Poslanici sjednicu počeli minutom ćutanja

Vlada Crne Gore odbila je da prihvati ratno stanje koje je Beograd proglasio sa najmoćnijom vojnom alijansom svijeta - NATO paktom
140 pregleda 0 komentar(a)
NATO bombardovanje, Foto: Rojters
NATO bombardovanje, Foto: Rojters
Ažurirano: 24.03.2015. 11:28h

Poslanici crnogorskog parlamenta drugu redovnu sjednicu počeli su minutom ćutanja, kako bi odali počast žrtvama NATO bombardovanja u Saveznoj Republici Jugoslaviji 1999. godine.

Predsjedavajući, Milutin Simović, prihvatio je predlog poslanika Demokratskog fronta, Slavena Radunovića da zasjedanje počne minutom ćutanja.

Od bombardovanja 16 godina

U veče 24. marta 1999, eksplozije avio-bombi i krstarećih projektila zatresle su Crnu Goru - sastavni dio tadašnje SR Jugoslavije.

Vlada Crne Gore odbila je da prihvati ratno stanje koje je Beograd proglasio sa najmoćnijom vojnom alijansom svijeta - NATO paktom.

To ipak nije spriječilo da neki od prvih projektila koje su učesnici operacije "Allied Force" ispalili na SRJ, padnu upravo na objekte na teritoriji Crne Gore.

Na meti su te večeri bili kasarna "Milovan Šaranović" u Danilovgradu, vojni aerodrom u Golubovcima i radarsko-komunikacijski objekat Ratne mornarice Vojske Jugoslavije na Obosniku u Boki Kotorskoj.

Crni dim se vio i sa Crnog rta kod Bara.

Počeo je 78-dnevni rat koji su u Crnoj Gori, zavisno od političkih opredjeljenja, neki nazivali "NATO agresijom", dok su drugi, među kojima i Vlada Crne Gore, situaciju zvali "NATO intervencijom" i vanredne okolnosti pokušavali prebroditi odazivajući se na "radnu obavezu" i pokušavajući glumiti normalnost koje nigdje nije bilo.

Napad na SRJ izvršen je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, što je bio presedan.

Naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO Havijer Solana.

Devetnaest zemalja alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji.

Prema procjeni Vlade Srbije u bombardovanju je poginulo najmanje 2.500 ljudi (prema pojedinim izvorima ukupan broj poginulih bio je gotovo 4.000), a ranjeno je i povrijeđno više od 12.500 osoba.

Ukupna materijalna šteta procenjena je tada na 100 milijardi dolara.

Poslije više diplomatskih pritisaka, bombardovanje je okončano potpisivanjem Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu 9. juna 1999, da bi tri dana potom počelo povlačenje snaga SRJ sa Kosova i Metohije.

Bonus video: