Stranci šokirani

Sa tvrđava u Boki lopovi nose metal, kamenje, drvene grede...

Dr Rajnfrid Vergajner naglašava da državnim organima ne bi trebalo da predstavlja veliki problem da otkriju i spriječe lopove
51 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.02.2019. 14:57h

Predstavnici „Austrijskog društva za proučavanje i zaštitu fortifikacija“ (OeGF) iz Beča koji su ovih dana boravili u Crnoj Gori i sreli se sa predstavnicima Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara, preneraženi su i razočarani stanjem u kojem se nalaze austrougarske fortifikacije u širem rejonu Boke Kotorske, ali i nebrigom naše države da pokuša zaštititi taj segment naše i evropske kulturne baštine.

Austrougarska je za vrijeme svoje druge upave nad Bokom (1813-1918) u širem rejonu zaliva izgradila složen sistem od stotinjak raznih tvrđava, baterija i drugih fortifikacionih objekata koji je dobio zajednički naziv „Primorska tvrđava Boka“ i bio ključni zaštitni element glavne austrougarske vojno-pomorske baze na južnom Jadranu.

Austrogarske fortifikacije u Boki i njihova prateća infrastruktura u vrijeme gradnje, bila su jedinstven primjer primjene najnovijih tehnoloških i vojničkih saznanja, izvanrednih finansijkih i fizičkih napora graditelja, ali istovremeno i gradnje izuzetno usklađene sa prirodnim okruženjem.

Do prije nekoliko godina, austrougarske tvrđave i drugi njihovi vojni objekti u Boki, većinom su bili u dosta dobrom stanju, toliko da su ih stručnjaci izdavajali kao jedinstven takav primjer u Evropi i sjajan potencijalni turistički resurs.

Ubrzo je, međutim, krenula njihova sistematska devastacija - kradljivaca su sa starih tvrđava odnosili bukvalno sve, prvenstveno metalne elemente, a u posljednje vrijeme i fino obrađeni kamen od kojeg su ti objekti napravljeni.

Britanac napisao vodič za planinare

Penzionisani britanski novinar i zaljubljenik u vojnu istoriju Bernard Saliven koji dio godine živi u Tivtu, napisao je na engleskom jeziku vodič za planinare i hajkere za posjetu dijelu austrougarskih tvrđava u Boki, a u našoj i stranoj javnosti ukazao je na eskalirajući problem devastacije ovih objekata koji su arhitektonska, tehnička i kulturna baština ne samo Crne Gore, već i niza evropskih država koje su bile sastavni dio moćne Austrougarske carevine.

Detalj sa tvrđave na ostrvu Mamula, Foto: OeGF

"Juče smo obišli tvrđavu Mamula na ostrvu Lastavica, na ulazu u Boku, a onda i tvrđavu Kabala, te nekadašnju obalnu mornaričku radio-stanicu (ORS) Klinci iznad Rosa. Ostali smo zapanjeni katastrofalnim stanjem u kojem smo zatekli objekte stanice Klinci koja je bila izuzetno važan dio čitavog sistema 'Primorske tvrđave Boka', ali i uopšte sistema radio-komunikacije na istočnoj obali Jadrana. Sa zgrada je odneseno sve što se odnijeti moglo - svi metalni djelovi, a kradljivci su skinuli čak i krovove, jer su im sada izgleda i drvena krovna konstrukcija i debele drvene grede, zanimljiva roba koja ima prođu na crnom tržištu“, kaže za "Vijesti“ dr Folker Pahauer, mladi stručnjak sa Univerziteta u Gracu i istaknuti član OeGF.

Njemu je upravo "Primorska tvrđava Boka" bila doktorska teza, pa Pahauer već godinama dolazi u Boku, obilazi ovdašnje austrougarske fortifikacje i iz prve ruke svjedoči njihovom besomučnom uništavanju.

Radio-stanica u Klincima opustošena

"Prije nekoliko godina bio sam na Klincima i objekti radio-stanice su tada još bili praktično perfektno dobro sačuvani. Ovo što smo vidjeli sada je više nego tužno i uznemiravajuće", kazao je Pahauer.

Nekadašnja ORS Klinci bila je aktivni objekat Vojske SCG. Nakon proglašenje tog i drugih obližnih vojnih objekata neperspektivnima, vojska se povukla, država je Klince prodala kompaniji „North Star“ iz Podgorice koja na ovom prostoru namjerava graditi turistički kompleks, nakon čega je i devastacija objekta koji je veoma bitan i za istoriju i početke radio-komunikacije u ovom dijelu Evrope, počela nesmanjenom žestinom.

Opljačaka jedina sačuvana radio-stanica u Klincima, Foto: Siniša Luković

"To je zaista tužno jer je ORS Klinci bila jedini još sačuvani objekat u odličnom stanju iz tog perioda i bila je značajna ne samo za vašu, nego i istoriju mnogih država Evrope", kaže dr Pahauer.

Nose i kanalizacione cijevi

On ističe i da je sa tvrđave Vrmac na istoimenom brdu između Tivta i Kotora ukraden bukvalno svaki komad metala, a do prije godinu-dvije ovaj jedinstveni objekat bio je karakterističan baš po dobro očuvanim metalnim kapcima na prozorima, vratima, djelovima liftova za municiju, ogradi....

"Što se tvrđave Goražda tiče, tamo je 'gradilište za krađu' u punom jeku - ukradeno je skoro sve od matala, lopovi su čak odnijeli i metalne kanalizacione cijevi, ulazna vrata, kapke na prozorima. Zabrinjava što smo našli tragove da su čak počeli skidati i unutrašnje elemente sa jedine još preostale oklopne topovske kupole na Goraždi, a podne kamene ploče u tvrđavi već su uklonjene sa nekoliko mjesta, neke su čak i posložene i pripremljene za transport“, ističe potpredsjednik OeFG, dr Rajnfrid Vergajner.

Sa poda tvrđave Vrmac uklonjen kamen i grede, Foto: Bernard Saliven

On naglašava da nadležnim državnim organima u Crnoj Gori ne bi trebalo da predstavlja veliki problem da otkriju i spriječe počinice jer se zna da na kraju, cjelokupno staro željezo koje se ovako ili onako sakupi u državi, završava u Nikšiću u pećima Željezare.

Predstavnici OeGF naglašavaju da je ono što se događa sa austrougarskim fortifikacijama u Boki tužno, ali i jako štetno za samu državu koja može efektno da iskoristi te objekte.

Tvrđava Goražda - gradilište za krađu, Foto: Bernard Saliven

"U svijetu imate ogroman broj ljudi koje interesuje vojna tehnologija i istorija i koji bi ovdje dolazili samo zbog mogućnosti da vide ove fantasične i do sada, izvanredno očuvane objekte. U drugim djelovima bivše Austougarske imperije troše se enormne sume novca da se slični objekti koji su tamo bukvalno ruševine, obnove i ponovno izgrade u svom prvobitnom obliku jer su odličan mamac za turiste. Vi to ovdje ne morate raditi jer nemate ruševine, već još dobro očuvene originalne objekte, ali koji nažalost, ako niko ništa ne bude preduzeo da spriječi devastaciju, sigurno su na dobrom putu da postanu neupotrebljive ruine. Vi, nažalost, svakog dana gubite dio svoje i evropske istorije“, objašnjava dr Vergajner.

On i njegove kolege skeptični su prema konceptu koji je za Mamulu predložilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma i kompanija „Orascom“, jer smatraju da bi stara tvrđava, sada omiljeno izletište Bokelja i turista, tako postala svojevrsni zabran za malobrojnu bogatu klijentelu.

Mamula je jedinstvena na Mediteranu

"Šteta je ovo raditi od objekta kakvog nema nigdje na Mediteranu. Mamula je jedinstvena atrakcija i pravo blago pa bi trebalo biti mnogo oprezniji sa njom", smatraju Pahauer i Vergajner.

Predstavnici OeGF naglašavaju da neke od akcija u zaštiti fortifikacija u Boki ne moraju nužno da puno koštaju, te da bi za početak bilo dobro da policija češće obilazi objekte koji su najviše na udaru pljačkaša.

Do prije pet godina bili sačuvani zapisi o municiji

Vergajner ističe da je prilikom njegovog posljednjeg boravka u tvrđavi Vrmac, 2008. godine, ona bila u odličnom stanju, svi metalni djelovi bili su na mjestu, a tu su bili i neki detalji koji su oduševli predstavnike OeGF.

"Sa unutrašnje strane metalnih vrata koja su zatvarala municione komore, bili su sačuvani natpisi kredom sa tačnim brojem vrsta, kalibra i komada municije i granata koje su se nekada čuvale u tim komorama. Više ničega od toga nema", sa tugom kaže austrijski stručnjak.

Spremni da obuče lokalce za vodiče

Predstavnic OeGF ističu da neke od početnih aktivnosti na valorizaciji tvrđava ne moraju nužno biti skupe, već je dovoljno objekte očistiti i osigurati za bezbjedan obilazak posjetilaca.

Spremni su da svojim stručnim savjetima i dokumentacijom pomognu, kao i da organizuju obuku za članove lokalnih NVO koje se bave zaštitom prirode i kultunog nasljeđa, kako bi se njihovi aktivisti osposobili da vode turiste po tvrđavama i upoznaju ih sa njihovim istorijatom i karakteristikama.

"Na taj način ljudi bi bili u prilici da zarade nešto novca, turisti da vide nešto nesvakidašnje i interesantno, a tvrđave bi bile posjećenije i time, za lopove i devastatatore, mnogo manje pogodne za nesmetanu krađu i uništavanje", predlažu iz OeGF.

Galerija