"SPORAZUM NIJE ZAŽIVIO U PRAKSI"

Klikovac: Saradnja Državnog tužilaštva i policije generalno nije loša

"Što se tiče tehničkih kapaciteta, stanje u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je nezadovoljavajuće. Naime, postojeći prostorni kapaciteti su neadekvatni obavljanju tužilačke funkcije. Ovo iz razloga što nedostaju kancelarije za državne tužioce zbog čega ne mogu ažurno da obavljaju posao“, kazala je Klikovac
65 pregleda 0 komentar(a)
Ljiljana Klikovac, Foto: Savo Prelević
Ljiljana Klikovac, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 11.02.2019. 20:10h

Saradnja Državnog tužilaštva i policije generalno nije loša, ocijenila je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Ljiljana Klikovac, i poručila da policija u svom radu, posebno tokom izviđaja, treba da određene mjere i radnje iz svoje nadležnosti preduzima samoinicijativno.

Ona je kazala da Državno tužilaštvo i policija sarađuju u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku i Sporazuma o zajedničkom radu Državnog tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije.

"U toj saradnji svakako se pojavljuju određeni problemi uslijed različitog stava o određenim pitanjima, što ne utiče na generalan stav da saradnja nije loša. Kada se govori o problemima oni se odnose na pojedinačne slučajeve", rekla je Klikovac agenciji Mina.

Prema njenim riječima, u cilju poboljšanja saradnje i komunikacije u aprilu 2014. godine potpisan je i Sporazum o zajedničkom radu Državnog tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije tokom izviđaja i krivičnog postupka.

Klikovac smatra da taj Sporazum još nije na pravi način zaživio u praksi, iako obje strane potpisnice intenzivno i kontinuirano rade na ostvarenju njegove svrhe. „U budućnosti očekujem poboljšanje saradnje, jer uvijek ima mjesta za napredak“.

Ona je istakla da policija u svom radu, posebno tokom izviđaja, kao faze postupka u kojem se po pravilu pojavljuje kao jedan od nosilaca, treba da nastoji da određene mjere i radnje iz njihove nadležnosti preduzima i samoinicijativno.

"Jer su na to ovlašćeni i obavezani zakonom, a da svoje postupanje ne uslovljavaju uvijek postojanjem zahtjeva ili obavezujućeg naloga državnog tužioca, što je postalo prisutno u praksi nakon uvođenja tužilačke umjesto sudske istrage u 2011. godini", dodala je Klikovac.

Ona je rekla da državno tužilaštvo, i sudovi, i policija, imaju svoju odgovarajuću ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i to u okviru nacionalnih granica, ali i na međunarodnom nivou.

"Pri čemu treba ovim organima obezbijediti sve potrebne uslove i kapacitete, ali takođe treba u praksi dosljedno sprovesti zakonsku obavezu da su svi državni organi i ustanove dužni da organima koji učestvuju u krivičnom postupku pruže potrebnu pomoć, naročito ako se radi o otkrivanju krivičnih djela i pronalaženju učinilaca", kazala je Klikovac.

Pritom se, dodala je, ne smije zanemariti i uloga svakog građanina kao pojedinca na planu otkrivanaj krivičnih djela i učinioca, kroz njihovo prijavljivanje i preduzimanje svih radnji i mjera u cilju obezbjeđenja tragova i predmeta krivičnog djela do momenta prvog kontakta sa državnim tužiocem, policijom ili sudom.

"Jer smo svjedoci da veliki broj krivičnih djela korupcije ostaje neprijavljen jer ga i sami građani prihvataju kao redovni način funkcionisanja društva i sa tim se saglašavaju", kazala je Klikovac.

Ipak, kako je rekla, treba imati u vidu da, po prirodi krivičnog postupka postoji intenzivnija saradnja između Državnog tužilaštva i policije, nego između ovih organa i sudova.

"Posebno zbog toga što je državni tužilac u jednoj fazi postupka (izviđaj, istraga) državni organ, a u drugoj (postupak pred sudom) stranka, kao i okrivljeni, a sud ustanovljen kao nezavisan i samostalan organ", kazala je Klikovac.

Ona je rekla da je, što se tiče ljudskih kapaciteta, stanje u državnom tužilaštvu uglavnom zadovoljavajuće.

"Broj tužilaca utvrđenih Pravilnikom je adekvatan obimu posla, dok je broj službenika – stručnih saradnika, nedovoljan".

"Što se tiče tehničkih kapaciteta, stanje u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je nezadovoljavajuće. Naime, postojeći prostorni kapaciteti su neadekvatni obavljanju tužilačke funkcije. Ovo iz razloga što nedostaju kancelarije za državne tužioce zbog čega ne mogu ažurno da obavljaju posao“, kazala je Klikovac.

Zbog toga, kako je rekla, tužilaštvo ne može da organizuje posao tako da svaki državni tužilac obrađuje predmet od krivične prijave do donošenja pravosnažne odluke, a što je u duhu Zakonika o krivičnom postupku.

