u Crnoj Gori, preduzete mjere u cilju obezbjeđivanja sigurnosti turskih državljana i da kontinuirano održavaju kontakte sa crnogorskim vlastima.

Na sajtu turskog MVP-a navodi se da su se tokom proteklog vikenda u Crnoj Gori dogodili “neki mučni događaji” koji su uticali i na njihove državljane.

“Odmah po početku dešavanja uspostavljen je kontakt sa crnogorskim vlastima, te su preduzete potrebne mjere s ciljem obezbjeđivanja sigurnosti naših državljana”, kazali su iz MVP-a i dodali da pomno prate razvoj situacije.

Potrebna osmišljena državna politika

Miodrag Lekić kaže da je činjenica o prisustvu 100 hiljada migranata sa tendencijom njihovog rasta je zahtijevala definisanje osmišljenije državne politike u toj oblasti.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u septembru je u Crnoj Gori bilo ukupno 100.867 stranih državljana - od čega privremeni boravak ima 71.250, a stalni 29.617 stranaca. Iz MUP-a su Vijestima rekli da među strancima s privremenim boravkom dominiraju državljani Srbije, Ruske Federacije i Turske.

Lekić upozorava da su mnoge potencijalno negativne posljedice državnog ignorisanja takvog stanja - od ekonomskih, socijalnih, pravnih, političkih sve do stvaranja sasvim nove demografske slike Crne Gore.

“Jedna od posljedica svega jesu mogući povremeni incidenti, pa i sa težim posljedicama od ovog posljednjeg”, kazao je Lekić.

Dodaje da pošto se vladine mjere odnose na državljane Turske, “sigurno je uslijedila neka reakcija turske države”, čime je otvoren kanal komunikacija između dvije zemlje.

“Zato ne bih nagađao krajnje reakcije Turske. Imam utisak da će biti precizne i jasne poruke. Teže bih mogao da predvidim one s naše strane. I to ne samo zbog već ispoljenih razlika u vladi oko usvojanja privremnih mjera za turske državljane”, rekao je.

Navodi da se uočava da turski ministar inostranih poslova održava komunikaciju sa dva predstavnika crnogorske Vlade, “s jednim koji predložio pomenute mjere i s drugim koji je to nije glasao”.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” o odluci se nijesu izjasnili ministri iz Albanske alternative i Bošnjačke stranke.

“S druge strane, mi ne možemo računati na razlike u turskoj vladi, kao i vjerovatno ni u jednoj vladi na svijetu kada se radi o tako važnim državnim pitanjima”, kazao je Lekić.

Krivicu snose pojedinci, a ne etničke zajednice

Zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković poručio je juče da institucije moraju preduzeti, u skladu sa zakonom, sve što je u njihovoj nadležnosti da se situacija, povodom događaja sa turskim državljanima, stabilizuje i da se procesuiraju odgovorni bez ikakve diskriminacije.

Pozvao je građane Crne Gore na mir, strpljenje i mudrost.

“Ovim se povodom posebno obraćam građanima i građankama Zabjela i naravno svih drugih krajeva Podgorice i cijele Crne Gore, da ne dozvolimo da ovaj događaj dovede do jačanja ksenofobije”, rekao je Bjeković u Skupštini, tokom rasprave o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu.

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Dragana Vučević osudila je “svaku vrstu napada i svaki pojedinac koji čini krivično djelo i prekršaj treba da bude procesuiran”.

Iz njene partije su poručili da razumiju negativna osjećanja koja takav čin može izazvati, ali da je nedopustivo da građani preuzimaju ulogu organa za sprovođenje zakona.

Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) saglasan je da odgovornost treba personalizovati, ali, kako kaže, to ne odgovara izjavi premijera koji je rekao da samo zbog ovog incidenta treba uvesti vize svi građanima Turske.

“Ovakav stav predsjednika Vlade je duboko pogrešan iz više razloga... Šta će se desiti ako Turska odgovori istom mjerom? Koliko se crnogorskih građana liječi u Turskoj?”, pitao je.

On je klubu poslanika PES-a poručio da utiče na Spajića da se “ne ponaša ksenofobično i da potencijalno ne narušava odnose sa državom koja je NATO partner, te jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera”.

