MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA

Pažin: Suzbijanje diskriminacije najveći izazovi; Orav: Ljudska prava nisu utopija

U Podgorici održana konferencija povodom Međunarodnog dana ljudskih prava i 70. godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima
123 pregleda 2 komentar(a)
Aivo Orav, Šućko baković, Zoran Pažin, Foto: Vlada Crne Gore
Aivo Orav, Šućko baković, Zoran Pažin, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 12.01.2019. 12:08h

Crna Gora je učinila značajne napore da unaprijedi zakonodavni i institucionalni okvir kada su u pitanju ljudska prava i slobode, kazao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i dodao da će najveći izazovi biti prihvatanje različitosti u društvu i suzbijenje diskriminacije.

On je to rekao na konferenciji povodom Međunarodnog dana ljudskih prava i 70. godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Pažin je kazao da se svaka država članica UN-a obavezala da 10. decembra preispituje i razmatra u kojoj mjeri je posvećena i vjerna univerzalnim plemenitim principima i ciljevima.

„Crna Gora je u prethodnom periodu učinila značajne napore da unaprijedi zakonodavni i institucionalni okvir kada su u pitanju ljudska prava i slobode“, rekao je Pažin.

Kako je dodao, najteža je implementacija donešenih propisa i tu vidi najveće izazove za neredni period.

„Ti izazovi su brojni, ali vjerujem da je najveći prihvatanje različitosti u društvu i suzbijenju svakog vida diskriminacije“, rekao je Pažin.

On je poručio da je diskriminaciju potrebno suzbijati jer razara temelje građanskog društva i da se protiv nje treba istrajno i temeljito boriti.

Druga vrsta izazova, kako je dodao Pažin, proizilazi od narastajućeg nasilja u društvu – od verbalnog do fizičkog.

„Sa tim fenomenom takođe se kao društvo moramo boriti, od nasilja prema ženama, u porodici, prema djeci uključujući i seksualno, pa sve do izuzetno opasnog i štetnog nasilja prema pripadnicima novinarske profesije i imovini medija“, istakao je Pažin.

Poseban senzibilet, smatra on, treba se graditi prema najnezaštićenijim i najizloženijim nasilju i diskriminaciji kao što su osbe sa invalidetetom, pripadnici LGBT populacije, manjine.

„Uvjeren sam da smo svi snažno posvećeni ovim plemenitim ciljevima, kao što sam uvjeren da ćemo svakog 10. decembra moći da konstatujemo progres ostvaren u ovoj oblasti jer je to mjerilo našeg građanskog identiteta“, poručio je Pažin.

Kako je rekao, Univerzalna deklaracija danas je u mnogo čemu međunarodno običajno pravo jer zrači snagom svog autoriteta.

On je kazao da je Univerzalna deklaracija bila osnov i povod da se donese niz drugih međunarodnih pravnih instrumenata, i da je najznačajnija Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

„To je do sada najsofisticaraniji međunarodni pravni instrument za zaštitu ljudskih prava na dugom putu civilizacijskog uspinjanja ljudskog društva“, dodao je Pažin. 

On je, kao prvi razlog zbog kojeg je Evropska konvencija značajna, naveo Evropski sud za ljudska prava koji uvodi Konvencija kao savjest Evrope ujedinjene u različitostima.

Pažin je kao drugi važan razlog naveo to što je svaka država članica Savjeta Evrope dužna da sprovede svaku obavezu koja proizilazi iz presude Suda u Strazburu.

„Nijedna presuda protiv Crne Gore koju je donio Evropski sud, a u kojoj je utvrđena povreda nekog od konvencijskih prava, suštinski nije protiv Crne Gore jer ukazuje na slaba mjesta u našem pravnom sistemu i daje nam šansu da mijenjanjujući pravni poredak radimo u korist građana“, istakao je Pažin.

Baković: Nasilje nad ženama i dalje prisutno, zatijevamo odlučniji odgovor organa, institucija i društva 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković je kazao da je nasilje nad ženama i dalje prisutno u Crnoj Gori i zahtijeva odlučnije i efikasnije odgovor organa, institucija ali i društva kao cjeline. 

„Zanemarivanje i ćutanje ne smije zamijeniti građansku i pravnu obavezu građana da prijave nasilje nad ženama i time spriječe njegovo dalje razvijanje u nepovratni proces ugrožavanja žrtve“, kazao je on.

Ombudsman je rekao da statistički podaci i druge dostupne informacije pokazuju da postoji blagi rast procesuiranja slučajeva nasilja nad ženama. 

„Vjerujemo da je u pitanju porast prijavljivanja slučajeva i da su žrtve ohrabrene da to čine, ali ne smijemo zaboraviti onu tamnu brojku, a to je broj neprijavljenih djela“, rekao je Baković. 

Prema njegovim riječima, u prvih pola godine registrovano je 120 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 13 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. 

„Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici su 144 lica, 100 ženskog i 44 muškog pola. Prema podacima Višeg suda za prekršaje, podnijeto je 617 zahtjeva za pokteranje prekršajnog postupka.Ovi zahtjevi se odnose na 813 žrtava, od kojih su 313 žene“, kazao je Baković..

On je kazao da se u oblasti zaštite od mučenja i drugih nečovječnih postupanja bilježi određeni napredak. 

„Međutim, i dalje je pred svima obaveza dostizanja nulte tolerancije mučenja, jer postojanje makar i jednog slučaja mučenja ili zlostavljanja zahtijeva pravovremenu i efikasnu reakciju države“, kazao je Baković.

Zaštitnik je naglasio da izričito zahtijevaju utvrđivanje odgovornosti i sankcionisanje počinilaca, kao i preduzimanje svih neophodnih mjera da se slični događaji ne bi ponovili.

„Nažalost, i pored toga, nijesu svi koji su učestvovali u mučenju i drugim oblicima zlostavljanja identifikovani i privedeni pravdi, što je razlog za zabrinutost“, rekao je Baković.

Orav: Ljudska prava nisu utopija

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da ljudska prava nijesu utopijski konecept i da predstavljaju rješenje, a ne problem.

„Postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju da su poštovanje ljudskih prava, promocija dobrog rukovođenja i ineztivnog dem društva uz podršku aktivnom civilnom društvuu najbolji način da se zajamči stabilna bezbjednost, održivost i prosperitet zemalja“, rekao je Orav.

Kako je naveo, oni koji se bore za ljudska prava sve više se suočavaju sa pritiskom i prijetnjama širom svijeta.

Orav je kazao da EU u Crnoj Gori podržava insitucionalne i aktere iz civilnog društva koji se bave zaštitom ljudskih prava i da je od 2014. do 2020. godine uložili smo pet miliona eura za podršku njihovom radu.

Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, Mariz Davije, rekla je da ljudska prava nijesu vezana vjerom, tradicijom ili kulturom.

Kako je navela, ljudska prava i demokratija su neodvojivi, jer su ljudska prava ključni element svake demokratije.

„Znamo da snažna demokratija i dobro upravljanje mogu osigurati primjerenu zaštitu ljudskih prava“, kazala je Davije i dodala da važnu ulogu u zaštiti ljudskih prava igraju nacionalne institucije, uz sudove, organizacije civilnog društva i nacionalne i međunarodne činioce.

Ona je poručila da Misija OESS-a ostaje predana jačanju crnogorskih demokratskih institucija i podsticanju ih da stvore bolje uslove za ljudska prava.

Vršilac dužnosti koordinatorke Sistema UN u Crnoj Gori i stalna predstavnica UNHCR-am Roberta Monteveki, naglasila je da su ljudska prava univerzalna i vječna, a da je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima moralni Ustav čovječanstva.

„Sprječavanje mučenja, nehumanog postupanja i diskriminacija su samo neki od oblika zaštite ljudskih prava, predstavljaju suštinu vladavine prava i ne smiju biti kršeni“, poručila je Monteveki.

Kako je dodala, ohrabruje narativ u Crnoj Gori koji svjedoči o političkoj volji da se izgradi društvo sa nultom tolerancijom na narušavanje ljudskih prava.

Monteveki je kazala da je, od sticanja nezavisnosti, Crna Gora bila aktivna u unaprjđenju svog sistema ljudskih prava.

„Kako se Crna Gora bude približavala EU ispunjavanje obaveza u oblasti ljudskih prava biće sve važnije, u skladu sa mjerilima napretka za Poglavlje 23 i 24 Pravne tekovine EU“, istakla je Monteveki i dodala da Crna Gora treba da osigura transformaciju i nepovratne promjene svog sistema koje će političku volju pretočiti u stvarnost, za sve i u svim krajevima svijeta.

Predsjednik Udruženja pravnika, Branislav Radulović, rekao je da Crna Gora ostvarila napredak u cilju osiguranja žaštite prava i sloboda za sve građane koji se nalaze pod njenom jurisdikcijom.

„Nesporno je da je potrebno i dalje naporno i predano raditi u oblastima koje predstavljaju bolne tačke Crne Gore u pogledu zaštite ljudskih“, istakao je Radulović.