Iseljavanje sa sela bi da zaustave sa 1.600 eura

“Sela na području opštine Pljevlja su suočena sa velikim problemom migracije lokalnog stanovništva prema gradovima, a posebno je izražena tendencija iseljavanja mladih"
209 pregleda 0 komentar(a)
Šljivansko, Foto: Obrad Pješivac
Šljivansko, Foto: Obrad Pješivac
Ažurirano: 05.05.2016. 07:11h

Opština Pljevlja pokušaće da zaustavi iseljavanje sa sela, a u tu svrhu potrošiće 1.600 eura ove godine.

Pljevaljska sela biće prazna za pola vijeka, ako se ne zaustavi sve izraženija migracija seoskog stanovništva u grad, pokazuju podaci o socio-ekonomskoj statistici Opštine Pljevlja, koju je uradio Sekretarijat za privredu.

Prije pola vijeka, na seoskom području živjelo je više od 36.000 stanovnika, a danas svega 11.700 stanovnika.

Samo od 2003. do 2011. godine, prema podacima Sekretarijata, broj stanovnika na selima smanjen je za 2.700, a ugašeno je 588 domaćinstava.

Evidentirano je ukupno 158 sela, od kojih je 11 pusto, 13 ima manje od 10 stanovnika, 57 između 10 i 50, a 35 između 100 i 500.

U namjeri da zaustavi iseljavanje, Opština će ove godine mladima koji sklope brak, ili dobiju prinovu, pomoći sa 400 eura.

Da bi ostvarili to pravo, bračni parovi moraju biti registrovani poljoprivredni proizvođači.

U Opštini ne očekuju značajnije povećanje broja sklopljenih brakova, pa su za to u Agrobudžetu predvidjeli svega 1.600 eura, odnosno podršku mogu da dobiju najviše četiri bračna para.

“Sela na području opštine Pljevlja su suočena sa velikim problemom migracije lokalnog stanovništva prema gradovima, a posebno je izražena tendencija iseljavanja mladih. Mali broj poljoprivrednih proizvođača se nalazi u sistemu poljoprivrednog osiguranja. U većini naselja ruralnog područja intenzivni su migracioni tokovi ka Pljevljima i centrima susjednih opština“, rekli su u Opštini Pljevlja obrazlažući ovu mjeru.

Samo dva sela, Komini i Židovići koji se tretiraju i kao prigradska naselja, imaju više od 500 stanovnika.

“Nigdje te oscilacije nijesu tako jako izražene kao u nekadašnjim rudarskim naseljima Gradac i Šula. Demokrafske karte Šula i Gradca zaslužuju posebnu pažnju, zbog činjenice da je industrijalizacija u ovim selima svojevremeno uticala na nagli porast broja stanovnika oko sedam puta za 15-20 godina, a gašenje industrije uslovio je isti takav pad“, piše u dokumentu.

Sedamdesetih godina u Šulima, gdje se nalazio Rudnik olova i cinka Šuplja stijena, živjelo je 1.230 stanovnika, a u Gradcu više od 900.

Trenutno u Šulima živi oko 340 stanovnika, a u Gradcu manje od 300.

U 2011. evidentirano je pet seoskih područnih škola sa po jednim đakom, osam sa dva i dvije sa tri učenika.

“Drugim riječima, 15 od 40 seoskih škola je na samoj granici zatvaranja. Smatra se da gašenje škole najavljuje potpuno zamiranje sela, tako da ovi podaci ukazuju na neke mnogo krupnije probleme bez obzira što je riječ o petogodišnjim područnim školama. Recimo Obarde i Slatina su sela koja su nekada imala preko 400 i koja sada imaju preko 100 stanovnika, a njihove škole imaju samo jednog đaka“, piše u dokumentu.

Za razvoj poljoprivrede 302.000 eura, od čega 81.000 subvencija za mlijeko

Za podsticanje i razvoj poljoprivrede u 2016. Opština će izdvojiti oko 302.000 eura, što je 7.000 više nego lani. Najviše novca, oko 81.000 eura, biće izdvojeno za subvencije za mlijeko. Opština će stočarima za svaki litar isporučen registrovanim mljekarama isplaćivati po tri centa kao i prethodne godine.

Opština će subvencionirati poljoprivrednike koji se odluče da proizvode povrće i šampinjone, podignu voćnjake i nabavku opreme, priključaka i sitne mehanizacije za održavanje voćnih zasada.

Opština će finansirati i i revitalizaciju, odnosno krčenje zaraženih voćnjaka, nabavku plastenika, proizvodnju organske hrane, nabavku sistema za navodnjavanje i PE folije... Opština će sa 50 odsto subvencionirati i osiguranje registrovanih poljoprivrednika za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Bonus video: