Mnogi pomorski kapetani čitavu karijeru provedu upravljajući samo jednom vrstom brodova - neko cijelog života obigrava Zemlju na komandnom mostu kakvog velikog i brzog kontejneraša, neko par mjeseci preko Pacifika vozi orijaške, ali spore supertankere sa sirovom naftom iz Persijskog zaliva, a drugi pak, ispunjavaju želje bogatog gazde na nekoj superjahti, dok treći možda zavide vlasnicima luksuznih „mercedesa“ ili „ferarija“ koje voze preko okeana u utrobi svog kar-kerijera.
Samo jedna vrsta kapetana doživljava da se maltene svakog dana penje na komandni most druge vrste broda - riječ je o pilotima, kapetanima duge plovidbe sa položenim pilotskim ispitom - ljudima koji svojim savjetima pomažu sprovođenje određenog broda kroz navigacijski izazovno područje, uvode ga i izvode iz luka ili brodogradilišta.
Prema našim propisima, obaveznoj pilotaži podliježu svi domaći i strani brodovi iznad 500 bruto-tona, osim crnogorskih putničkih brodova na redovnim linijama, te domaćih ratnih brodova i policijskih plovila. Jedan od najiskusnijih pomorskih pilota, čovjek koji je za dvadesetak godina karijere vodama Boke Kotorske proveo nebrojene kruzere, tankere, kontejneraše, bananijere (brodove-hladnjače za prevoz voća), jahte, čak i mnoge strane ratne brodove, je kapetan duge plovidbe Rajko Čavor iz Tivta. On je kao pilot razne trgovačke brodove uvodio i u plutajuće dokove nekadašnjeg tivatskog Arsenala i brodogradilišta Bijela, što je poseban izazov jer su prostori za manevar broda ili učinjenu grešku, izuzetno mali, a cijelu ovu delikatnu operaciju treba pažljivo koordinirati sa posadom broda koji ide u dok, remorkerima koji mu pomažu u manevrisanju i posadom doka spremnom da prihvati plovilo i podigne ga iz mora radi obavljanja remontnih radova.
Kruzer klase "Solstice" u Boki
“Doslovce je dovoljno da čovjek provrede samo par minuta na mostu da može osjetiti karakteristike broda kojim pilotira. Ja obično odmah po dolasku na most, kormilaru dam naredbu 'pet stepeni lijevo' ili 'pet desno', čisto da vidim kako brod reaguje i kako sluša kormilo. To zavisi od broda do broda, nekima je dovoljan samo mali otklon lista kormila da odmah promijene kurs, neki reaguju tek kada mu date 10 ili 15 stepeni otklona, neki su tzv. vergoli, pa svaki veći pokret kormila izaziva i manje ili veće naginjanje broda... Sve to morate odmah osjetiti, da biste stekli uvid u ono što imate u rukama i što treba sigurno dovesti do odredišne luke.
Brod je svaki različit, čak i brodovi-blizanci iz iste klase se ne ponašaju na moru jednako te morate imati osjećaj za te stvari i saživjeti se“ sa brodom”, objašnjava za „Vijesti“ kapetan Čavor koji, po pravilu, uvijek prvi u zaliv Boke uvodi svaki od velikih kruzera koji prvi put dolaze pod Kotor. Tako su kroz njegove ruke i ekspertizu prošli golemi kruzeri poput 285-metarskog „Nieuw Amsterdama“, preko 294-metarske „MSC Orchestre“, 317 metara dugih megakruzera klase „Solstice“, do najvećeg od svih koji je do sada uplovljavao u zaliv, impresivne 333-metra dugačke „MSC Divine“, orijaša od čak 140 hiljada bruto-tona.
Zbog potrebe da izazove minimalne neugodnosti putnicima koji uživaju u spektakularnom pogledu na jedan od najljepših zaliva svijeta, a istovremeno i posadu poštedi od pretjeranog rada, kapetan Čavor, kada pilotira kruzer koji uvodi u Boku, trudi se da izdaje što manje komandi o promjeni kursa tokom plovidbe od Mamule, kroz Novski zaliv, Kumborski tjesnac i Tivatski zaliv do ulaska u tjesnac Verige.
„Pilot je tu da daje što manje komandi. Ja možda od ulaza u Boku do Veriga dam samo 4-5 komandi što malo djeluje čudno jer brod na toj putanji mora često mijenjati kurs, a većina kolega to voli činiti sa nizom čestih manjih promjena otklona kormila. Kad prolazim pored Kumbora ja već dam 'pet ili deset lijevo' tako da brod maltene sam i na vrijeme dođe u pravi kurs da uđe u Verige pored Svete nedjelje“, ističe kapetan Čavor dodajući da je danas, u vrijeme moderne tehnologije mnogo lakše manevrisati brodom nego nekada. Danas svi kruzeri koji dolaze pod Kotor imaju po dva propelera sa prekretnim krilima, po dva-tri pramčana potisnika (bow thruster) ili jedan-dva krmena (stern thruster), a sve su češći i najnoviji brodovi sa tzv. azipodima.
Royal Clipper
I kapetan i turistički vodič
„Sa novom tehnologijom možete se maltene igrati sa brodom, okrenuti ga u njegovoj sopstvenoj dužini ili dinamički održavati na poziciji bez da ga usidrite, automatski kompenzujući zanos usljed vjetra ili morske struje. Daleko je teže bilo nekada sa starijim brodovima sa klasičnim pogonima, jednim ili u najboljem slučaju dva fiksna propelera, ali je to bilo i nekako izazovnije i u tome sam čak i više uživao. Danas smo možda sa ovom ultramodernom tehnologijom i kompjuterima koji vam unapred, na osnovu komandi koje ste zadali, proračunavaju i iscrtavaju buduću poziciju i putanju broda, otišli i malo predaleko. Tako sam nedavno imao slučaj na kruzeru 'Prinsedam' da je njegov kapetan maltene više vjerovao kompjuteru nego svojim očima, pa je iako smo brod već vezali za Lužu u Kotoru, on tvrdio da moramo poći još par metara lijevo da dotaknemo obalu jer je to vidio na kompjuteru“, uz osmijeh objašnjava iskusni bokeljki morski vuk.
Dok vozi orijaške kruzere kroz zaliv što nerijetko podsjeća na izvanredno koordniniran plesnu tačku, kapetan Čavor često preuzima i ulogu turističkog vodiča, pa zadivljenim kolegama na mostu, objašnjava pored kakvog su to atraktivnog starog kamenog grada na obali ili ostrvceta sa živopisnom crkvom upravo prošli.
Od američkog razarača do Deripaskine ploveće palate
Nakon golemog kruzera pilotu se desi da ga služba pošalje na neku od brojnih superjahti koje dolaze u Boku, pa je tako kapetan Čavor u nekoliko navrata pilotirao impresivnu 73-metarsku ploveću palatu ruskog oligarha Olega Deripaske, ili pak jedan od najmoćnijih ratnih brodova koji je ikada došao u naše vode, američki raketni razarač „Roosevelt“, čak i brod-bazu nukleranih podmornica „Emory S. Land“.
Čavor je nekoliko puta pilotirao Deripaskinu ploveću palatu
Tivćani se još sjećaju kako je Čavor na nepunu milju od Pina, okrenuo „Roosevelt“ vješto koristeći pravu erupciju snage koju tom brodu daje njegov pogon od 4 plinske turbine (zapravo mlazna motora) sa preko 80.000 konja. Ne zaboravlja se ni momenat kada je je Čavor 230-metarski kruzer „Artania“ proveo relativno blizu rta Seljanovo dok je prvi oficir tog broda – rođeni Tivćanin, pozdravljao svoj grad i porodicu na obali.
Čavorovu stručnost izuzetno cijene kako brodari, tako agenti, ali i neki strani biznismeni za koje je tivatski pomorac nekada radio, pa je tako naprimjer, jedan od najbogatijih izraelskih biznismena Idan Ofer predprošle godine tražio da ga isključivo Čavor dočeka na pilotskoj stanici pred Bokom i u Porto Montenegro uvede njegovu potpuno novu jahtu „Better Place“, impresivnu 50-metarsku eko-jedrilicu napravljenu od karbonskih vakana. Tivatski kapetan ranije je isto to u više navrata radio sa 62-metarskom jahtom „New Sunrise“ Idanovog oca Samija Ofera, jednog od najvećih brodovlasnika u Izraelu.
Bonus video:
