Iz Vrhovnog suda reagovali su na tekst “Sudstvo minira rad policije”, objavljen 24. februara.
“U tekstu ‘Sudstvo minira rad policije’... dat je širok prostor kritici rada sudova od strane predsjednika Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandra Saše Zekovića.
Povod za reagovanje Zekovića je činjenica da je pravosnažnim rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Cetinju, odbijen predlog državnog tužilaštva za određivanje pritvora Nikoli Kršikapi iz Cetinja zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U reagovanju, on je iznio stavove da odluka sudije za istragu ‘izaziva sumnju i nameće pitanje da li se time podriva ili minira rad policije’ i da je ‘percepcija javnosti često takva da odgovor sudstva nije adekvatan i dovoljno brz, pa i da društvo nije dovoljno sigurno’.
Navedeni stavovi očigledno su proizvod površnog shvatanja rada sudova i sadrže proizvoljne ocjene, koje se ne mogu smatrati dobronamjernom kritikom rada sudova, već kao doprinos onim izjavama, kojima se u javnosti nastoji diskreditovati rad sudova i dovesti u pitanje povjerenje građana.
Povezani članci
Smatramo da se ne mogu na osnovu jedne odluke, da se ne odredi pritvor prema nekom licu, izvoditi tako oštri stavovi kakve iznosi Zeković.
U konkretnom slučaju, državno tužilaštvo je predložilo određivanje pritvora zbog opasnosti opstrukcije istrage i u predlogu je navelo da postoji bojazan da bi okrivljeni boravkom na slobodi, mogao ostvariti uticaj na saučesnike u radnji krivičnog djela.
S obzirom na to da je okrivljeni priznao izvršenje krivičnog djela, otpao je motiv da bi mogao da ostvari uticaj na saučesnike u pravcu poboljšanja svog položaja u krivičnom postupku. Osim toga, napominjemo da u predlogu za određjivanje pritvora, nije nagoviješteno koja se lica mogu pojavljivati kao saučesnici, pa je sudija za istragu opravdano zaključio da mogućnost uticaja na saučesnike ne može biti generalne prirode, već da moraju postojati činjenice i okolnosti koje ukazuju na takvu sumnju, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da opasnost opstrukcije istrage mora biti konkretna, a ne apstraktna i paušalna.
Napominjemo da je takavo zaključivanje sudije za istragu, u skladu i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, koji je u presudi ‘Mansur protiv Turske’ iz 1995. godine, zauzeo stav, da sama tvrdnja da bi okrivljeni kome se stavlja na teret više krivičnih djela mogao ostvariti sporazum sa saučesnikom, nije dovoljan i relevantan razlog za pritvor.
Prema tome, sudija za istragu Osnovnog suda u Cetinju je na osnovu pravilne ocjene predloga državnog tužilaštva, zakonito ocijenio da ne postoje razlozi za određivanje pritvora. Da je postupio na suprotan način i odredio pritvor temeljeći ga na razlozima koji nijesu relevantni i dovoljni, radilo bi se o proizvoljnom odlučivanju i nezakonitom pritvoru. A takav pritvor predstavljao bi osnov za naknadu štete na teret državnog budžeta.
Naglašavamo, da se u okviru crnogorskog pravosuđa u poslijednje vrijeme, vode široke debate u cilju restriktivnijeg pristupa prilikom određivanja i produženja pritvora, prvenstveno radi izbjegavanja prigovora zbog povrede prava na slobodu i sigurnost ličnosti, ali i da bi se spriječio nastanak štete zbog nezakonitog i neosnovanog pritvora, što je u ranijem periodu imalo nezadovoljavajući pojavni oblik.
Dakle, Aleksandar Zeković gubi iz vida da pritvor - kao mjera za obezbjeđivanje prisustva okrivljenog u krivičnom postupku, predstavlja najteži oblik ograničenja prava na slobodu i sigurnost ličnosti i da su sudovi dužni da poštuju međunarodne i nacionalne pravne standarde prilikom donošenja odluka o primjeni ove mjere.
Podsjećamo da su i u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i u Zakoniku o krivičnom postupku, jasno nabrojani razlozi za određivanje pritvora, a sudovi ili bilo koji drugi državni organi, ne mogu proširivati krug pritvorskih razloga.
Teret dokazivanja za određivanje pritvora je na državnom tužilaštvu, koje predlaže mjeru pritvora, prilikom čega, još jednom naglašavamo, moraju biti ponuđeni relevantni razlozi za njegovo određivanje”, piše u reagovanju iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.
Bonus video:
