Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković je rekao da je najmanje 18.000 birača prešlo granicu 30. avgusta 2020. godine i dalo podršku tadašnjoj opoziciji.
"Bez tih glasova ne bi bilo promjene vlasti", kazao je on.
Istakao je da za početak treba da utvrdimo ko su duplo upisani birači, koji cirkulišu između tri države, od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa...
Naglasio je da nema ništa protiv inicijative za kontrolno saslušanje, ali da je pitanje njenog tajminga veoma važno kada se govori o borbi protiv stranog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore.
"Nemam ništa protiv te inicijative, dolazila ona od PES-a ili bilo kojeg političkog subjekta. Bolje ikad nego nikad. Ali pitanje tajminga je jako važno kada govorimo o borbi protiv stranog miješanja u unutrašnja pitanja", rekao je Živković.
Poručio je da treba provjeriti finansiranje medija, ali i prisustvo i djelovanje obavještajnih i vojnih službi Srbije u Crnoj Gori.
"Naravno da je očekivano da provjerimo i finansiranje medija i način kako su oni finansirani i da li je bilo takvih inicijativa sa strane, a jeste. Mnogo će biti dragocjenije da provjerimo nekoliko važnijih pitanja. Da li je obavještajni sektor države Srbije bio prisutan u Crnoj Gori? Koji predstavnici obavještajnog sektora Srbije borave u Crnoj Gori i ko danas boravi u Crnoj Gori? Na kojim adresama i sa kojim zadacima? Kolika je bila njihova uloga u važnim društveno-političkim procesima u našoj državi? Da li je vojna služba države Srbije bila prisutna u Crnoj Gori i ko su njihovi oficiri za vezu u državi Crnoj Gori?", pitao je Živković.
Kazao je da treba ispitati i poslovanje državnih firmi, pominjući Elektroprivredu Crne Gore i Vodovod.
"Nemamo nikakav problem ni da otvorimo ono što se dešavalo i prije 2012. godine, da svaku dilemu do kraja razjasnimo", rekao je on.
Dodao je da bi za početak bilo važno ispitati ko je prethodnih godina organizovano dovodio birače iz Srbije u Crnu Goru.
Kazao je da na Srpskoj kući u Podgorici stoji posveta Aleksandru Vučiću i zahvalnost na tome što je omogućio gradnju Srpske kuće, a da su akcionari Srpske kuće ministri u Vladi Crne Gore Slaven Radunović i Budimir Aleksić.
"Lako je na mrtvom vuku rep mjeriti. Kada je neko na poziciji političke moći, to se tada mjeri", kazao je on.
Predložio je da se saslušaju i Igor Dodik, Zoran Korać, predstavnici Alta banke...
Živković je rekao da za početak treba utvrditi ko su dvostruko upisani birači sa dvojnim državljanstvom, ali i kako su predstavnici vlasti stekli državljanstva drugih država.
"Čuli smo da predstavnici ove vlasti imaju državljanstvo druge države, od predsjednika Skupštine... Nije sporno ako je državljanstvo stečeno prije juna 2006. godine. Problem je da dobijemo podatke kako su predstavnici ove vlasti dobijali državljanstva nakon juna 2006. godine i da li su to uradili u skladu sa zakonom, a danas pokrivaju najvažnije funkcije u Crnoj Gori", kazao je Živković.
Rekao je da treba ispitati poslovne veze Rudnika uglja i Elektroprivrede Crne Gore sa firmama iz Srbije.
"Zbog toga, predsjedniče Odbora, predlažem da pozovemo izvršnog direktora Rudnika uglja. Takođe predlažem da pozovemo predstavnike Centralne banke, koja je skoro u javnosti saopštila kako je trpjela pritiske zbog toga što je Centralna banka trebalo da da odobrenje za rad Alta banci u Crnoj Gori. Treba da pozovemo i predstavnike Alta banke", rekao je on.
Predložio je i saslušanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
"Mislim da su ovo lica koja nam mogu dati dragocjene informacije o onome što je predmet rada Odbora za bezbjednost i odbranu. Na osnovu tih informacija mislim da ćemo imati dovoljno prostora da otvorimo anketni odbor i parlamentarnu istragu o jednoj veoma važnoj temi koja se tiče Crne Gore", kazao je Živković.
