Leković: Evo kako je zataškavana afera "Telekom", zaustavljena je u samom vrhu državnog tužilaštva

Poslanik Demokratske Crne Gore Mimčilo Leković dostavio je dokumenta iz kojih se, kako tvrdi, vidi kako je zataškavana afera "Telekom".

On je u saopštenju naveo da je ta afera 2007. godine zaustavljena u samom vrhu državnog tužilaštva.

"Evo kako je zataškavana afera Telekom. Ili, preciznije, evo dokumenata koji otkrivaju kako je jedna od najvećih korupcionaških afera u istoriji Crne Gore, 2007. godine zaustavljena upravo tamo gdje je morala biti do kraja istražena, u samom vrhu državnog tužilaštva. Danas javnosti predstavljam tri dokumenta koji otvaraju ozbiljna pitanja o postupanju tadašnje vrhovne državne tužiteljke Vesne Medenice i načinu na koji je 2007. godine zaključeno da u spornim konsultantskim ugovorima nema elemenata krivičnog djela", istakao je Leković u saopštenju.

On je dodao da je prvi dokument "akt od 27. septembra 2006. godine kojim Vesna Medenica upućuje zvanični zahtjev tadašnjem dekanu Ekonomskog fakulteta Vujici Lazoviću da formira stručni tim koji će ispitati konsultantske ugovore povezane sa privatizacijom Telekoma".

"Obratite pažnju šta Medenica izričito traži da se utvrdi: 'Da li je ugovoreni posao izvršen' i 'da li je u realizaciji posla bilo zloupotreba i od koga'. Dakle, pitanje nije bilo samo da li su ugovori potpisani, da li postoje fakture i da li je novac isplaćen. Pitanje je bilo da li je posao stvarno obavljen i da li je bilo zloupotreba", rekao je Leković.

On je naveo da je drugi važan dokument nalaz stručne komisije.

"Vujica Lazović formira tročlani 'stručni tim' koji dostavlja svoj nalaz. U tom nalazu komisija zaključuje da nijesu utvrđene zloupotrebe u proceduri zaključivanja ugovora i isplate novca. Ali na strani 13 tog istog nalaza stoji rečenica koju posebno izdvajam: 'Komisija nije ulazila u pitanje celishodnosti zaključenih ugovora.' Komisija, dakle, nije ocjenjivala jesu li ti konsultantski ugovori uopšte bili poslovno potrebni i opravdani. A govorimo o ugovorima na osnovu kojih su stranim kompanijama isplaćivani milioni eura. Zar upravo pitanje zašto su ti ugovori zaključeni i kome su usluge zaista bile potrebne nije moralo biti predmet ozbiljne provjere?", poručio je Leković.

On je kazao da formalno uredan ugovor i uredno isplaćena faktura nijesu dokaz da iza posla ne stoji korupcija.

"Dakle, 'stručni tim' je utvrdio da su konsultantski ugovori zaključeni uz odgovarajuća ovlašćenja i odobrenja i da je ugovorena cijena isplaćena. Ali to nije bilo ključno pitanje. Ključno pitanje bilo je da li su konsultantske usluge zaista izvršene ili su ugovori služili kao paravan za isplatu mita? Drugim riječima, moguće je da ugovor bude formalno uredno zaključen, da novac bude uredno isplaćen, a da se iza takvog ugovora krije koruptivna transakcija. Upravo je to bila suština nalaza američkog SEC-a u aferi Telekom", naveo je Leković u saopštenju.

Poslanik Demokrata je kazao da je treći dokument "akt iz februara 2007. godine kojim Vesna Medenica, pozivajući se na nalaz komisije, ekspresno donosi zaključak da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti".

"Nakon dobijanja nalaza stručnog tima, Medenica je zaključila predmet, a 1. februara 2007. obavijestila predsjednika upravnog odbora Mađar Telekoma da ne postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Kako je Vesna Medenica mogla smatrati ovaj nalaz dovoljnim da isključi postojanje krivičnog djela, ako komisija nije ispitivala ni ekonomsku opravdanost spornih ugovora? Podsjećam da samo nekoliko godina kasnije američki SEC u zvaničnoj sudskoj dokumentaciji iznosi tvrdnje da su upravo ugovori Sigma i Rawleigh, koje je razmatrala crnogorska komisija, prikrivali stvarnu svrhu plaćanja, da nijesu imali legitimnu poslovnu svrhu i da su bili potkrijepljeni lažnim ili fabrikovanim dokazima o izvršenju usluga", naveo je Leković.

Po njegovim riječima, upravo ono što crnogorska komisija nije ocjenjivala, poslovnu svrhu ugovora, američki organi kasnije su označili kao jedno od ključnih problema.

"Da li je 'stručni tim' bio angažovan da pomogne tužilaštvu da otkrije istinu ili je njegov nalaz poslužio kao formalno opravdanje za zatvaranje predmeta? Zanimljivo je da je upravo Vesna Medenica 30. novembra 2006. godine, i to dok je predmet Telekom još bio u radu, u Skupštini Crne Gore izjavila: 'Srećna sam što sam prijatelj Ane Kolarević, žao mi je što se češće ne viđamo!' Milo Đukanović je takođe, više puta isticao da je sa Medenicom dugogodišnji prijatelj. Ali posebnu pažnju u ovom slučaju zaslužuje i Vujica Lazović, kojem je Medenica povjerila formiranje 'stručnog tima', a koji je kasnije, kao visoki državni funkcioner, javno promovisao poslovanje i usluge upravo Crnogorskog Telekoma i gotovo postao njegov 'državni PR'. Vujica Lazović se u konkretnom slučaju nalazio u očiglednom konfliktu interesa. On je oko četiri mjeseca nakon što je vrhovna državna tužiteljka dobila zahtjev KHOV-a, tokom vještačenja njegovog 'stručnog tima', postao potpredsjednik Vlade za ekonomske odnose. Lazovića su 5. aprila 2007. izabrali i za predsjednika Savjeta za privatizaciju", rekao je Leković.

On je kazao i da je Vujica Lazović, ispred Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, od 2010. sklapao višemilionske jednogodišnje ugovore upravo sa Telekomom za nabavku usluga zakupa telekomunikacionih linkova za prenos podataka na bazi internet protokola.

"Postupak koji se danas vodi u aferi Telekom veliki je test za crnogorsko pravosuđe. Ali taj test neće biti potpun ako se ne ispita i postupanje onih koji su prije gotovo dvadeset godina imali zakonsku obavezu da istraže sumnjive milionske isplate. Zato je potrebno i da nadležno tužilaštvo preispita postupanje Vesne Medenice i Vujice Lazovića i razloge zbog kojih je nalaz komisije prihvaćen kao dovoljan za zaključak da nema elemenata krivičnog djela. Potrebno je utvrditi šta je tadašnjem tužilaštvu bilo poznato, koji su dokazi pribavljeni, koje su provjere sprovedene i da li je bilo svjesnog zanemarivanja činjenica koje su ukazivale na korupciju. Ako se dokaže da je neko svjesno prikrivao korupciju, onda i za to mora postojati odgovornost", rekao je Leković.

Prethodnih dana su zbog afere "Telekom" saslušani bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, njegova sestra Ana Đukanović, bivši predsjednik Odbora direktora Crnogorskog Telekoma Oleg Obradović i biznismen Veselin Barović.

Državna kompanija Crnogorski Telekom je prodata 2005. godine "Mađar telekomu" za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara. U martu 2014. godine, ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zvanično je potvrdila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori u slučaju privatizacije Telekoma. U aprilu 2015. godine, tužilaštvo je dobilo dokumentaciju iz SAD. Od te 2015. godine pa do početka 2019, specijalni tužioci objašnjavali su da čekaju prevod te dokumentacije...

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, sada optužen za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, tvrdio je početkom 2019. da Milo i Ana Đukanović nijesu uključeni u malverzacije oko prodaje Crnogorskog Telekoma...

I suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović je u tom predmetu postupao od 2019. do kraja 2022, kada je uhapšen. Tužilački savjet je dva dana nakon hapšenja donio odluku o privremenom udaljenju tužioca Čađenovića, jer je protiv njega pokrenuta istraga za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije.

Istraga, a potom i optužnica protiv Čađenovića, podignuta je zbog optužbi SDT-a da je prikrivao izvršioce najtežih krivičnih djela odnosno nije pokretao krivične postupke protiv vođa kavačkog klana, ali i bivšeg tajnog agenta Petra Lazovića.

Zbog toga što je godinama držao u fioci dva predmeta, uključujući aferu "Telekom", sve dok nijesu zastareli, suspendovani specijalni tužilac Čađenović je u aprilu ove godine kažnjen smanjenjem plate za 40 odsto tokom pola godine i zabranom napredovanja na dvije godine. Tu odluku donijelo je Disciplinsko vijeće Tužilačkog savjeta, navodeći da je Čađenović počinio teži disciplinski prekršaj.