Prvo su u zaštitnim odijelima i sa maskama na licu regulisali saobraćaj, zatim “uzbunili” grad, a onda pozvali Nikšićane da dođu na protestni skup u Pljevljima 22. decembra. Tako su aktivisti “Breznice” i “Ozona”, uz podršku Društva mladih ekologa Nikšić (DMEN), još jednom ukazali na problem aerozagađenja u Pljevljima, ali i u ostalim gradovima Crne Gore.
“Ovo je trenutno najvažnija borba, borba za čist vazduh. Tražimo zaustaljanje aerozagađenja u Pljevljima, Nikšiću i Podgorici, gradovima sa najizraženijim problemom, čijim građanima treba da se obezbijedi povoljna cijena struje za grijanje, jer se samo tako može kratkoročno unaprijediti postojeće stanja koje je sem u Pljevljima i u Nikšiću zaista katrostrofalno”, kazao je Aleksandar Perović, direktor “Ozona”.
Konferencija za novinare organizovana je ispred zgrade EPCG jer je, kako je kazao Perović, riječ o instituciji koja bi trebalo da štiti javni interes i u čijem vlasništvu i država ima značajan udio. Perović je kazao da performansom ispred EPCG na simboličan način žele da upute SOS poziv za sve opštine u Crnoj Gori, jer je u 90 odsto njih prisutno aerozagađenje u zimskim mjesecima.
“Problem grijanja se nažalost ne mjeri u Beranama, Rožajama, Plavu, niti znamo kakve su tamo koncentracije praškastih materija, niti imamo monitoring agencije za zaštitu životne sredine”, istakao je Perović.
Ponovio je da su za postojeće stanje najodgovorniji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Ervin Spahić i da pomenute ekološke organizacije neće odustati sve dok njih dvojica ne ponesu ostavke.
“Mi ćemo se svakog dana truditi da ih podsjetimo šta nisu uradili i šta su trebali da urade da bi se zaštitio javni interes”, poručio je direktor “Ozona”.
Kazao je da Agencija za zaštitu životne sredine na odgovarajući način ne informiše javnost o stanju vazduha, a da građani i NVO ne mogu čekati mjesečne izvještaje da bi znali kako da reaguju u kriznim situacijama već da treba reagovati istog trenutka kada se problem aerozagađenja pojavi.
“Ozon” će u januaru prezentovati rezultate istraživanja javnog mnjenja vezano za aerozagađenje koje su sproveli u Pljevljima, Podgorici i Nikšiću, a u kojem će biti data stručna analiza svih parametara zagađenja u poslednje četiri godine.
Predstavnik ekološkog društva “Breznica” iz Pljevalja Milorad Mitrović pozvao je sve da 22-og dođu u Pljevlja i osjete “sve blagodeti životne sredine i aerozagađenja”.
“Obično pominjemo ove pm 10 čestice koje su ovako najizraženije, međutim u vazduhu iznad Pljevalja lebdi čitav periodni sistem hemijskih elemenata koje niko ne pominje i od kojih je zagađenje došlo do te mjere da je postalo neizdrživo. Zdravlje stanovnika Pljevalja je ugroženo, mnogi su nažalost i preminuli zbog posledica zagađenja”, kazao je Mitrović.
Kazao je da država 70 godina “crpi prirodne resurse iz te opštine” a do sada im ništa nije vratia.
“Vrijeme je da svi zajedno pokušamo spasiti Pljevlja. Ako želimo da vidimo Crnu Goru u društvu evropskih naroda, ako želimo da vidimo Pljevlja u stanju dostojnog življenja u njemu moramo preduzeti hitne mjere. Ne ove kratkoročne i srednjeročne, nego moramo ići dugoročno, da uključimo sve segmente održivog razvoja i da na taj način pokušamo da život u Pljevljima učinimo dostojnim čovjeka”, poručio je Mitrović.
On je kazao da se vrlo često manipuliše u javnosti i govori o aerozagađenju gradova iz regiona, ali ni jedan od gradova u ovom dijelu Evrope nema toliko prekoračenja kao Pljevlja.
“Mi se nećemo zaustaviti dok se ne učine konkretne mjere. Ni demografska slika u Pljevljima nije dobra. Ljudi odlaze sa kartom u jednom smjeru da se nikad ne vrate. Nećemo više imati omladine tamo, nećemo imati kome više šta da pričamo ako se nešto danas i ovih narednih godinu dana ne preduzme”, poručio je Mitrović.
Predsjednik DMEN-a Miodrag Karadžić kazao je da državne institucije i EPCG treba da transparentnije predoče svoje projekte i da imaju bolju vezu sa civilnim sektotom i građanima kako bi svi bili upućeni i znali šta se trenutno dešava.
“Smatramo da projekat državnih institucija subvencionisanja peleta u Pljevljima u nekoj velikoj mjeri neće zaživjeti jer za pelet trebaju specijalizovane peći, a ako uzmemo u obzir ekonomsku situaciju u zemlji moramo biti svjesni da te peći domaćinstva neće lako nabaviti. Zbog toga je potrebno uraditi održiv projekat za Pljevlja”, kazao je Karadžić.
Galerija
Bonus video:
