PODACI JUVENTASA

Povećan broj novoinficiranih HIV-om

"Crna Gora je, drugu godinu za redom, od Globalnog Fonda za malariju, tuberkolozu i HIV/AIDS, proglašena zemljom koja je visoko opterećena HIV-om, što je znak za alarm", kazala je Vujović
55 pregleda 5 komentar(a)
HIV AIDS, Foto: Shutterstock.com
HIV AIDS, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 30.11.2016. 16:50h

Nedostatak preventivnih programa u opštoj zajednici i pad obima usmjerenih programa ka grupama koje su posebno pogođene HIV-om, dovela do porasta broja novoinficiranih, i ove godine je taj broj značajno uvećan, saopšteno je iz Juventasa.

Izvršna direktorica te nevladine organizacije, Ivana Vujović, kazala je da je u posljedne dvije godine podrška preventivnim programima značajno opala, što se odrazilo na rast broja osoba koje su u periodu od 12 mjeseci saznale da žive sa HIV-om.

"Crna Gora je, drugu godinu za redom, od Globalnog Fonda za malariju, tuberkolozu i HIV/AIDS, proglašena zemljom koja je visoko opterećena HIV-om, što je znak za alarm", kazala je Vujović agenciji Mina.

Ona je pojasnila da postoji savremena terapija koja omogućava osobi se sa HIV-om da živi kvalitetan život, ali je i veoma važno što prije ustanoviti da je HIV prisutan u organizmu.

"I pored toga što je uveden predmet Zdravi stilovi života, koji nažalost, nije obavezan za sve učenike, o seksualnosti, seksualnom i reporoduktivnom zdravlju se ne govori dovoljno u obrazovnom sistemu. Već dugo izostaju opšte kampanje kojima se promoviše upotreba kondoma, ili testiranje na HIV, a kad u gomili informacija neku izostavimo da pomenemo bar svake godine, ona se i izgubi", kazala je Vujović.

Prema njenim riječima, nove genereacije su u svojevrsnom izazovnom i licemjernom vremenu, kada je pornografija i seksualizacija sveprisutna, ali se seks i dalje tabuizira.

"U vezi sa seksualnim obrazovanjem, još nije stvoren dovoljno ugodan prostor koji je namijenjen zdravlju, kako fizičkom tako i mentalnom", dodala je Vujović.

Ona je kazala da se HIV u Crnoj Gori dominantno prenosi seksualnim kontaktom, ali se može prenijeti i putem dijeljenja igle pri intravenskom korišćenju droge.

"Zato su programi smanjenja štete, koji podrazumijevaju i distribuciju sterilnog pribora za injektiranje, ključni. U Crnoj Gori, oni se jedva održavaju u funkciji. Fond koji je opredijeljen, između ostalog za ove programe, biće operativan tek na samom kraju, umjesto na početku ove godine", navela je Vujović.

Ona je podsjetila da se u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru navodi da su napravljeni napori za sprovođenje nacionalnog strateškog odgovora na HIV, ali da održivo finansiranje još nije osigurano.

Juventas, kako je kazala, pruža preventivne usluge za preko hiljadu ljudi godišnje, koji pripadaju grupama pogođenim HIV-om.

"Prethodne godine smo bili primorani da, usljed nedostatka sredstava, zatvorimo privremeno program namijenjen seksualnim radnicama, jedini takav u zemlji. Takođe, zbog veoma limitirane podrške, i pored svih obećanja, smanjen je obim aktivnosti koje pružamo u drugim populacijama - osobama koje koriste droge, zatvorenicima i muškarcima koji imaju seksualne odnose sa muškarcima", navela je Vujović.

S druge strane, podsjeća Vujović, izvještaj EK o Crnoj Gori naglašava da mora biti poboljšan pristup zdravstvenoj zaštiti za osobe koje imaju HIV, odrasle koji koriste droge, zatvorenike, seksualne radnice, LGBT osobe, adolescente u riziku, koji se i navode kao prioritetne grupe u nacionalnoj strategiji za HIV.

"Nedostatak preventivnih programa u opštoj zajednici i pad obima usmjerenih programa ka grupama koje su posebno pogođene HIV-om, dovela, je, na žalost do porasta broja novoinficiranih, i ove godine je taj broj značajno uvećan", naglasila je Vujović.

Potrebno je, smatra ona, unaprijediti uslove za tretman osoba koje žive sa HIV-om.

"Infektivna klinika je, infrastrukturalno govoreći, u zabrinjavajuće lošem stanju, opterećenje na infektologe koji se bave HIV-om je veliko, s obzirom na njihov nedovoljan broj. Bilo je perioda u kojima su nedostajali ljekovi, a i dalje je prisutna stigma u zdravstvenom sistemu. Programi podrške su minimalni", navela je Vujović.

Kako je kazala, terapija se globalno sve češće shvata i kao preventiva prenosa HIV-a, jer se broj kopija virusa kod osoba na terapiji veoma značajno smanjuje. »Zbog svega navedenog, treba se brižljivije posvetiti promociji testiranja i boljem tretmanu osoba koje žive sa HIV-om«.

Vujović je kazala da se, ipak, izdvaja nekoliko dobrih sistemskih rješenja, koja su postala održiva i koja treba dalje širiti i promovisati.

Ona je kao primjer navela da u osam domova zdravlja i pri Institutu za javno zdravlje rade dobrovoljna povjerljiva savjetovališta za HIV, gdje građani mogu dobiti savjete i testirati se, bez uputa, anonimno.

Takođe, kako je kazala, mreža metadonskih centara koja treba da se širi je donijela značajnu promjenu u kvalitetu života osoba koje koriste droge.

"Po adapiranom modelu stvaranja prostora za održivost ovih programa, treba osigurati život i drugim neophodnim preventivnim programa i programima podrške za osobe koje žive sa HIV-om".

U Juventasu procjenjuju da je prosječna mjesečna cijena preventivnih usluga u populacijama koje su pogođene HIV-om oko devet eura po klijentu, računajući ukupan broj klijenata na godišnjem nivou, što je i više stotina puta manje od troškova tretmana.

"Prevencija je, dakle, osim što je obaveza u cilju povećanja kvaliteta života građana, isplativa zdravstvenom sistemu. Nadamo se da će do sljedeće godine biti značajno dostupnija svima", kazala je Vujović.

Ona je podsjetila da je cilj koji je proklamovao UNAIDS da se do 2020. godine obezbijedi da 90 odsto osoba koje žive sa HIV-om zna svoj status, da je 90 odsto osoba koje znaju da žive sa HIV-om na antiretroviralnom tretmanu, kao i da se kod 90 odsto onih koji su na antiretroviralnoj terapiji postigla supersiju virusa.

"Crna Gora, kao zemlja sa visokim opterećenjem HIV-om, mora da uradi više da bi ih postigla", zaključila je Vujović.

Preporučujemo za Vas