Šest državljana Azerbejdžana je, kako se sumnja, tokom dužeg perioda radno eksploatisano na jednom gradilištu u Podgorici, a za to su osumnjičeni jedan crnogorski i jedan turski državljanin, saopšteno je iz Europola.
Slučaj je otkriven u saradnji crnogorske policije i azerbejdžanskih vlasti, u okviru međunarodne akcije protiv trgovine ljudima radi radne eksploatacije, sprovedene od 14. do 20. septembra u 34 zemlje.
Tokom te akcije uhapšeno je 27 osoba i identifikovano 248 potencijalnih žrtava. Među uhapšenima su i osumnjičeni iz Crne Gore, Mađarske, Vijetnama i Nizozemske.
Europol u saopštenju nije naveo identitet osumnjičenih za eksploataciju radnika u Podgorici, naziv gradilišta, niti detalje o uslovima u kojima su azerbejdžanski državljani radili.
Akcija je okupila više od 16.000 službenika policije, graničnih službi, inspekcija rada i socijalnog osiguranja i poreskih organa. Kontrole su bile usmjerene na sektore posebno izložene riziku od eksploatacije - građevinarstvo, poljoprivredu, ugostiteljstvo, kozmetičke usluge i salone za masažu.
Pokrenute su 182 nove istrage o trgovini ljudima, dok je još 86 osoba uhapšeno zbog drugih krivičnih djela. Nadležni su, osim radne eksploatacije, otkrili i slučajeve seksualne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i služenja u domaćinstvu.
Muškarci su činili 73 odsto identifikovanih potencijalnih žrtava, a najčešće su eksploatisani u građevinarstvu, ugostiteljstvu i poljoprivredi. Žene su uglavnom otkrivane u salonima za nokte i masažu. Maloljetnici su činili pet odsto žrtava i bili su izloženi seksualnoj eksploataciji, prisilnom prosjačenju i radu u građevinarstvu.
Europol je upozorio da radna eksploatacija često ostaje neprijavljena i prikrivena kao kršenje radnog zakonodavstva, što otežava njeno pravovremeno otkrivanje.
Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner kazao je da rezultati akcije pokazuju značaj nove strategije Evropske unije za borbu protiv trgovine ljudima, predstavljene svega nekoliko dana ranije.
"Samo nekoliko dana nakon što smo predstavili novu strategiju EU za borbu protiv trgovine ljudima, ova operacija pokazuje zašto je ona važna. Ljudi ne bi smjeli biti na prodaju, a ipak se eksploatacija odvija u zgradama, prodavnicama i restoranima pored kojih svakodnevno prolazimo. Više od 16.000 službenika širom Evrope obavilo je izuzetan posao otkrivajući takve slučajeve i štiteći žrtve. Želimo da dodatno ojačamo njihovekapacitete, proširenjem ovlašćenja Europola i udarom na profit nemilosrdnih kriminalaca", kazao je Bruner.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora Europola Jirgen Ebner, kazao je da ta operacija pokazuje ključnu ulogu saradnje različitih službi u razbijanju mreža trgovine ljudima.
"To je prvi rezultat Radnog sporazuma između Europola i Evropskog tijela za rad, čiji je cilj jačanje naše zajedničke borbe protiv radne eksploatacije, trgovine ljudima i prekograničnih prevara u oblasti socijalnog osiguranja. Obim otkrivene eksploatacije naglašava potrebu za stalnom budnošću i koordinisanim djelovanjem", rekao je Ebner.
Izvršni direktor Evropskog tijela za rad Kozmin Bojanđu, rekao je da radna eksploatacija cvjeta u sektorima u kojima je nadzor slab.
"Usmjeravanjem aktivnosti na visokorizične djelatnosti i jačanjem inspekcija rada i socijalnog osiguranja, kao i njihove saradnje s drugim organima za sprovođenje zakona, možemo se suprotstaviti najtežim kršenjima uslova rada povezanim s upućivanjem radnika na rad u druge države i mobilnošću radne snage, te doprinijeti razbijanju ovih kriminalnih mreža. Ove zajedničke inspekcijske kontrole pokazuju da je saradnja s Europolom ojačana", kazao je on.
Među slučajevima koje je Europol izdvojio je i eksploatacija radnika na stočnoj farmi na Kipru, koji je živio u krajnje nehigijenskim uslovima i bio primoran da radi deset sati dnevno, bez plate i slobodnih dana. Osumnjičeni mu je zadržao pasoš, obezbjeđivao neodgovarajuću hranu - brašno, čaj, šećer i ulje i držao ga u ponižavajućim životnim uslovima: spavaća soba prokišnjavala je, kupatilo je bilo napolju, a dostupna mu je bila samo hladna voda.
Nadležni su u Austriji istraživali roditelje koji su svoju djecu iskorišćavali za prisilno prosjačenje. Slučaj je otkriven tokom kontrola lokalnih preduzeća. U Njemačkoj su identifikovali 63 žrtve, pretežno državljane Vijetnama i Kine, u ugostiteljstvu i salonima za nokte.
Otkriveni su slučajevi nedovoljnog plaćanja, nezakonitog zapošljavanja i ograničavanja slobode, a u Mađarskoj, u više istraga sprovedenih u zemlji tokom sedmodnevne akcije nadležni su identifikovali 11 žrtava, sve mađarske državljane, izloženih prisilnom radu i služenju u domaćinstvu u okviru poljoprivrednih gazdinstava. Zabilježeni su, između ostalog, nedovoljno plaćen rad i ograničavanje slobode. Identifikovane su i četiri žrtve seksualne eksploatacije.
Istraga Nizozemske uprave za rad, sprovedena uz podršku Europola, otkrila je mrežu trgovine ljudima koja je eksploatisala više od 70 državljana Indije u restoranima u pet zemalja Evropske unije.
Prema saopštenju, pripadnici mreže prisiljavali su žrtve da rade veliki broj sati, nedovoljno ih plaćali i koristili prijetnje, ostvarivši najmanje četiri miliona eura profita. Tokom koordinisanih racija uhapšene su dvije osobe.
U Poljskoj je uočeno da mreže trgovine ljudima sve češće preko interneta vrbuju žrtve iz Latinske Amerike, među kojima su i državljani Kolumbije. Njihov neregulisan imigracioni status koriste kako bi ih spriječile da prijave zlostavljanje.
U Ukrajini su zajedničke aktivnosti u Kijevu bile usmjerene na interno raseljene osobe i ljude koji traže posao. Sprovođene su preventivne mjere radi njihove zaštite od trgovine ljudima.
U Rumuniji su osobe u ranjivom položaju, uključujući maloljetnike, vrbovane za poljoprivredne poslove uz lažna obećanja o pravičnoj zaradi. Umjesto obećanih uslova, radile su duže od 12 sati dnevno, bez plate, i živjele u očajnim uslovima.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA