Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović pozvao je u srijedu veče barske turističke poslenike da razvijaju nove brendove i manifestacije za sve dijelove opštine, te da se aktivno uključe u projekte ovog ministarstva “Sva čuda Crne Gore” i “Dobar domaćin”. Na skupu sa barskim agentima, hotelijerima i ugostiteljima u hotel rezortu “Ruža vjetrova” na Velikom Pijesku koji je zvanično bio posvećen sumiranju rezultata protekle turističke sezone, učesnicima je skrenuta pažnja da je “neophodna podrška da se svi planovi, projekti i investicije iznesu do kraja”, kao i da “podrška malim partijama” može blokirati, odnosno usporiti strateške projekte.
Komentarišući planove za Bar, Gvozdenović je pored ostalog poručio da se mora utvrditi tačan kalendar barskih manifestacija za najmanje tri godine, “kako bi turoperateri tačno znali kada mogu da šalju goste” i zatražio da najveći festival, “Barski ljetopis” izađe “iz sadašnjih prostora u grad, prema plažama…”. Ministar je kao potreban projekat za širenje lokalne turističke ponude apostrofirao obnovu “makar dijelom trase” bivše uskotračne pruge preko Sutromana, te razvoj turizma na Skadarskom jezeru.
"Treba se jače okrenuti kruzing turizmu koji dovodi veliki broj stranih turista, ove godine je bilo sedam dolazaka kruzera, pregovorima je još 47, a za četiri godine trebalo bi da bude stotinu kruzera u Baru godišnje. Kada to pomnožimo sa najmanje hiljadu turista na svakom od ovih brodova, jasno je o kakvim se biznis potencijalima tu rad" rekao je Gvozdenović.
On je istakao da je u Starom gradu u Starom Baru neohodan hotel koji bi radio 365 dana i tako generisao prihode i ostalim starobarskim turističkim subjektima, za što je već angažovana renomirana španska konsultantska komoanija, iako ova ideja “sada ima opiranja”. Ministar turizma je dodao da se poreskim mjerama moraju “pogurati” vlasnici hotela sa jednom i dvije zvjezdice u Baru da im podignu rang na viši nivo “ili da ih prodaju onima koji to mogu”.
Ističući da barski turizam “i cijela destinacija” mnogo trpe što nema realizacije projekata Maljevik i Kraljičina plaža, Gvozdenović je najavio i niz investicija u priobalnom dijelu opštine Bar u koordinaciji sa JP”Morsko dobro”, prije svega izgradnju šetališta u Čanju, Sutomoru, Šušanju….
Barski turistički poslenici zamjerili su u više istupa što se ne rješavaju vodosnabdijevanje i elektronapajanje priobalnog dijela Mrkojevića, navodeći da ovog ljeta na Velikom Pijesku osam dana nije bilo struje, ukazano je na zagušenje saobraćajnica tokom ljetnje sezone. Iz Crmnice su istakli da godinama nema obnove uništenih puteva od Virpazara do Limljana “u kojima je šest vinarija i vinskih podruma”, a zatraženo je i da domaće vino i organski proizvodi dobiju bolji plasman u elitne hotele.
Predsjednik Opštine dr Srzentić pored ostalog je kazao da je neophodna rezervna saobraćajnica od Bara do Podgorice zbog velike gužve na putevima, koja je naročiti sezonski problem u transportu hitnih medicinskih slučajeva u Klinički centar. Rješenje je u rekonstrukciji putnog pravca Kamenički most-Bar-Sutorman-Virpazar i njegovo prevođenje u rang regionalnog puta.
Navodeći da samo sa Velikog Pijeska, na kojem nema vodovodne i kanalizacione mreže, ima 15 zahtjeva za priključenje hotela na Regionalni vodoovod (RV), direktor RV Goran Jevrić kazao je da Barani imaju problema sa vodom zbog loše saradnje “u kontinuitetu” barskog vodovoda za koji je ocijenio da je “20 godina neprobojni bastion jedne partije” .
"Mi prodajemo litar vode po cijeni od 37 centi, a u Baru je proizvodna cijena litra vode 65 centi, i opet se dešava da ne žele da preuzimaju našu vodu. Zašto se ne gradi vodovodna mreža za 20.000 ljudi u Baru i kako se ti ljudi snabdijevaju vodom?" pitao je Jevrić.
Turistička sezona na nivou rekordne 1987.
Gvozdenović je ocijenio da je ova turistička sezona, kao i lanjska, na nivou rekordne 1987. ponajviše zbog sjajnih rezultata u septembru, što je pripisao nizu mjera resornog ministarstva i Vlade, prije svega na planu podizanja kvaliteta receptivnih kapaciteta, dostupnosti i promociji Crne Gore.
"Ovakav septembar nismo imali ni 1987, a razlog tome je veliki broj visokokvalitetnih hotela i avio-dostupnost. Sistemska podrška razvoju turizma dovela do toga da smo za samo tri godine sa 81 stigli na 131 hotel sa četiri i više zvjezdica, a tako smo stvorili 5.000 novih stabilnih radnih mjesta. Sada ovdje leti 39 avio-kompanija, imamo 80 avio-destinacija, stigli su “Easy jet”, “Wizz Air” i “Ryan Air”, svake sedmice imamo 500 gostiju iz Italije, u narednih sedam godina imaćemo 8.000 novih ključeva (hotelskih soba). U 2012. smo imali devet zahtjeva za građevinske dozvole za hotele, sada ih je 49 i to nije slučajno, čuli smo dobro što su nam sve govorili iz CTU i Privredne komore i predstavnici hotelskih kompanija" kazao je pored ostalog Gvozdenović.
"Podržavamo gradnju hotela sa pet zvjezdica zato što oni rade najduže-10,7 mjeseci, po svakoj sobi zapošljavaju 1,3 radniika i najviše troše domaće hrane. Ako oni dovode goste deset mjeseci, i svi drugi će od toga profitirati"rekao je Gvozdenović.
Bonus video:
