Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) mora unaprijediti nivo transparentnosti i prekinuti praksu neredovnog objavljivanja informacija, kao i uskraćivanja javnosti za podatke pod izgovorom tajnosti, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Iz ove NVO su kazali da kako bi poboljšalo postojeće stanje, ANB-u su dostavili predlog praktične politike sa ocjenom stanja i preporukama za unapređenje.
"Predlog praktične politike upućen je i članovima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Biroa za operativnu koordinaciju obavještajnih službi, skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Savjeta za članstvo u NATO, Partnerstva za otvorenu upravu, te predsjednicima političkih partija, NVO-ima i akademskoj javnosti", navodi se u saopštenju CDT-a.
Predsjednica CDT-a Milica Kovačević kazala je da je poznato da dio crnogorske javnosti i dalje obavještajnu službu vidi kao organizaciju koja se bavi praćenjem opozicionih političara i borbom sa "unutrašnjim neprijateljem", i označava kao "tajna policija vladajuće partije" ili UDBA.
"S druge strane, vođenjem politike informisanja javnost koja ne odgovara trenutku i potrebama građana, ANB dodatno doprinosi nepotrebnoj mistifikaciji rada službe i nepovjerenju u njen rad”, pojasnila je Kovačević na konferenciji za novinare.
Ona je kazala i da rukovodstvo ANB mora bez odlaganja i odlučno početi sa rješavanjem problema netransparentnosti, mora usvojiti strategiju komuniciranja sa javnošću koja bi dovela do boljeg javnog imidža i većeg povjerenje građana.
Prema njenim riječima, strategija komunikacije je neophodna i da bi se poboljšala bezbjednosna kultura i povećalo znanje građana i drugih društvenih aktera o direktnoj ulozi ANB-a u očuvanju bezbjednosti.
(Ne)objavljivanje informacija
Iz CDT-a navode da analiza koju su uradili pokazuje da ova institucija na sajtu objavljuje vrlo malo informacija o svom radu.
“To najbolje ilustruje podatak da je na sajtu u prethodne dvije godine objavljena 61 vijest, a samo 12 se odnosi na rad i nadležnost Agencije”, kazala je Kovačević.
Ona ističe da su jedine dostupne informacije o organizaciji službe, kratki istorijat ANB i kratke biografije aktuelnog i prethodnih direktora.
“To je potpuno neopravdano s obzirom na to da mediji povremeno objavljuju čak imena rukovodilaca sektora”, smatra Kovačević.
Ona je kazala i da ANB za javnost ne priprema ni godišnje izvještaje o sprovedenim aktivnostima koji bi mogli biti javni:
“U poređenju sa drugim institucijama, ANB dobija relativno mali broj zahtjeva za pristup informacijama, što može biti pokazatelj malog interesovanja građana za rad službe, ali i percepcije da se tražene informacije ne mogu dobiti”, objašnjava Kovačević.
Iako razmatra zahtjeve i objašnjava razloge zašto dozvoljava ili ne dozvoljava pristup informacijama, Agencija nema praksu objavljivanja informacija kojima je po zahtjev pristup odobren i time krši Zakon.
Šta Agencija treba da unaprijedi?
Kada je u pitanju tajnost aktivnosti i podataka obavještajnih službi, Kovačević je kazala da se ne smije dozvoliti da pod izgovorom tajnosti ANB uskraćuje javnost za one podatke koji nijesu označeni kao tajni ili nema razloga da budu tajni.
“Tajnost aktivnosti mora imati opravdanje, ali ono mora biti uvjerljivo i dokumentovano kako bismo znali koje štetne posljedice mogu nastati zbog objavljivanja određene informacije”, pojasnila je ona.
Prema njenom mišljenju, rukovodstvo ANB mora početi postepeno da otkriva tajne koja to nijesu, kao i da prati međunarodne prakse obavještajnih službi demokratsku zemalja.
To bi se u najkraćem svelo na:
Redovno objavljivanja svih dokumenata na veb sajtu koja nijesu zaštićena oznakom “tajnosti”
Objavljivanje informacije o broju osoba nad kojima se sprovode mjere tajnog prikupljanja podataka
Redovno objavljivanja informacija kojima je po zahtjevu pristup odobren (u skladu sa Zakonom)
Objavljivanje podataka o organizacionoj strukturi ANB-a
Objavljivanje informacija o nadležnostima, oblastima rada i najvažnijim aktivnostima ANB
Pripremu izvještaja za javnost o radu ANB.
Bonus video:
