SLOBODA MEDIJA

Vujović: Pesimista sam

„Čujemo negativne, loše vijesti. Te loše vijesti me tjeraju da budem pesimista u pogledu budućnosti kada je u pitanju region jugositočne Evrope, uključujući i Crnu Goru"
148 pregleda 0 komentar(a)
Oliver Vujović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Oliver Vujović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 02.06.2015. 19:07h

Slobode medija nema dok nijesu slobodni oni koji ih čine, kazala je predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović, navodeći da su uslovi rada nikad gori. Prema njenim riječima, nivo slobode medija i nivo slobode u medijima u Crnoj Gori su takvi da tu profesiju napušta svako ko uspije da nađe bilo kakav drugi posao. Camović je na Skupštini Evropske federacije novinara, koja je danas počela u Budvi, kazala da da su uslovi rada u medijima nikad gori. Ona je podsjetila da su od početka godine u Crnoj Gori zatvorena četiri medija, a da oko 15 medija ima blokirane račune, dok su prema podacima Centralne banke, nekima od njih računi blokirani i godinama. Predsjednik Evropske federacija novinara (EFJ) Mogens Blicher Bjeregard, rekao je da su sigurnost, prava i radna mjesta bile i biće tri ključne riječi u EFJ, kao i da se u Evropi do sada nije posvećivalo puno pažnje sigurnosti. „To pitanje moramo postaviti kao jedno od vodećih i u Evropi, jer nam brojke govore da moramo uraditi tako. Od 2006. do 2013. UNESCO je izvijesti da je ubijeno 21 novinar. U posljednjih 18 mjeseci 21 ubijen novinar i medijski radnik u Evropi. Evropski novinari su platili najveću cijenu za novinarske slobode izvještavajući iz kriznih područja“, rekao je on. Šefica Misije OEBS u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova upitala je kako novinari mogu biti nezavisni i slobodni ako se njihova radna prava ne poštuju u potpunosti. „Mi u Misiji OEBS čvrsto vjerujemo da samo sa slobodnom i pluralističkom medijskom scenom, u kojoj postoji uspostavljen i prihvaćen odgovarajući balans između zakonodavnog okvoira, profesionalnih principa i dobro koordinisane medijske samoregzlacije, adekvatne medijske slobode i uslovi za dalji razvoj medija mogu biti zagarantovani“, rekla je ona. Hrebičkova je ocijenila da su u posljednjoj deceniji ostvareni važni rezultati u poštovanju medijskih prava i sloboda u zemlji, zahvaljujući mnogim crnogorskim i međunarodnim činiocima, kao i da je potrebno uraditi još dosta toga. „Da bi zaista imali slobodne i nezavinse medije potrebno je bez odlaganja rješavati niz značajnih pitanja, kao prvo- zaštita novinara, njihovih zakonima garantovanih ptrava, obezbjeđivanje preduslova za ispoljavanje medijskih sloboda, unapređenje socijalnog i ekonomskog statusa novinara, jačanje profesionalnih i etičkih standarda“, ukazala je ona. Predstavnik Generalnog direktorata za proširenje Evropske komisije Andris Kesteris, rekao je da je pitanje medijskih sloboda u samoj suštini, kako procesa pristupanja, tako i političkog dijaloga sa partnerskim zemljama. „Evropska komisija i Evropska unija ne bi trebalo da se doživljavaju kao jedini borci za temeljne slobode i ljudska prava u zemljama na putu pridruživanja. Potreban je takav jasan glas i u zemljama aspirantima“, apelovao je Kesteris. Prema njegovim riječima, potrebani su snažni i uvaženi saveznici na lokalnom nivou, „da taj pritisak sa naše strane bude konstruktivan i orjentisan ka ostvarenju rezultata na terenu“. „U tom smislu, u interakcijama sa partnerskim organizacijama u jugoistočnoj Evropi, EFJ radi dobar posao, jer ključni akter za takvu promjenu i unapređenje medijskih sloboda su snažne medijske organizacije“, kazao je Kesteris. Generalni sekretar Medijske organizacije za jugoistočnu Evropu (SEEMO), Oliver Vujović, smatra da se stvari polako popravljaju, „a onda sve od jednom propadne“. „Čujemo negativne, loše vijesti. Te loše vijesti me tjeraju da budem pesimista u pogledu budućnosti kada je u pitanju region jugositočne Evrope, uključujući i Crnu Goru. Mnogo novinara, koje obuhvata SEEMO, i dalje rade, a nemaju ugovore sa medijskom organizacijom za koju rade“, rekao je Vujović. On je poručio, da je jedini način da se nešto pozitivno uradi je da pokazujemo stvarnu solidarnost. Predsjednica Sindikata novinara Srbije, Dragana Čabarkapa, navela je da je nepunu godinu od donošenja seta medijskih zakona stanje na srpskoj medijskoj sceni značajno pogoršano. „Ukoliko ne bude odložena primjena Zakona 72 madija će 1. jula, kada je zakonski rok za izlazak države iz medija, biti ugašeno, javnost u ovim sredinama ostaće bez prava na objektivno i pravovremeno informisanje, a više od tri hiljade naših kolega bez posla“, ukazala je Čabarkapa. Prema njenim riječima, u privatnim medijima u Srbiji ne postoje sindikati, poslodavci ne dozvoljavaju sindikalno organizovanje, a u strahu od otkaza zaposleni prihvataju niske i neredovne plate i nesiguran radni status. „Rastu cenzura i autocenzura, a umjesto slobodnih Srbija ima kontrolisane medije i sve brže klizi u medijski prekarijat“, zaključila je Čabarkapa.

Preporučujemo za Vas