Grupa nevladinih organizacija i pojedinaca podnijela je Ministarstvu kulture amandmane na Nacrt zakona o medijima, s ciljem unapređena ponuđenih rješenja iz nacrta krovnog medijskog zakona.
Amandmane su zajedno podnijeli Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Institut za medije Crne Gore (IMCG), te pojedinci – glavni urednik dnevnog lista "Dan" Nikola Marković , novinar Vladan Mićunović i novinar Mihailo Jovović.
Nevladine organizacije i pojedinci su podnijeli ukupno 30 amandmana na 86 članova zakona u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o medijima, koja je okončana 12. februara.
"Postojeći Zakon o medijima je u nekim djelovima prevaziđen i anahron i opravdana je potreba definisanja novih pravila. Pojedina rješenja, međutim predstavljaju korak unazad u odnosu na postojeći zakon, dok važne novine, poput finansijske podrške države kroz "Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnost medija", nijesu dovoljno precizne i jasne, što otvara mogućnost arbitranog miješanja države prilikom raspodjele novca poreskih obveznika, te miješanja u uredničku i finansijsku nezavinost medija", navodi se u saopštenju Instituta za medije.
Amandnanima se traži preciziranje i dorada rješenja koja se odnose na iznos sredstava koja se opredjeljuje za taj Fond, sistem raspodjele novca i kriterijume raspodjele.
Predlagači amandmana sugerišu da se iz kriterijuma raspodjele brišu izuzeci i da sva davanja iz ovog Fonda budu uređena u skladu sa istim principima i po istoj proceduri, na šta su ukazali i eksperti Savjeta Evrope u komentarima na Nacrt zakona o medijima.
"Predlažemo povećanje budžetskih sredstava za ovaj Fond sa predloženih 0.03 odsto, na 0,1 procenata BDT, što je približno 3,6 miliona eura. Predlagači amandmana smatraju da sredsva treba da se usmjeravaju u jednakom iznosu za elektronske štampane medije, a ne kako je to Nacrtom predviđeno da 60 odsto sredstava ide za elektronske, a 40 procenata za štampane i onlajn medije", navodi se u saopštenju.
Predlagači amandmana pozdravljaju namjeru iz Nacrta zakona da prepozna samoregulaciju kao način poboljšanja etičkih i profesionalnih standarda, ali amandmanima sugerišemo da samoregulatorna tijela, eksterna i interna, ne trebaju da budu finansirana iz Fonda za mediijski pluralizam (Nacrtom zakona je predviđeno 10 odsto sredstava za samoregulaciju).
Samoregulacija treba da počiva na potrebu medija da sami sebe ograniče, kako ne bi zapali u neetično ponašanje i ona "treba da počiva na spremnosti medija da sami finasiraju ovaj proces", stoji u obrazloženju amandmana. Osim toga, nacrtom zakona nije jasno ko bi realizovao promociju samoregulacije.
Grupa nevladinih organizacija, udruženja i pojedinaca se, pored ostalog, amandmanima osvrnula na principe solidarne odgovornosti i zaštite novinarskih izvora.
Predlagači amandmana smatraju da kada je riječ o zaštiti izvora informacija, treba ostati pri rješenju iz postojećeg zakona, jer ono garantuje zaštitu izvora i štiti novinarske slobode. Ukoliko bi se zadržao predlog iz Nacrta zakona, "povećao bi se prostor zasmanjenja slobode novinara/ki", stoji između ostalog u obrazloženju amandamana koji se odnosi na jednu od osnovnih novinarskih sloboda-a to je zaštita izvora informacija.
"Vjerujemo da će Ministarstvo kulture prepoznati dobru volju da se unaprijede postojeća rješenja i da dobijemo što kvalitetniji krovni zakon o medijima i uvažiti predložene amandmane", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