"Takođe, veliki problem u radu predstavlja i nedostatak kancelarija za službenike kao i za smještaj arhive i adekvatnog prostora za depozit – oduzete predmete. Inače, zbog ovih nedostataka, odnosno neadekvatnog smještaja spisa predmeta i spisa predmeta ukazivano je više puta od strane Pravosudne inspekcije Ministarstva pravde“, saopštila je Klikovac.

Upitana da li u složenim finansijskim i računarskim istragama tužioci i policija imaju dovoljno znanja i opreme da rasvijetle krivična djela, ona je rekla da su krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka u posljednje vrijeme sve češće prisutan fenomen i u našem društvu.

"Dijelom zbog toga što su se tek od skoro pojavili u praksi rada policije, državnog tužioca i sudova, a dijelom zbog nedostatka stručnog znanja, kadra, tehničkih kapaciteta i opreme, u velikoj mjeri ostaju u oblasti tamne brojke kriminaliteta, odnosno ostaju nerasvijetljena", navela je Kikovac.

Prema njenim riječima, kontinuirano se, kroz obuke koje za sudije, tužioce, policiju i advokate sprovodi Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije i drugi subjekti kojima je to povjereno, podiže znanje iz ove oblasti.

"Međutim, mora se imati u vidu da zemlje okruženja, posebno Srbija i Hrvatska, imaju već dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti kriminaliteta, zbog čega su u odnosu na naše organe znatno spremnije i osposobljenije, ali opet i nedovljno, jer je glavna karakteristika ovih krivičnih djela da se svakodnevno pojavljuju njihovi novi oblici, nove radnje, načini i sredstva izvršenja, koje ostavljaju minimum tragova i dokaza", rekla je Klikovac.

Kako je navela, u odnosu na složena finansijska krivična djela, stanje je nešto bolje.

"Ali i u ovoj oblasti, kao i za krivična djela visokotehnološkog kriminala, treba razmotriti angažovanje stručnih lica iz oblasti informacionih tehnologija i finansijakao stručnih savjetnika, koji će državnom tužiocu pomagati tokom izviđaja i istrage u radu na složenim predmetima iz ove oblasti, jer je takva praksa već odavno ustaljena u vodećim evropskim zemljama“, kazala je Klikovac.

Kako je rekla, državni tužioci, shodno Zakonu o Državnom tužilaštvu, imaju pravo, ali i obavezu da se stručno usavršavaju, što se u praksi ostvaruje kroz njihovo što češće učešće na odgovarajućim seminarima i obukama, u zemlji i inostranstvu.

Kad je u pitanju uloga Udruženja državnih tužilaca, Klikovac je ocijenila da primarni cilj Udruženja + nije sprovođenje edukacije državnih tužilaca, jer su za to zaduženi drugi subjekti.

"Udruženje treba da se bavi svim onim spornim pitanjima i problemima sa kojima se državni tužioci sreću u svom radu, odnosno da preduzima aktivnosti u cilju obezbjeđivanja što potpunije nezavisnosti, samostalnosti državno tužilačke organizacije, odnosno očuvanja ugleda i autoriteta tužilačke funkcije", kazala je ona.

Aktivnosti Udruženja, dodala je, prevashodno treba da su usmjerene na izradu odgovarajućih priručnika koji olakšavaju rad državnih tužilaca, pripremu i izdavanje biltena i zbirki sudske i tužilačke prakse, davanje mišljenja i preporuka o pravnim propisima koje državni tužioci primjenjuju ili koji se odnose na njihov rad, odnosno njihovim nacrtima ili predlozima, prije usvajanja i stupanja na pravnu snagu.

Klikovac je poručila da je pravo javnosti da prati i cijeni rad Državnog tužilaštva nesporno.

"Međutim, da bi se to radilo na objektivan, kvalitetan i istinit način i da bi takvo izvještavanje imalo pozitivnu svrhu za društvo, pa i kada je kritički nastrojeno, neophodno je da se svi oni koji prate rad tužilaštva i o njemu izvještavaju najprije upoznaju sa osnovima njegove organizacije, zakonskim ovlašćenjima i obavezama, te uslovima rada i načinu funkcionisanja“, kazala je ona.

Za objektivnu ocjenu rada Državnog tužilaštva, kako je rekla, neophodno je omogućiti ovlašćenim predstavnicima tužilaštva da se izjasne o aktuelnom pravnom ili društvenom pitanju o kojem se izvještava.

"S tim u vezi, shodno Uputstvu Vrhovnog državnog tužilaštva u svim tužilaštvima su određeni tužioci – portparoli koji su zaduženi za neposrednu komunikaciju sa medijima, odnosno sa javnošću“, zaključila je Klikovac.

Tema je u okviru projekta „Poboljšanje mogućnosti institucija koje se bave krivičnim pravom da bolje komuniciraju sa građanima o svom radu“, koji agencija Mina radi sa Građanskom alijansom.

Preporučujemo za Vas