"MLADI DA UČE PREKO FEJSBUKA"

Perović: Nagradni kviz i aplikacija za foto takmičenje o klimatskim promjenama

"Povećanje nivoa mora ili česti šumski požari, poplave ili suše, u značajnoj mjeri utiču na ljudsko zdravlje i životni standard, jer izazivaju stresne situacije i značajne troškove“, kazao je direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Perović
0 komentar(a)
Aleksandar Perović, OZON, "Budi odgovoran", Foto: Svetlana Mandić
Aleksandar Perović, OZON, "Budi odgovoran", Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 20.07.2015. 14:28h

Ekstremno visoke temperature pokazatelj su da Crna Gora nije imuna na klimatske promjene, a ta problematika trebalo bi da bude na vrhu liste prioriteta donosilaca odluka, kazao je direktor Ekološkog pokreta Ozon, Aleksandar Perović.

Kako je saopštio, Crna Gora, iako relativno mali sistem, nije imuna na globalne procese, naročito kada je riječ o klimatskim promjenama.

To, rekao je, potvrđuju ekstremni vremenski i klimatski događaji kao što su učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature, veći broj vrlo toplih dana i noći, češći i duži toplotni talasi, češća pojava suša.

„Manje mraznih dana i vrlo hladnih dana i noći, veći broj šumskih požara, prekid sušnog perioda praćen jakim padavinama, češće pojavljivanje oluja (ciklona) tokom hladnije polovine godine, smanjenje broja uzastopnih dana sa kišom, smanjenje broja dana sa jakim padavinama, povećanje intenziteta padavina, smanjenje ukupne godišnje količine snijega“, dodao je Perović.

Prema njegovim riječima, bez ozbira na to što je naš uticaj u tome gotovo beznačajan, posljedice klimatskih promjena itekako se osjećaju u svakodnevnom životu – kako na ljudsko zdravlje, tako i na ekonomski standard, kao i ukupan razvojni proces.

Perović je naveo da je riječ o izrazito negativnim efektima, koje osjeća pojedinac, ali i cjelokupno društvo, „što zahtijeva sistemski odgovor, jer jedino se tako mogu donekle umanjiti štetne posljedice“.

„Uticaj klimatskih promjena je kompleksan – uzmimo recimo osobe koje imaju meteoropatske reakcije i od kojih zbog toga ne možete očekivati da u ekstremnijim vremenskim uslovima na najefikasniji način obavljaju svoj posao i preuzete odgovornosti, bilo da je riječ o recimo učešću u saobraćaju ili provođenju kvalitetnog vremena sa porodicom“, kazao je on.

Prema riječima Perovića, i životna sredina u kojoj živimo i radimo, reaguje na klimatske promjene. „Pa povećanje nivoa mora ili česti šumski požari, poplave ili suše, u značajnoj mjeri utiču na ljudsko zdravlje i životni standard, jer izazivaju stresne situacije i značajne troškove“.

Perović smatra da, iako su nacionalni izvještaji o klimatskim promjenama i nekoliko studija koje su proizašle iz projekata različitih institucija i sektora ponudili korisne informacije, projekcije, pa i preporuke, donosioci odluka na najvišem nivou sve to u praksi ignorišu.

„Nažalost, i u ovoj kao i u drugim oblastima koje se tiču životne sredine, izostaje jasna vizija i odlučna reakcija Vlade, koja kao da ne shvata pogubne posljedice ignorisanja problema koji je jedan od najvećih globalnih izazova“, rekao je Perović.

On je ocijenio da sve što je do sada rađeno u cilju ublažavanja i adaptacije na klimatske promjene u Crnoj Gori svodilo se na puko teoretisanje bez konkretne akcije i reakcije.

Da je tako, dodao je Perović, potvrđuje i insistiranje na „prljavim tehnologijama kakve su KAP, Toščelik i TE Pljevlja, ali i namjere o izgradnji drugog bloka TE Pljevlja i istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju, pa i opcija o centralizovanom postrojenju za spaljivanje otpada u Nikšiću“.

Građani, kako je rekao, klimatske promjene bolje osjećaju na „sopstvenoj koži“, nego što imaju razumijevanja za njih.

„Klimatske promjene se doživljavaju kao nešto što je daleko od nas i što će nas, ukoliko ne pričamo javno o tome, vjerovatno zaobići. U krajnjem i svakodnevna borba za golo preživaljavanje građana utiče i na njihova interesovanja, a priča o klimatskim promjenama zahtijeva i značajno vrijeme i određen nivo kvalitetnog obrazovanja, što je većini nezamisliv luksuz“, saopštio je Perović.

On je rekao da Ozon, uz podršku Telenor fondacije, trenutno realizuje projekat „E-učenje o klimatskim promjenama i njihovom uticaju u Crnoj Gori“, a cilj projekta je bolje razumijevanje kompleksnosti klimatskih promjena i njihovih posljedica na svakodnevni život, ali i podsticanje preduzetničkog duha i podrška zelenim idejama.

„Ideja projekta je da mladi putem Facebook društvene mreže uče o klimatskim promjenama i njihovom uticaju u Crnoj Gori. Za potrebe realizacije projekta razvijamo dvije namjenske aplikacije (kviz aplikacija i aplikacija za foto takmičenje) koje se međusobno nadopunjuju i čine kvalitetan mehanizam za ostvarivanje ciljeva projekta, te djeluju podsticajno i prijemčivo za mlade ljude koji su ključna ciljna grupa“, daopštio je Perović.

On je dodao da će nagradni kvizovi biti organizovani na Klimoskom Facebook stranici, koja je kreirana za potrebe realizacije projekta.

Kako je saopšteno, u saradnji sa Telenor fondacijom, Ozon je za učesnike takmičenja u znanju i fotografiji, obezbijedio i nagradni fond.

Ozon je, u cilju unaprijeđenja svijesti građana o problematici klimatskih promjena i njihovom uticaju na zdravlje i kvalitet života građana u Crnoj Gori, lani u okviru pete Škole ekološkog aktivizma.

Ozon Školu realizuje uz podršku Misije OSCE u Crnoj Gori i u partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Agencije za zaštitu životne sredine, organizovao regionalnu konferenciju „Uloga civilnog sektora u donošenju i implementaciji javne politike u oblasti klimatskih promjena – regionalna perspektiva“.

Na konferenciji je, navode iz Ozona, predstavljen i dokument „Crna Gora i klimatske promjene“, kojim je ukazano na to da posljedice globalne ekonomske krize, koje se osjećaju u svim zemljama regiona, ne smiju biti opravdanje za izostanak regionalnog dijaloga na temu klimatskih promjena, već upravo suprotno - treba da budu motiv za unapređenje saradnje i zajedničke aktivnosti.

„Zastupamo regionalni odgovor na klimatske promjene i trudićemo se da, kroz animiranje javnosti i građanske inicijative, utičemo na donosioce odluka u cijelom regionu“, kazao je Perović.

On je rekao da je važno i da mladi shvate svoje odgovornosti kada je učešće u procesu donošenja odluka u pitanju i sve prednosti koje primjena savremenih tehnologija ima u tome, ali i u razvoju zelenih ideja i biznisa, formiranju zelenih biznih inkubatora.

„Nadamo se da ćemo imati još veću podršku građana u našim inicijativama i aktivnostima, ali i da ćemo podstaći preduzetnički duh i uticati na inovativnost i racionalniji odnos prema prirodnim resursima. Posebno je važno da utičemo na institucije sistema da budu efikasnije, da postoji bolja međusektorska i regionalna saradnja“, rekao je Perović.

Prema njegovim riječima, problematika klimatskih promjena bi svakako trebalo da bude na vrhu liste prioriteta kod donosilaca odluka, naročito u godini kada Ujedinjene nacije pokušavaju inicirati novi globalni sporazum u toj oblasti”, kazao je Perović.

On je podsjetio da će u Parizu, u decembru, biti održana UN Konferencija o klimatskim promjenama (COP21).