Zoja Bojanić Lalović (DPS) kazala je da je saglasna da se krivica ne smije personalizovati.

“Odgovorna politika zahtijeva odgovoran odgovor”, poručila je.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović je kazao da “građani imaju prirodno i neotuđivo pravo da se brane kada ih država ne uspije zaštititi”.

On je naveo i da “potpuno razumije reakciju ljudi koji žele da zaštite sebe, svoje porodice i svoju imovinu”, navodeći da su incidenti u kojima učestvuju strani državljani “sve češći” i da “sistem ne funkcioniše onako kako bi trebalo”.

NVO pozivaju na uzdržavanje od podsticanja mržnje

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) pozvali su na uzdržavanje od ispoljavanja, izazivanja i podsticanja mržnje ili netrpeljivosti i nasilja prema državljanima Turske i ostalim strancima u Crnoj Gori.

“Pripisivanje kolektivne krivice i pozivanje na nasilje prema narodu kome pripada vinovnik nekog incidenta je zabranjeno i uvodi u talas nasilja”, poručili su.

Koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Miloš Knežević kazao je da odluka o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske pokazuje nedovoljnu zrelost premijera da sistemski pristupi izazovu upravljanja migracijama, poštujući pravila Evropske unije.

Iz Građanske alijanse (GA) i CEDEM-a su saopštili da incident na Zabjelu ne smije postati povod za kolektivizaciju krivice i širenje netrpeljivosti.

“Crna Gora neće prihvatati migrante iz Velike Britanije”

Predsjednik države Jakov Milatović poručio je juče da Crna Gora ne smije postati prihvatni centar za tuđe migracione probleme i da su događaji u Podgorici jasno pokazali šta se dešava kada država izgubi kontrolu nad sopstvenom imigracionom politikom.

“U tom kontekstu, sa posebnom zabrinutošću gledam na izjavu premijera koju su prenijeli ugledni britanski mediji Tajms i Gardijan da su on i Vlada spremni da razmotre mogućnost da prihvate migrante koji su vraćani iz Ujedinjenog Kraljevstva, u zamjenu za investicije iz te zemlje. Jasno želim da kažem da se protivim takvoj odluci i smatram da bi takva odluka bila pogubna po Crnu Goru”, istakao je Milatović.

Reagovali su iz kabineta premijera poručujući da Crna Gora neće, ni po koju cijenu, prihvatati migrante iz Velike Britanije i da je Milatovićeva izjava dio “očigledne dezinformacione kampanje usmjerene na širenje lažnih vijesti i izazivanje panike”.

Tajms je prenio da je Spajić prošle sedmice, govoreći na panelu sa albanskim premijerom Edijem Ramom u Četam hausu u Londonu, rekao da Crna Gora nije u pregovorima sa Ujedinjenim Kraljevstvom o uspostavljanju centra za prihvat i povratak migranata, jer se njegova zemlja nalazi u drugačijoj situaciji od ostalih u regionu - nije “dio migrantskih ruta kroz Balkan”.

Nakon što ga je Rama pitao da li bi Crna Gora bila otvorena za tu ideju ako bi Britanija ponudila da investira u njenu transportnu infrastrukturu, Spajić je odgovorio: “Da, svakako bih to prihvatio ako bi uložili 10 milijardi eura u izgradnju željeznica.”

Iz Milatovićevog kabineta Spajiću su odgovorili da je u pitanju “panična reakcija na pisanje ozbiljnih i nezavisnih medija” i “neka građani sami prosude ko širi ‘dezinformacije”.

“Proizvoljne i netačne informacije o broju turskih državljana”

Uprava policije saopštila je u nedjelju da zaključno sa 30. septembrom 2025. godine, 13.308 državljana Turske posjeduje dozvolu za privremeni boravak ili privremeni boravak i rad, dok 87 osoba iz te države ima odobren stalni boravak u Crnoj Gori.

Policija je to saopštila, kako su kazali, “imajući u vidu da se u javnosti u posljednje vrijeme pojavljuju proizvoljne i netačne interpretacije podataka o broju državljana Turske koji borave u Crnoj Gori”.

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, upozorio je na “drastičan porast broja turskih državljana koji trenutno borave u Crnoj Gori”, ističući da se radi o “ozbiljnom broju za malu državu kao što je naša”.

“Uputio sam dopis da mi se dostave tačni podaci o broju turskih državljana u Crnoj Gori. Prema mojim informacijama, riječ je o oko 110.000 lica. Mislim da je to ogroman broj za državu kao što je Crna Gora i da moramo pooštriti regulativu koja se odnosi na ulazak stranih državljana”, rekao je Knežević u subotu u emisiji Slobodna zona na TV Prva.

Iz DNP-a nijesu odgovorili da pitanje Vijesti odakle Kneževiću ovi podaci.

Knežević je ukazao i na “širi geopolitički kontekst”, navodeći da Turska “pravi fabriku municije na Kosovu” i da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan otvoreno prijeti regionu.

“Erdogan je rekao da ako Srbija pokuša nešto po pitanju Kosova i BiH, imaće posla sa 100 miliona Turaka. Pa zar mislite da bi ovih 100.000 Turaka u Crnoj Gori mirno posmatralo takvu situaciju? Oni su u Makedoniji već dobili status manjine, i mislim da Crna Gora mora ozbiljno da razmotri ove trendove. Možemo oročiti boravak stranaca na mjesec dana - to nije diskriminacija, to je zaštita države”, rekao je Knežević.

Lekić: Kultura zlopamćenja ostaje jaka

Lekić je ukazao da su reakcije građana bile oštre u oba pravca.

Reakcije građana bile oštre u oba pravca: Lekić
Reakcije građana bile oštre u oba pravca: Lekićfoto: Luka Zeković

“S jedne strane jake osude teškog događaja u Podgorici, ponekad i sa manifestacijama koje djeluju ekstremno. S druge, ublažavanje incidentnog događaja, i oštra kritika na račun onih koji su reagovali na incident”, kazao je.

Retorika je, kako je dodao, najčešće u oba slučaja ratoborna i viktimistična, uz zloupotrebe istorije.

“Očigledno, uprkos kampanjama o kulturi sjećanja, ovdje kultura zlopamćenja ostaje i dalje jaka”, ocijenio je.

Upozorava da da sve postaje vrlo ozbiljno, dramatično ozbiljno kada se Crna Gora sve više pretvara u jednu etnički duboko podijeljenu zemlju, sa unutrašnjim geopolitičkim faktorima, snagama i dinamikama.

“Ako se i ovaj proces bude pasivno posmatrao sa nivoa države onda teže posljedice, plašim se, tek dolaze”, poručio je.

Nadležni dogovaraju mjere, građani se okupljaju

Iz Uprave policije saopšteno je da je na predlog vršioca dužnosti direktora Lazara Šćepanovića, juče održan hitan kolegijum na kom su dogovorene mjere šire strategije u odnosu na boravak stranih državljana u Crnoj Gori.

Te aktivnosti će, kako je saopšteno, omogućiti efikasan odgovor i primjenu restriktivnijih mjera koje se odnose na boravak stranaca, pojačane kontrole za vrijeme kretanja, rada i boravka stranaca, hitne i detaljne kontrole svih privrednih subjekata gdje se kao osnivači javljaju strani državljani...

Policija je juče saopštila da je privela više osoba nakon što je kod zgrade “Komanka” u podgoričkom naselju Zabjelo pronađeno više bejzbol palica pripremljenih za napad.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, privođenja su sprovedena u okviru pojačanih aktivnosti zbog objava na društvenim mrežama koje su pozivale na nasilje i govor mržnje nakon incidenta u kojem su preksinoć dva strana državljanina - iz Turske i Azerbejdžana - napala M. J. u Podgorici.

Policija apeluje na građane da se uzdrže od nasilja i poručuje da će svako nezakonito ponašanje biti sankcionisano bez izuzetka.

Više desetina građana okupilo se i sinoć u blizini Big Fashion centra u Podgorici, u znak revolta zbog preksinoćnjeg ranjavanja Podgoričanina M. J. Prema nezvaničnim informacijama iz policije, u pitanju su navijači Fudbalskog kluba “Zabjelo”...

Bonus video: