I pored činjenice da je Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici lani riješilo više predmeta od priliva na godišnjem nivou čini se da se pozitivne brojke ipak gube u drugostepenom referatu, gdje se na nivou kompletnog suda, ukupan zaostatak umnogome povećao.
U Izvještaju o radu Sudskog savjeta za prošlu godinu objavljeni su podaci i za najsloženije i najteže krivične postupke prema kojima je pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici primljeno 62, a riješeno 66 predmeta.
Rezultati su, kako se to i konstatuje u izvještaju, ponajviše postignuti nakon povećanja kadra u Specijalnom odjeljenju za čak 70 odsto pa tako na najsloženijim predmetima trenutno radi 14 sudija i predsjednik suda, a plan je da se taj broj poveća na 20, što je zamišljena kvota i za broj tužilaca u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Veća efikasnost zabilježena je tokom 2025. godine i na nivou kompletnog Višeg suda u Podgorici što je prvi put nakon gotovo 15 godina da je u tom sudu koeficijent bio pozitivan i da je broj riješenih predmeta u odnosu na priliv premašio 100 odsto.
No, da ne bi brojke "zamaglile" pravo stanje stvari u ključnom referatu za ispunjavanje EU agende ponajbolje se vidi u dijelu stope ažurnosti - ukupan zaostatak "specijalnih predmeta" na kraju godine smanjen je sa 168 na 164 (-2,38 odsto), što jeste blagi pomak, ali nedovoljan da se smanji ukupan poveliki zaostatak.
Ako se pogleda i struktura predmeta, značajan dio riješenih se odnosi na kompleksne, visokoprofilne slučajeve organizovanog kriminala i korupcije koje je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo, dok se dio odnosi i na predmete koje su pokrenuli oštećeni kao tužioci, koji se mahom okončavaju brzo.
Sutkinja i portparol Specijalnog odjeljenja Vesna Kovačević saopštila je "Vijestim" da rezultati iz 2025. godine, kako je navela, nedvosmisleno potvrđuju visok stepen procesne efikasnosti.
"Broj riješenih predmeta premašio je broj novoprimljenih. Ovakav ishod je rezultat dosljednog, profesionalnog i posvećenog postupanja sudija Specijalnog odjeljenja jer se radi o najsloženijim i najtežim krivičnim predmetima, koji se vode pred ovim sudom. Upravo činjenica da su u najzahtjevnijim predmetima ostvareni ovakvi rezultati najbolje svjedoči o izuzetnoj efikasnosti i predanosti sudija ovog odjeljenja, da se u što kraćem roku dođe do pravosnažnih presuda", naglasila je Kovačević.
Kada je riječ o strukturi predmeta dominantan dio čine krivični postupci pokrenuti od strane SDT-a, a brojne optužnice su tokom postupaka pred sudom spojene radi jedinstvenog vođenja postupaka.
"Na taj način, više optužnica koje bi pojedinačno činile više predmeta, objedinjene su u jedan sudski predmet pod jednim poslovnim brojem. Iako se statistički evidentira kao jedan okončan predmet, u suštini se radi o rješavanju većeg broja optužnica, često sa izuzetno obimnom dokaznom građom i velikim brojem optuženih. Upravo ovakva kompleksnost dodatno utiče na trajanje postupaka i zahtjevnost odlučivanja, te je potrebno ove okolnosti imati u vidu prilikom procjene ukupnih rezultata rada Specijalnog odjeljenja", pojasnila je Kovačević.
Sutkinja, iako nije jasno precizirala koliko se slučajeva iz statističkog skora za prošlu godinu odnosi na predmete gdje se oštećeni pojavljuje kao supsidijarni tužilac, uopšteno je navela da se "mali dio odnosi na postupke po inicijativi oštećenih kao tužilaca".
"Važno je naglasiti da svaki predmet, bez obzira na to ko pokreće postupak, uživa jednaku pažnju i tretman jer to nalaže načelo pravičnog suđenja kojeg se ovaj sud dosljedno pridržava", odgovorila je ona.
Meritorno riješili 37
U Izvještaju o radu SS za 2025. navodi se da od ukupnog broja riješenih "specijalnih predmeta" - 37 je riješeno meritorno.
Sutkinja Kovačević je pojasnila da je riječ o predmetima koji su, po svojoj prirodi i složenosti, bili pod pojačanom pažnjom javnosti, imajući u vidu njihov društveni značaj i uticaj na vladavinu prava.
"Ovaj broj obuhvata i određeni broj naslijeđenih predmeta iz ranijeg perioda, u kojima su postupci okončani donošenjem meritornih sudskih odluka, čime je doprinijeto smanjenju zaostalih predmeta i unapređenju efikasnosti rada suda", navela je ona.
Ona je naglasila da povećanje ukupnog broja riješenih predmeta sa 43 na 66, što predstavlja rast od 53,49%, nesumnjivo predstavlja značajan pokazatelj unapređenja efikasnosti rada Specijalnog odjeljenja uprkos složenim uslovima rada i konstantnom povećanju priliva predmeta.
"Ovaj podatak posebno dobija na značaju kada se sagleda u kontekstu uporednih pokazatelja za isti izvještajni period.
Naime, u periodu od početka 2025. do 22. aprila 2025. godine formirano je 12 predmeta, od čega je riješeno devet, dok su u istom periodu tekuće godine formirana 32 predmeta, a riješen čak 21. Ovakav odnos jasno ukazuje ne samo na značajno povećanje priliva predmeta od strane Specijalnog državnog tužilaštva, već i na činjenicu da je, uprkos tome, ostvaren znatno veći broj okončanih postupaka. Rezultati ukazuju na kontinuirano unapređenje organizacije rada suda, kao i na pojačan angažman sudija i sudske administracije u rješavanju složenih predmeta iz nadležnosti Specijalnog odjeljenja", navela je Kovačević.
Treba vremena...
Blago smanjenje završnog zaostatka, uz istovremeni rast stope ažurnosti, kako je pojasnila sutkinja Vesna Kovačevć predstavlja važan indikator stabilizacije rada Specijalnog odjeljenja i nagovještaj uspostavljanja dugoročnog trenda unapređenja efikasnosti.
"Iako je riječ o umjerenom pomaku (smanjenje broja neriješenih predmeta sa 168 na 164), njegov značaj se ogleda u činjenici da sud, uprkos kontinuirano velikom prilivu i visokoj složenosti predmeta, uspijeva da postepeno smanji zaostatak. Treba imati u vidu da je bio potreban određeni vremenski period od trenutka zaduženja predmeta sudija, koji su preuzeli naslijeđene predmete, do stvaranja uslova za njihovo meritorno okončanje. Upravo iz tog razloga, efekti reorganizacije i povećanog angažmana nijesu mogli biti u potpunosti vidljivi u ranijem periodu", navodi ona.
Kovačević je najavila da očekuje da će se ovi pozitivni trendovi još jasnije odraziti kroz dalje smanjenje zaostatka i rast stope ažurnosti...
"Što će u punoj mjeri potvrditi ostvareni pomak u efikasnosti rada suda", naglasila je ona.
Rasterećenjem broja predmeta po sudiji i izborom novih sudija stvoreni su uslovi za efikasniji i kvalitetniji rad, a tokom dana u sudnicama Višeg suda u Podgorici se zakaže po 30-ak suđenja u specijalnom referatu.
Manjak sudnica, administrativnog osoblja i saradnika, otežava rad u složenim predmetima sa ogromnim dokaznim materijalom.
"Sudije Specijalnog odjeljenja su svakodnevno suočene sa očekivanjima javnosti, kompleksnim pravnim pitanjima i visokim standardima pravičnog postupka, što zahtijeva izuzetnu posvećenost i ličnu odgovornost. Uprkos tome, sudije nastoje da održe visok nivo profesionalnosti i koncentracije, jer je obaveza suda da svaku odluku donese argumentovano i isključivo na osnovu zakona i dokaza. Upravo ta potreba da se u najzahtjevnijim okolnostima očuva nepristrasnost i pravna sigurnost predstavlja najveći profesionalni izazov, ali i suštinu sudijskog poziva. Istovremeno, svaka zakonita i obrazložena odluka, donesena bez obzira na pritiske ili očekivanja, potvrđuje da Specijalno odjeljenje ispunjava svoju ulogu u jačanju vladavine prava i povjerenja građana u sudstvo", navela je sutkinja Kovačević.
EU agenda čeka presude
Na pitanje "Vijesti" da li u Specijalnom sudu imaju pregled/analizu koliko bi do kraja 2026. godine, kada bi trebalo da se okonča posao oko zatvranja poglavlja, moglo biti donijetih presuda - sutkinja Vesna Kovačević je rekla da će te brojke zavisiti od "više objektivnih faktora".
“Projekcije broja presuda do kraja 2026. godine nužno je posmatrati sa određenom dozom opreza, imajući u vidu složenost i specifičnost predmeta iz nadležnosti Specijalnog odjeljenja. Ipak, dosadašnji pokazatelji upućuju na realno očekivanje nastavka rasta efikasnosti. Naime, već u prvom kvartalu, pored 21 riješenog predmeta, evidentirano je i 11 predmeta u kojima su odluke donijete i javno objavljene, ali su još uvijek u fazi izrade pisanog otpravka”, navela je ona.
Sud je, kako je naglasila, jasno opredijeljen da prioritetno postupa u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, posebno imajući u vidu njihov značaj u kontekstu procesa evropskih integracija i ukupnog javnog interesa.
“Konačan broj donijetih presuda zavisiće od više objektivnih faktora, prije svega od složenosti činjeničnih i pravnih pitanja, obima dokaznog postupka, kao i procesne dinamike u pojedinačnim predmetima. Imajući u vidu trenutni broj okončanih postupaka i samim tim donijetih presuda smatramo da će rezultati rada biti značajno bolji u odnosu na raniji period”, zaključila je ona.
Žalbe akumuliraju zaostatak
Ukoliko se pogledaju brojke iz Izvještaja o radu Sudskog savjeta za prošlu godinu čini se da se i pored pomaka problem usložnjava u drugostepenom referatu.
U Specijalnom odjeljenju je lani bilo 1.619 krivičnih predmeta za drugostepeno rješavanje, a riješeno 1.258.
Brojke pokazuju da je u drugostepenom referatu napravljen novi “čep” jer je zaostatak povećan za novih 350 predmeta.
Sutknja Vesna Kovačević navela je da se u drugom stepenu odlučuje o žalbama na odluke prvostepenih sudova, što podrazumijeva širok obim stvarne nadležnosti i visok stepen odgovornosti u radu.
“Takva nadležnost neminovno generiše značajan priliv predmeta, usljed čega je opterećenost ovog referata izražena u kontinuitetu. Treba imati u vidu da je u jednom periodu na ovom referatu postupao samo jedan sudija, što je objektivno uticalo na dinamiku rješavanja predmeta i akumuliranje zaostatka. U ovom trenutku, na rješavanju predmeta angažovano je dvoje sudija, koji, uprkos ograničenim kadrovskim kapacitetima, ulažu značajne napore i postižu izuzetne rezultate, dostižući i do preko 200% norme”, navela je ona.
Sutkinja je najavila da se očekuje izbor još četvoro sudija u Specijalnom odjeljenju, naglašavajući da je realno očekivati da će neko od novih biti raspoređen u drugostepeni referat.
715 dana prosječno je trajao rad na nekom predmetu u Specijalnom odjeljenju, što je značajno povećanje u odnosu na 2023. godini kada se prosječno posao završavao za 482 dana
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
