MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA

Izrada lokalnih planova socijalne inkluzije privodi se kraju

Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, kazala je da je nacionalna apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori iznosila 186,45 eura
112 pregleda 0 komentar(a)
konferencija, siromaštvo, Foto: Prcentar.me
konferencija, siromaštvo, Foto: Prcentar.me
Ažurirano: 10.03.2016. 16:34h

Izrada lokalnih planova socijalne inkluzije, koji mogu biti jedan od snažnih mehanizama za rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti, privodi se kraju, saopštili su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. U Podgorici je danas počela dvodnevna Nacionalna konferencija „Politike smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti“, koju organizuju nevladine organizacije (NVO) SOS telefon Podgorica i Juventas, u saradnji sa Koalicijom NVO-a "Za društvene promjene“. Načelnik direkcije za grupe u riziku u Ministarstva rada i socijalnog staranja, Igor Vučinić, kazao je na konferenciji da je intencija Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti da se sve usluge spuštaju na lokalni nivo. „U 15 crnogorskih opština je usvojen lokalni plan socijalne inkluzije, dok je izrada šest lokalnih planova u završnoj fazi. Nadam se da ćemo vrlo brzo ući u proceduru i sa dvije novoformirane crnogorske opštine, tako da ćemo imati kompletno zaokružene lokalne planove u državi“, rekao je Vučinić. Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, kazala je da je nacionalna apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori iznosila 186,45 eura. „Zato ne čudi podatak da većina građana Crne Gore smatra da socijalna davanja ne obezbjeđuju minimalnu egzistenciju. Prema posljednjim dostupnim podacima, minimum svaki 12. stanovnik Crne Gore živi ispod granice siromaštva. Podaci pokazuju da nijesu sve porodice pogođene siromaštvom obuhvaćene socijalnim davanjima“, navela je Vujović. Posljednji podaci Zavoda za zapošljavanje, kako je kazala, ukazuju na porast nezaposlenosti u Crnoj Gori za 18 odsto u januaru ove godine. „Učešće dugoročno nezaposlenih i visoke stope nezaposlenosti na sjeveru i kod mladih, kao i razlike u zapošljivosti u odnosu na pol, nastavljaju da predstavljaju jednu od osnovnih karakteristika tržišta rada u Crnoj Gori“, ocijenila je Vujović. Šef sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Podgorici, Andre Lys, poručio je da će Unija nastaviti da pruža podršku reformi društvenog blagostanja u Crnoj Gori u pogledu decentralizacije, uvođenja novih usluga, harmonizovanja sa standardima i otvaranja tržišta pružaoca usluga ka konkurenciji, kroz IPA komponentu 4. „Za sada postoje dvije šeme finansiranja koje iznose više od dva miliona eura. Shodno IPA 2 programu koji pokriva period 2014/2020. Dodatnih 28 miliona će biti investirano u unaprjeđenje društvene zaštite i društvenog blagostanja, inkluzije i zapošljavanja“, naveo je Lys. On je precizirao da je jedan program, koji vrijedi 15 miliona eura, odobren i treba da pokrije 2015/2017. Godinu, a biće implementiran u saradnji sa raznim ministarstvima. Vršilac dužnosti program koordinatora u UNICEF-u u Crnoj Gori, Nela Krnić Brković, kazala je da djeca treba da budu u prvom planu, i da zbog toga sve politike za prioritet moraju imati zadovoljavanje potreba najugroženije djece. Osim što to, kako je navela, predstavlja moralni imperativ za svaku zemlju, tri su glavna razloga zašto je potrebno da to pitanje bude prioritet. „Prevshodno iz razloga što dječije siromaštvo ostavlja dugoročne štetne posljedice po dijete, kao i na društvo u cjelini. Intenzitet siromaštva je mnogo dublji kada su u pitanju djeca“, rekla je Krnić Brković. Izvršna direktorica SOS telefona Podgorica, Biljana Zeković, kazala je da je Koalicija NVO uradila set analize i monitoringa ključnih strateških dokumenata socijalne zaštite. „Naš cilj nije bio da pronađemo sve probleme, nerealizovane aktivnosti, da bismo imali o čemu da pričamo, da se svađamo i raspravljamo šta nije urađeno. Svrha našeg istraživanja i našeg programa je da zajedno vidimo koji su to naši izazovi, koje su to prepreke, kako u radu državnih institucija, tako i u radu nevladinog sektora, kako bi zajednički mogli bolje da djelujemo ubuduće“, navela je Zeković. Konferencija se sprovodi u okviru projekta „Ubrzanje razvoja zajednice - SPEED UP”, podržanog od Evropske komisije posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.