"UVESTI BESPLATNE UŽINE"

Banka hrane: Djeca iz socijalno ugroženih porodica idu gladna u školu

Šokantno je, naglašavaju u ovoj Fondaciji, to što je Ministarstvo rada i socijalnog staranja preusmjerilo 400.000 eura sa pozicija socijalne pomoci za Turističku organizaciju Crne Gore
2 komentar(a)
Siromaštvo, Foto: Shutterstock
Siromaštvo, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.02.2019. 02:05h

Svjetski dan socijalne pravde Crna Gora dočEkuje sa 8,6 odsto apsolutno siromašnih, po procjeni MONSTAT-a za 2013. godinu, što znači da 53. 000 ljudi živi ispod granice siromaštva sa mjesečnim primanjima od 186,45 eura, saopšteno je iz Fonadacije Banka hrane.  

U toj Fondaciji ističu da u Crnoj Gori skoro polovina stanovništva živi u zoni siromaštva. 

"Prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,2 člana, a prosječno je zaposleno 1.2 člana , što znači da je prosječna crnogorska porodica koja prima prosječnu platu  siromašna.  Ako znamo da je najveći broj zaposlenih u sektoru trgovine, ugostiteljstva i građevine gdje je prosječna plata oko 300 eura, sto znači da po odraslom članu porodice imaju manje od 186  eura što ih dovodi ispod linije ekstremnog siromaštva", ističe se u saopštenju Banke hrane.

Dodaju da prosječna plata u Crnoj Gori prelazi jedva polovinu potrošacke korpe, da trenutno imamo oko 48.000 nezaposlenih , a trećina su visokoškolci. a 30.000 penzionera ima penziju koja ne prelazi apsolutnu liniju siromaštva koja je 186 eura.

"Socijalna primanja građana su zaista ponizavajuća i kreću se od 63 do 125 eura. Mjesečno četvoročlanoj, odnosno petočlanoj porodici preostaje da potroši 90, odnosno 80 centi dnevno”, dodaje se u saopštenju.

Korekcija socijanih primanja. koja je izvršena u januaru ove godine, je, kako ističu u Banci hrane,  za svega  nekoliko centi promijenila dosadašnju pomoć socijalno ugroženim građanima. 

"Smatramo da je to zabrinjavajuće i da pokazuje nezainteresovanost države da pomogne najugroženijim stanovnicima naše zemlje", piše u saopštenju.

Šokantno je, naglašavaju u ovoj Fondaciji, to što je Ministarstvo rada i socijalnog staranja preusmjerilo 400.000 eura sa pozicija socijalne pomoci za Turističku organizaciju Crne Gore.

"Pretpostavljamo da se radi o planirananoj uštedi uslijed funkcionisanja  socijalnih kartona koja je uslovila smanjivanje velikog broja nelegalnih korisnika socijalne pomoći.Taj iznos je svakako  mogao biti iskorišćen na mnogo korisniji način", stoji u saopštenju.

U Banci hrane napominju da Crna Gora nema narodne kuhinje u većim gradovima, iako su potrebne  ugrženim građanima kako bi imali barem jedan topli obrok dnevno.

"Djeca iz socijalno ugroženih porodica idu gladna u školu i neophodno je što prije uvesti besplatne užine u školi. Kako bi imali osnovne životne namirnice i higijenska sredstva najugroženijim porodicama su potrebne socijalne prodavnice", navodi se u saopštenju.

U Banci hrane kažu i da veliki broj socijalno ugroženih porodica nema riješeno stambeno pitanje, te da je sklonište za beskućnike potreba države.

Banku Hrane posebno zabrinjava činjenica da se porodice koje jednom “skliznu” ispod linije siromaštva, veoma teško i sporo izlaze iz te teške situacije i da se siromaštvo prenosi na njihovu djecu. 

Vlada, ističu, drži u fioci Strategiju za borbu protiv siromaštva i ne osmišljava ništa što bi djelovale na uzroke siromaštva, tj na nezaposlenost i niske zarade i penzije. 

"Posebno teške posljedice po socijalnu pravdu u Crnoj Gori imala je neupješna tranzicija i neoliberalni model kapitalizma, koji je doveo do masovnog zatvaranja fabrika i armije nezaposlenih. Dugotrajno bitisanje u zoni ektremnog siromaštva direktno negativno utiče i na obrazovanje, zdravstenu zaštitu, što dodatno smanjuje šansu djeci iz siromašnih porodica da se uključe na tržište rada, na kome ima sve manje tražnje za radnom snagom", naglašeno je u saopštenju.

Banka Hrane svakodnevno dobija informacije da je u poslednjih nekoliko mjeseci primijećena veoma dinamična emigracija stanovništva sa sjevera ka zemljama EU gdje traže azil i posao. 

“Ekspanizja nasilja, upotrebe alkohola, kocke i klađenja, duga, dovodi sve veći broj porodica do pucanja, što stvara nove socio-patološke devijacije u društvu. Samohrane majke bez riješenog stambenog pitanja i bez posla postaju teški socijalni slučajevi, a njihova djeca bez šansi za normalan život”, navodi se u saopštenju.

Svjetski dan socijalne pravde je, kažu u Banci hrane, dan  kada  država treba da preispita koliko je uradila do sada  i šta sve treba i mora da uradi  za svoje građane koji su u stanju socijalne potrebe.

"Uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, ne treba zaboraviti da osoba koja živi u siromaštvu je zapravo diskrimisana jer ne uživa osnovno ljudsko pravo .Zato borba protiv siromaštva predstavlja dugoročni cilj svake ozbiljne države. Svrha obilježavanja Svjetskog dana socijalne pravde je preuzimanje odgovornosti za ostvarivanje “društva za sve”, kako je zablilježeno u rezoluciji kojom se uspostavlja Svjetski dan socijalne pravde", zaključuje je u saopštenju.