Poručio je da to nije pitanje samo vlasti i opozicije.
"Jer se ovdje sada želi stvoriti slika i utisak da niko nikada nije vidio Vučića sem na televizoru i da niko nikada ništa nije znao o tome šta je on konkretno radio u Crnoj Gori. Da su svi zaboravili ono što je bilo... da je on nesporno, suštinski, infrastrukturno, novcem...osvajao Crnu Goru", rekao je Živković.
Naglasio je da se ova tema neće završiti na Odboru za bezbjednost i odbranu.
"Pošto smo krenuli da ovu temu otvaramo, mi je moramo završiti do kraja. Ovu i svaku drugu koja se tiče hibridnih prijetnji, medija, dvostruko upisanih birača i privrednih aktivnosti u Srbiji. I samo da vam kažem, niko neće biti imun. Niko neće biti. Imaćete mnogo, mnogo stvari za otkrivanje", poručio je on.
Dodao je da nema problem da se razgovara i o periodu prije 2020. godine.
"Ali pošto je sada nametnuta tema koja utvrđuje samo veze medija i način njihovog finansiranja u Crnoj Gori, onda ćemo otvoriti i druge teme. Ko se, na kojim adresama u Srbiji, nalazio i razgovarao o tenderima koji se raspisuju za Elektroprivredu, za Rudnik uglja? Ko je u dobrim odnosima sa Zvonkom Veselinovićem i tako dalje", rekao je Živković.
Izrazio je očekivanje da će kroz rad odbora dobiti konkretne podatke.
"Ja se nadam da ćemo kroz Odbor za bezbjednost i odbranu dobiti niz konkretnih podataka i da ćemo sve ove dileme o kojima je govorila i koleginica Nedović veoma brzo razriješiti. Imao bih mnogo toga još da govorim, ali pošto je ovo samo uvodna inicijativa i rasprava o inicijativi, što se tiče Demokratske partije socijalista, mi ćemo dati podršku ovoj inicijativi. Ali, kao što sam rekao, vjerujem i nadam se da ćemo na osnovu svih informacija koje budemo dobili na ovom odboru moći da otvorimo anketni odbor i sprovedemo parlamentarnu istragu", zaključio je Živković.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović je odgovorila Živkoviću da je u pravu i da se stvarno nada da će doći taj dan da imamo fer izbore, te da se sjeća kada je radila u instituciji Zaštitnika da su imali pritužbe i da su u Nikšiću u štek stanovima pronašli državljane Srbije.
"Stvarno bih voljela da razgovaramo o biračkom spisku", kazala je on, dodajući da u biračkom spisku imamo one koji su preminuli prije deset godina.
"Odlično se sjećam, pamtim one autobuse za koje su svi govorili da dolaze iz dijaspore i da su to lica koja nemaju pravo da glasaju. Tako da je to stvarno bio jedan vid uticaja na izbore", kazala je ona.
Rekla je Živkoviću i da joj je žao što i dalje slijedi mračne sile...
"Koleginice, sve su sile slabe i ništavne za onoga koji pravo misli", odgovorio joj je Živković, dodajući da je ispred njega uvijek svjetlost, kakvi god da su dani i okolnosti..
"Jer moj pogled je sasvim drugačiji", kazao je on.
Dodao je da je to jedna okolnost, a da je druga politička relanost - "da ste vi vlast"...
"Hoćete li Vi koleginice Nedović podržati da se sasluša Zoran Korać?", pitao je Živković poslanicu Nedović.
Živković je kazao da sadašnja vlast ima kontinuitet od 2020. godine, navodeći da je Milojko Spajić bio ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića.
"Tačno, niste bili poslanica, ali je vaš predsjednik bio ministar finansija u prvoj izabranoj vladi Zdravka Krivokapića, jedan od 12 apostola. Gospodin Spajić je došao na vlast u Crnoj Gori sa pričom da se vratio u Crnu Goru da se bori protiv diskriminacije izazvane Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. To su njegove riječi i više puta je to naglašavao", rekao je Živković.
Obraćajući se Jeleni Nedović, pitao je zašto ranije nije insistirano na ispitivanju uticaja Aleksandra Vučića.
"Nisam čuo da ste tada insistirali na tome. Jer se bitka za Nikšić 2021. godine nije vodila protiv onih koji su danas vlast u Nikšiću", kazao je on.
Govoreći o komentarima na društvenim mrežama, rekao je da kao javna ličnost nema problem sa kritikama sve dok one ne predstavljaju krivično djelo.
"Mogao bih ja vama mnogo da pričam, ostavljajući po strani priču o botovima. Mislim da priči o botovima nije mjesto na Odboru za bezbjednost. Botovi ili ne botovi, to su ljudi koji će pisati ono što misle. Mogli bismo da govorimo o tome šta je bilo prije 2020. i nakon 2020. godine. Pa šta, treba li ovdje ja da pričam šta su pisali o meni, kakvi su bili komentari? Građanin ima pravo, sve dok to ne zalazi u krivično djelo, da komentariše kako hoće. Ja sa tim, pravo da vam kažem, nemam problem. Taj period je prošao. Ne pada mi na pamet da sada tražim i premjeravam da li ovaj ili onaj piše iza nekog profila protiv mene ili nekog drugog. Neka piše, mi smo javne ličnosti. Sve dok to ne zadire u neko krivično djelo, nemam sa tim problem, niti se osjećam ugroženim", rekao je Živković.
Kazao je da je uticaj iz Srbije trebalo ispitivati ranije.
"Ono što je mnogo važnije od toga, koleginice Nedović, jeste da je ovu mračnu silu iz Srbije trebalo ispitati onda kad je ona bila na vlasti. Jer kad je odgovaralo vama, Pokretu Evropa sad, tada ste ćutali... Mi, kada smo predali spisak, ako se ne varam, 2.000 dvostruko upisanih birača u Podgorici, znate šta je rekao predsjednik Vlade? Da je to zamajavanje javnosti", kazao je Živković.
Pitao je zašto ranije nijesu korišćeni institucionalni mehanizmi za provjeru finansiranja medija.
"Kako u tom vremenskom periodu niste iskoristili institucionalne mehanizme da preispitate finansijske tokove i način finansiranja određenih portala i medija u Crnoj Gori? Jeste li morali da dajete inicijativu na Odboru za bezbjednost i odbranu? Jeste li imali toliko institucionalnih mehanizama da ispitate kako se finansiraju mediji sa nacionalnom frekvencijom u Crnoj Gori, za koje znate ko ih je osnovao? Evo vam jedan primjer, priča o Adria televiziji. Demokratska partija socijalista nije se tamo nijednom pojavila. Vaši čelnici, predstavnici vašeg političkog subjekta idu i danas", rekao je on.
Ocijenio je da vlast ima problem sa medijskim kritikama zbog njihovog uticaja na politički rejting, govoreći poslanici Nedović da uz Adriju žele da kontrolišu i Vijesti, zbog kritičkog izvještavanja.
"Vi imate problem sa kritikom na račun vaše vlasti jer to utiče na rejting vaše politike. I onda preduzimate mjere i radnje koje treba u nekom trenutku da kažu - ovi djeluju protiv nas ili su hibridno djelovali protiv Crne Gore, a tamo je bio Aleksandar Vučić, pa smo mi sada malo protiv njega. O čemu se ovdje radi?", pitao je Živković.
Rekao je da više cijeni političare koji su ostali dosljedni svojim stavovima, navodeći primjer Milana Kneževića.
"Milan Knežević je izašao i rekao: 'Ja sam prijatelj Aleksandra Vučića i ostajem dosljedan svojoj politici i našem prijateljstvu'. Ja to mnogo cijenim. Pošten odnos prema njegovom prijatelju. Šta su oni radili, jesu li sarađivali, koliko su sarađivali, to me apsolutno ne interesuje u ovom trenutku sve dok ne budemo imali takve činjenice. Ali da nije bilo podrške sa tih adresa, vi danas ne biste bili parlamentarna većina u Crnoj Gori. Niti biste vi bili poslanici, niti bi Milojko Spajić bio premijer. To ne kažem ja. To će vam pokazati sva dokumentacija i sve činjenice koje su dostupne", rekao je Živković.
Dodao je da podržava razjašnjavanje tih pitanja.
"Neka se preda inicijativa da razriješimo te dileme, i oko medija i oko svega. Cijenim da je mnogo važno da građani Crne Gore dobiju informacije o ovome", kazao je on.
Pitao je Nedović da li će podržati i saslušanje Koraća:
"Koji je, ja vam sada kažem, u velikoj mjeri doprinio da se formira vlada i nakon 2020. i nakon 2023. godine", rekao je on.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je da je očekivao od institucija Crne Gore, konkretno od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), da izađe sa relevantnim podacima, makar pred Vijećem za nacionalnu bezbjednost, kako bi se ova dilema razriješila na tim važnim adresama.
"Predsjednik Vlade je još u avgustu najavio da postoje ozbiljne hibridne prijetnje usmjerene ka Crnoj Gori. Od tada do danas prošlo je dva i po mjeseca. Ako su bile ozbiljne hibridne prijetnje usmjerene ka Crnoj Gori, za očekivati je da sa takve ozbiljne adrese dođe i početna reakcija. Vijeće za nacionalnu bezbjednost nije se sastalo u međuvremenu, a predsjednik Vlade je taj koji saziva Vijeće za nacionalnu bezbjednost. Takođe nismo imali ni sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Mi smo dva i po mjeseca kasnije dobili politički pamflet pred Odborom za bezbjednost i odbranu, da raspravimo o tome da li je bilo hibridnih prijetnji sa strane, kroz medijski uticaj ili kroz različite vrste stranog miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore... Ovdje ne smijemo stati. Ne možemo se zaustaviti samo na tome da li je postojala hibridna prijetnja, pošto je to širok pojam, i hibridno djelovanje u Crnoj Gori", kazao je on.
Rekao je da je u redu vidjeti ko je finansirao medije u Crnoj Gori, ali je neophodno da se vratimo nazad i da ispitamo sve okolnosti onoga što nam je do sada dostupno u javnosti.
"Kako je došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine", kazao je on, dodajući da smo u javnosti imali više različitih funkcionera koji su kazali da nije bilo Aleksandra Vučića, da nije bilo djelovanja Srpske pravoslavne crkve, da nije bilo djelovanja obavještajno-paraobavještajnog bezbjednosnog sektora iz susjedne države, da nikada ne bi došlo do političkih promjena u Crnoj Gori 30. avgusta 2020. godine.
Na sjednici je žustra polemika između poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Jelene Nedović i poslanika Građanskog pokreta URA Zorana Mikića.
Mikić je kritikovao što su istog dana zakazani kolegijum predsjednika Skupštine, rasprava o rebalansu budžeta, ova inicijativa, ustavne promjene i više odborskih sjednica, zbog čega javnost ne može sve da isprati. Najavio je da će to pitanje otvoriti na kolegijumu.
Potom je poručio da se sa sjednicom kasni više od tri mjeseca i zatražio da prvo bude saslušan premijer Milojko Spajić, koji treba da objasni na koje je države i zvaničnike mislio kada je govorio o hibridnim prijetnjama i šta je preduzeo. Podržao je inicijativu za kontrolno saslušanje.
Nedović je nakon toga kazala da treba da bude saslušan i bivši premijer Dritan Abazović, o njegovoj saradnji sa donedavnim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, Open Balkanu...
Potpredsjednik Odbora Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) je rekao da je više puta tražio održavanje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ali da je u poslednjih tri mjeseca nije bilo.
Nedović: Bila sam u pravu: Mikić: Nedović počela sa političkim floskulama i političkim napadima
"Sjećate li se kad sam prije nekoliko mjeseci izjavila da neki privatni mediji ne rade u interesu države, pa sam danima bila meta medija, medijskih udruženja, botova, parabotova? A danas se vidi da sam bila u pravu", kazala je Nedović.
Mikić je kazao da je svoj zahtjev iznio jasno, a da je Nedović počela sa političkim floskulama i političkim napadima.
"Ponavljam, sve što ima da pita Dritana Abazovića, neka ga pita, ali pričati o Open Balkanu, ja mogu sad da pronađem medijske izvještaje Spajića sa Sinišom Malim (ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu). Razumijem zašto njena nervoza, koleginica Nedović je vrlo svjesna da političkih promjena 2020. godine bez URA-e i Dritana Abazovića ne bi bilo, a drugi razlog je što ona nije imala dovoljno slobode da podrži Studentsku listu dok nije pao, vidjeli smo to i u određenim emisijama", kazao je on.
Vladislav Bojović (Demokratska narodna partija) kazao je da podržavaju inicijativu, ali da je siguran da PES ne smije podržati inicijativu da se govori o hibridnim prijetnjama premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.
"Ovdje su, po svemu sudeći, hibridne prijetnje samo Srbija i Rusija, a kad govorimo o onim zahtjevima koje nam Hrvatska ispostavlja, onda ćute svi osim naša partija", rekao je on.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Mirsad Nurković kazao je da će podržati inicijativu, jer smatra da ta pitanja treba razotkriti pred čitavom javnosti, "kako bismo mogli nesmetano da se bavimo unutrašnjim pitanjima od kojih zavisi dalji integritet ove države, pa tako i svih pojedinaca na koje se ovdje aludira da imaju saradnju"...
"Smatram da moramo naći način da skinemo teret s tih ljudi ukoliko su neopravdano targetirani sa bilo koje strane. Znači, ne stavljam ovdje akcenat samo na Bošnjačku stranku i PES, nego sam apsolutno za to da se ti targeti skinu sa svih, i onih koji su vršili vlast do 2020. i onih koji su vršili vlast nakon 2020. Ako jesu, onda jesu. Ako nisu, da javnost zna da nisu i da se mi bavimo onim stvarima koje smo zaista dužni da isporučimo građanima ove države, a to je da žive bezbjedno, da žive spokojno i da žive u blagostanju koje treba da im obezbijedimo ulaskom u Evropsku uniju", kazao je.
Nurković je rekao da ovo smatra pozitivnom inicijativom, navodeći da javnost treba da sazna da li su pojedinci opravdano dovođeni u vezu sa spornim uticajima.
"Ako jesu, onda jesu. Ako nisu, da javnost zna da nisu i da se mi bavimo onim stvarima koje smo zaista dužni da isporučimo građanima ove države, a to je da žive bezbjedno, da žive spokojno i da žive u blagostanju koje treba da im obezbijedimo ulaskom u Evropsku uniju", rekao je Nurković.
Nurković je rekao da ovo smatra pozitivnom inicijativom, navodeći da niko ne smije biti targetiran zbog svojih političkih stavova, a da naročito u tome ne smiju učestvovati mediji sa nacionalnom frekvencijom.
U Plavoj sali Skupštine Crne Gore počela je sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu na kojoj će se raspravljati o inicijativi grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES) za održavanje kontrolnog saslušanja povodom mogućeg hibridnog stranog uticaja na medijski i politički prostor države.
Predsjednik Odbora Dane Marković (PES) obrazložio je da bi predmet ispitivanja bili finansijski, organizacioni i poslovni odnosi M-tela, Alta banke i Alta peja sa medijima sa nacionalnom pokrivenošću i drugim povezanim subjektima, koji bi mogli ukazivati na organizovano djelovanje iz inostranstva.
Istakao je da je cilj inicijative da se utvrdi da li su finansijski i medijski kanali korišćeni za uticaj na javno mnjenje, uređivačku politiku medija i demokratske procese u Crnoj Gori, kao i da li u tom pogledu postoje bezbjednosni rizici.
U tom smislu oni su predložili kontrolno saslušanje čelnika sektora bezbjednosti, kao i razmatranje eventualne potrebe za uključivanjem drugih komisija u rad.
Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da cilj inicijative nije da utiču na uređivačku politiku medija, već da istraže veze između banki, kompanija, Centralne banke, Alta banke i drugih povezanih subjekata, kao i da li iza tih odnosa postoje interesi koji prevazilaze uobičajenu poslovnu saradnju.
"Dakle, upravo je akcenat na ovo - da li postoje interesi koji prevazilaze uobičajenu poslovnu saradnju", kazala je ona.
Predložila je da se saslušaju predstavnici Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i direktor Uprave policije (UP), ali i ako su ostali članovi Odbora saglasni da pozovu i predstavnika Agencije za audio i vizuelne medijske usluge, predstavnika Ministarstva kulture i medija i guvernerku Centralne banke Crne Gore (CBCG).
"Smatram da je posebno važno da od Centralne banke dobijemo informacije o regulatornim aspektima poslovanja Alte Banke i eventualnim rizicima koji su u nadležnosti te institucije", rekla je ona.
"I ono što, naravno, smatram ne manje važnim, osim toga da se govori o stranim uticajima, mogućim hibridnim uticajima koji dolaze sa spoljnje strane, a tiču se medije, ne smijemo zaboraviti da smo mi imali i unutrašnje uticaje na medije. Ne smijemo zaboraviti da je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo optužni predlog, odnosno da je Apelacioni sud potvrdio optužbe protiv Aleksandra Mijajlovića i ostalih u tom predmetu, koji su dio državnih institucija Crne Gore, govorim o službenicima Agencije za nacionalnu bezbjednost, tužilaštvima i mnogim drugima. Tako da, kada budemo raspravljali o ovoj inicijativi koju je Pokret Evropa sad podnio, ne smijemo zaboraviti unutrašnje uticaje na medije", kazala je Nedović.
Potpredsjednik Odbora Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) kazao je da je predlog manjkav, jer nije precizirano koga treba da saslušaju.
Kazao je da bi volio da ga supruga jednom u životu pogleda kao što su predsjednik Vlade i šef njegovog kabineta gledali Aleksandra Vučića, na objavljenoj fotografiji.
Istakao je da partija kojoj pripada godinama priča o hibridnom uticaju i podsjetio da je aktuelna vlast ćutala na "bitke za Nikšić", te da je on i tada pominjao imenom i prezimenom osobu koja je nedavno uhapšena u Beranama zbog kupovine glasova.
Zirojević kazao da je inicijativa zakasnila, jer stiže nakon šest godina upliva i novca iz susjedne Srbije i duže od šest godina uticaja medijskih, raznoraznihiz susjedne Srbije.
"I oni kojima su do juče ovi uticaji itekako pogodovali i oni koji su do juče bili među najbližim saradnicima ovih koje danas žele da istražuju, digli su halabuku o hibridnim prijetnjama i sad traže istragu. Nije dakle sporno, ovo je priča koju mi pričamo šest godina, a prije toga, jer smo imali priliku da vidimo kada je neki Skaj otvoren, da ni one veličanstvene litije nisu bile možda baš tako veličanstvene, makar u dijelu onih koji su ih organizovali, jer veliki dio građana je tu bio iz uvjerenja i zato što zaista tako misli i osjeća, ali čini mi se da ni ti građani koji su bili dio tog pokreta u najvećem broju, da im se ni malo ne sviđa ono što su imali priliku da čuju. Kako je mali Danilo, Vučić (Danilo Vučić - sin bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića) naravno, onda razni epiteti vezano za njega, uzimao novac od kriminalaca kako bi sponzorisao litije, odnosno one koji su ih organizovali", kazao je on poručujući poslanicima većine da su upravo tako nošli na vlast.
Iz Pokreta Evropa sad (PES) je ranije saopšteno da inicijativom traže ispitivanje finansijskih, vlasničkih i poslovnih odnosa televizijskih emitera sa nacionalnom pokrivenošću sa kompanijama M:tel, Alta bankom, Alta Pay Group i drugim povezanim subjektima.
Iz te partije su naveli da je cilj inicijative da se utvrdi da li su finansijski, telekomunikacioni i medijski kanali korišćeni za uticaj na javno mnjenje, uređivačku politiku i demokratske procese u Crnoj Gori.
PES predlaže da Odbor održi kontrolno saslušanje predstavnika nadležnih bezbjednosnih i državnih institucija i zatraži podatke o finansijskim, vlasničkim i poslovnim vezama obuhvaćenih subjekata.
U inicijativi se navodi da je potrebno utvrditi i da li postoje osnovi za sumnju u koordinisano djelovanje koje bi moglo ugroziti medijski pluralizam, informativnu bezbjednost i demokratski poredak Crne Gore.
Premijer i lider PES-a Milojko Spajić kazao je, povodom najave podnošenja inicijative, da aktuelni procesi u zemlji i regionu potvrđuju ozbiljnost i kvalitet informacija kojima raspolažu crnogorske i partnerske bezbjednosne službe.
On je naveo da očekuje da će se kroz institucionalno djelovanje i na osnovu činjenica pokazati ko je branio državne interese, a ko je, kako je kazao, pokušavao da ugrozi stabilnost Crne Gore i zaustavi njen evropski put.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA