Vrhovni sud reagovao je na tekst na portalu "Vijesti", pod naslovima "Vrhovni sud minirao prijavu Popović za dolazak u SDT" i "Zbog mišljenja obustavljen izbor Popović u SDT", navodeći da nijesu tačne tvrdnje da dva puta nijesu odgovorili na zahtjeve Tužilačkog savjeta u vezi sa pribavljanjem mišljenja o stručnim sposobnostima kandidatkinje Mirjane Popović za vršenje tužilačke funkcije.
U reagovanju su, između ostalog, naveli da je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, nakon što je u avgustu dobila zahtjev od Sekretarijata Tužilačkog savjeta, sazvala Proširenu sjednicu Vrhovnog suda, te da su nakon nje Tužilačkom savjetu dostavili akt kojim je saopšten zaključak da ne postoji zakonski osnov za davanje mišljenja o stručnim sposobnostima kandidatkinje za vršenje tužilačke funkcije, budući da više nema status sudije.
"Vijesti" su objavile da je Tužilački savjet obustavio postupak izbora bivše predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, koja se ljetos prijavila na javni oglas za specijalnu tužiteljku, jer Vrhovni sud nije dostavio mišljenje o njenom radnom iskustvu, kvantitetu i kvalitetu rada.
Reagovanje Vrhovnog suda prenosimo integralno:
Povodom teksta objavljenog 19. novembra 2026. godine na portalu "Vijesti“, pod naslovima "Vrhovni sud minirao prijavu Popović za dolazak u SDT" i "Zbog mišljenja obustavljen izbor Popović u SDT", Vrhovni sud Crne Gore ukazuje na neprihvatljivost objavljivanja tvrdnji o njegovom navodnom nepostupanju, bez prethodne provjere informacija kod institucije na čiji se rad neposredno odnose.
Radi objektivnog i potpunog informisanja javnosti, Vrhovni sud odlučno demantuje navode da nije odgovorio na zahtjeve Tužilačkog savjeta u vezi sa pribavljanjem mišljenja o stručnim sposobnostima kandidatkinje Mirjane Popović za vršenje tužilačke funkcije.
Tvrdnja da Vrhovni sud "dva puta nije odgovorio na dopise Tužilačkog savjeta" činjenično je netačna i direktno suprotna sadržini zvaničnih akata koji su dostavljeni Tužilačkom savjetu.
Povodom zahtjeva Sekretarijata Tužilačkog savjeta u avgustu ove godine, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić sazvala je Proširenu sjednicu Vrhovnog suda. Nakon njenog održavanja, Tužilačkom savjetu dostavljen je akt kojim je saopšten zaključak da ne postoji zakonski osnov za davanje mišljenja o stručnim sposobnostima kandidatkinje za vršenje tužilačke funkcije, budući da imenovana više nema status sudije.
Uz navedeni akt dostavljene su i relevantne odluke Sudskog savjeta o razrješenju sa dužnosti predsjednice Apelacionog suda i prestanku njene sudijske funkcije, kao i odluka Vrhovnog suda o obustavljanju postupka zbog prestanka sudijske funkcije.
Na ponovljeni zahtjev predsjednika Tužilačkog savjeta Milorada Markovića u oktobru, predsjednica Vrhovnog suda odgovorila je aktom u kojem su detaljno obrazloženi zakonski osnov i granice nadležnosti Proširene sjednice, kao i razlozi zbog kojih prethodno zauzeti stav nije mogao biti izmijenjen.
Dakle, Vrhovni sud je postupio po oba zahtjeva Tužilačkog savjeta, dostavio pisane odgovore i relevantnu dokumentaciju, uz jasno obrazložen pravni stav.
Suština ovog pitanja nije u tome da li Vrhovni sud želi da dostavi mišljenje, već da li Proširena sjednica ima zakonsko ovlašćenje da takvo mišljenje donese. Proširena sjednica Vrhovnog suda Crne Gore najviše je tijelo u organizacionoj strukturi sudstva, koje čine predsjednik i sve sudije Vrhovnog suda, kao i predsjednici Apelacionog, Upravnog, Privrednog i viših sudova.
Članom 19 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, prema propisu koji je važio u vrijeme raspisivanja javnog oglasa, određeni su organi nadležni za davanje mišljenja o stručnim sposobnostima kandidata, zavisno od njihovog profesionalnog statusa. Proširena sjednica Vrhovnog suda nadležna je za davanje mišljenja za kandidata koji ima status sudije, a ne za lice koje je sudijsku funkciju ranije obavljalo.
U konkretnom slučaju, sudijska funkcija prestala je u aprilu, dok je javni oglas za izbor specijalnog tužioca raspisan u julu ove godine.
Poštovanje granica zakonske nadležnosti nije pitanje izbora, već obaveza svakog državnog organa. Suprotno postupanje predstavljalo bi prekoračenje zakonskih ovlašćenja i moglo bi dovesti u pitanje zakonitost donijetog akta.
Vrhovni sud posebno naglašava da je odlučivanje o ispunjenosti uslova i kriterijuma za izbor specijalnog tužioca, kao i donošenje odluke u postupku po javnom oglasu, u isključivoj nadležnosti Tužilačkog savjeta. Stoga Vrhovni sud odlučno odbacuje svaki pokušaj predstavljanja njegovog zakonitog postupanja kao opstrukcije postupka izbora, kao i pripisivanja odgovornosti za odluku o obustavljanju postupka koju je donio drugi nadležni organ.
Vrhovni sud uvažava pravo medija na kritičko izvještavanje o radu pravosuđa, ali istovremeno očekuje da takvo izvještavanje bude zasnovano na potpunim i provjerenim činjenicama.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
