Pomor pastrmke uz blagoslov države

Ribolovci su pozvani da love da bi se navodno uspostavilo prvobitno stanje faune u jezerima
139 pregleda 0 komentar(a)
Modro jezero, Foto: Slavko Radulović
Modro jezero, Foto: Slavko Radulović
Ažurirano: 08.10.2016. 13:42h

Nadležni namjeravaju da očiste od ribe Modro jezero, jedno od najljepših gorskih očiju Nacionalnog parka (NP) “Durmitor”.

Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) nedavno su pozvali ribolovce da do 15. oktobra, bez ikakve dozvole, love na jezeru u srcu NP “Durmitor, na kojem je ribolov već decenijama strogo zabranjen.

Ribolovci su pozvani da love i na Zabojskom jezeru, kako bi navodno bilo uspostavljanjo prvobitno autohtono stanje faune.

“Prije svega vodozemaca u jezerima Durmitora, odnosno zbog ponovnog naseljavanja autohtone ugrožene faune vodozemaca, prvenstveno predstavnika roda Triturus, koji je zbog prisustva predatorske ihtiofaune skoro nestao iz durmitorskih jezera. Dakle, ovdje će se vršiti ribolov zbog eliminisanja različitih vrsta riba jer one nijesu autohtona fauna durmitorskih jezera”, odgovoreno je “Vijestima” iz NPCG na čijem je čelu Azra Vuković.

Tvrde da su dobili dozvolu od Agencije za zaštitu životne sredine za svojevrsno čišćenje Modrog jezera isključivo od pastrmke koja živi u njegovoj bistroj vodi.

Ihtiolog i prodekan za nauku na Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Danilo Mrdak kaže da se problem ne može riješiti običnim ribolovom, čak ni krivolovom, i da je neko “žestoko polupao lončiće“.

“Ovo će biti presedan da se običnim ribolovom vrši istrebljivanje neke riblje vrste i da se želi usposataviti 'autohtono stanje faune'“, kazao je Mrdak “Vijestima“.

Uz opasku da samo može da nagađa zašto su u NPCG odlučili da na pomenuti način očiste jezero, on je istakao da je “nedvosmisleno u pitanju neznanje i nestručnost“.

“Ne kažem da svi moraju znati sve, ali zato postoje druge institucije gdje rade ljudi kojima je ovo struka i koji bi trebalo da budu konsultovani. Niti mi je jasno zašto su donijeli ovu odluku, niti mi je jasno na osnovu čega, koje studije i kojeg istraživanja. Mogu da sumnjam samo da su pokušali da spoje dobru stvar sa trenutnom koristi“.

Iz NPCG tvrde da je plan donesen “na osnovu dvadesetogodišnjih naučnih istraživanja eksperata sa PMF-a”.

“Eksperti koji su se bavili problematikom durmitorskih jezera su Stevan Marić, zaposlen u NPCG kao stručni saradnik za ribarstvo i prof. dr Drago Marić, zaposlen na PMF-u - odsjek za biologiju, kao redovni profesor”.

Mrdak tvrdi da nikada niko, a pogotovo ne NP „Durmitor“ ili NPCG, nije kontaktirao PMF u vezi sa tim pitanjem.

“Niti su tražili da oformimo tim koji će se baviti ovim problemom i njegovim rješavanjem, niti su nas pitali za naše zvanično mišljenje da li je ova njihova zamisao ostvariva i da slučajno neko od nas ne zna za neki bolji načn“.

Iz NPCG, međutim, kažu da sarađuju i razmjenjuju iskustva sa PMF-om i drugim institucijama koje se bave proučavanjem i zaštitom biodiverziteta...

“Iako do sada ta saradnja nije formalizovana u smislu potpisivanja određenih dokumenata”.

Iz NPCG tvrde da izlovljavanjem žele da eliminišu “predatorske riblje vrste”, odnosno pastrmke, ali i da “psotoje indicije da se tamo nalazi i babuška (srebrni karaš ili kinez)”.

Da babušku, odnosno kineza, niko nikada nije vidio u Modrom jezeru, zakleće se praktično svaki Durmitorac.

U njemu isključivo živi pastrmka, mahom potočara, kojom je jezero poribljeno šesdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Nesporno je i da potočara, ma koliko cijenjena bila, nije endemska vrsta, jer je donesena iz rijeke Bukovice.

Mrdak: Utisak je da se radi za ćef lokalnog stanovništva

Mrdak kaže da je endemični vodozemac zaista ugrožen u durmitorskim jezerima, ali i da je potpuno uništenje neke riblje vrste “skoro pa nemoguć posao“, sem ako se jezero ne isuši.

“Zato sanitarni izlov mora da se radi pod kontrolom inspektora i mora se raditi makar sveke dvije godine kako bi se populacija neželjene vrste ribe držala na niskoj brojnosti i kako bi se pružili bolji uslovi za život endemičnoj herpetofauni”.

On je kazao da obični ribolov, čak ni krivolov, kojeg je decenijama bilo na Modrom jezeru, neće spasiti vodozemce, već da može i pogoršati stanje.

“Ne mogu da se otmem utisku da je bila prisutna i želja da se kaže lokalnom stanovništvu evo izvolite i pecajte do mile volje, vidite da uprava radi nešto i za vaše dobro. Ukoliko je ovo namjera, onda je ona zaista neobjašnjiva, a taj ćef... će trajati samo nekoliko dana dok se ne izlove sve krupnije ribe“.

Novinar “Vijesti” i brojni Durmitorci vodozemca - tritona često su viđali na Zminičkom, Zminjem i Jablan jezeru, ali nikada na Modrom na kojem je u toku “akcija spasavanja” NPCG

Pastrmke nema u Pošćenskom jezeru zbog ubačene babuške

Mrdak kaže da endemske vrste riba nijesu prisutne u durmitorkim jezerima jer su ona originalno bila bez ikakve riblje faune.

“Sve što danas postoji u tim jezerima posljedica je što planskog, ali i neplanskog poribljavanja od strane neodgovornih pojedinaca”.

Najdrastičniji primjer neplanskog poribljavanja je slučaj Pošćenskog jezera, koje se nalazi uz novi magistralni put Žabljak - Nikšić.

Durmitorci znaju da je u jezeru do prije petnaestak godina živjela isključivo pastrmka, a da je već godina nema.

Pastrmka je nestala nakon što je jezero poribljeno babuškom, vrstom koju pominju iz NPCG, s ciljem da, kako je tada govoreno, pojede trsku i šaš kojom je jezero obraslo.

Trava je, međutim, ostala, ali pastrmka nije preživjela najezdu vrste za koju ribolovci tvrde da nema nikakvu vrijednost. Na Vražjem jezeru, međutim, nije ostala bukvalno nijedna trska, nakon što su rakovi ubačeni prije nekoliko godina.

Bonus video: