ZASLUŽENO MJESTO

Jaša Alfandari: Oduvijek smo bili dio Crne Gore

Predsjednik Jevrejske zajednice ocijenio da će izgradnjom sinagoge ta zajednica dobiti zasluženo mjesto, danas će biti otvorena privremena sinagoga
268 pregleda 8 komentar(a)
Ažurirano: 04.11.2013. 10:17h

Potreba za sinagogom za Jevreje u Crnoj Gori nastala je onog trenutka kada je ta religija prepoznata u Crnoj Gori i kada je počelo povećano interesovanje za obilježavanje jevrejskih praznika, rekao je predsjednik Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Jaša Alfandari.

On je “Vijestima” ispričao da uoči praznika zajednica dobija na desetine pisama Jevreja sa željom da prisustvuju obilježavanju.

“Za svaki praznik imamo oko 150-200 ljudi, a zajednica je bila dužna da obezbijedi mjesto da taj praznik dočekaju. Nekada je to bio i hotel. To je jedan od glavnih razloga da ćemo mi prije izgradnje sinagoge, planirane za sljedeću godinu, otvoriti jednu prostoriju za takve namjene sa nekih 80 mjesta”, kazao je on.

Alfandari je “Vijestima” ispričao da će danas Jevreji dobiti privremenu bogomolju. Obred unošenja Tore ili Petoknjižja u prostorije Jevrejske zajednice označiće, kako je objasnio, otvaranje privremene sinagoge.

Završetak zgrade sinagoge planiran je za jesen 2015. godine, a nalaziće se u podnožju brda Ljubović u Podgorici, između Ambasade Turske i Seizmološkog zavoda

“Očekujemo da kamen temeljac bude postavljen na proljeće sljedeće godine, a na tom prostoru će biti izgrađen i jevrejski centar, prvi takve vrste na Balkanu”, rekao je on.

Prostorije Jevrejske zajednice, u kojima će biti privremena sinagoga

Objasnio je da će jevrejski centar sa oko 2.000 kvadratnih metara imati arhiv, biblioteku, čitaonicu i da neće služiti isključivo Jevrejima.

“Imaćemo i stalna predavanja sa raznim tematikama, sa težištem da ne budu samo religiozna. Zavisno od donatora, najvjerovatno će tu biti i jedna mala škola do četvrtog razreda osnovne škola, koja neće da služi samo jevrejskoj djeci i neće biti vjerska. Takvih škola ima svugdje u Evropi i na cijeni su. Tu je religija najmanje zastupljena, jer jevrejska religija nije misionarska, mi ne težimo da preobratimo ljude na judaizam”, rekao je Alfandari.

Još jedan od sadržaja centra, kako je planirano, biće i dio za izučavanje muzike.

“Želimo da napravimo centar koji je postojao na Balkanu do 1941. godine. Centar će koštati oko dva miliona sa opremom, a sinagoga oko 700.000 eura. Sav novac je iz donacija".

Prema procjenama Jevrejske zajednice, u Crnoj Gori ima oko 400 Jevreja. Alfandari je pojasnio da su u Crnoj Gori Jevreji bili najzastupljeniji sredinom i pred kraj 18. vijeka, kada su naseljavali dio Boke, koja se našla na njihovom putu od Francuske prema Turskoj. Tada ih je, prema procjenama, na tom prostoru bilo i do 2.000.

“Bili su veoma aktivni, posredovali u trgovinskim vezama. U tom periodu je bila serija zemljotresa u kojima su stradali sinagoga, koja se nalazila na tom prostoru, i veliko jevrejsko groblje, što su oni doživjeli kao znak za odlazak sa tog područja prema Turskoj”, objašnjava Aflandari.

On je rekao da je nakon tog perioda ostao mali broj Jevreja, svega nekoliko stotina, od kojih su posljednji umrli krajem 19. i početkom 20. vijeka.

“Znamo da je u Savjetu za krunisanje kralja Nikole bio Jevrej koji je doveden iz Zagreba. Jevreja je stalno bilo u crnogorskom javnom životu”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Drugi svjetski rat je bio prekretnica za crnogorske Jevreje, jer se procjenjuje da je tu utočište našlo oko 1.500 sljedbenika judaizma.

“Našu zajednicu danas čine djeca tih djevojaka koje su uspjele da pobjegnu i da se sakriju u Crnoj Gori, a koje su se poslije rata poudavale za Crnogorce. Novopridošlih ima jako malo, možda 10 porodica, dok je stranaca oko 100, i oni su iz ambasada, firmi...”, rekao je Alfandari.

Jevrejska zajednica je formirana 2011. godine, a judaizam je sporazumom sa Vladom prihvaćen kao zvanična religija 2012. godine.

Jevreji nijesu fanatici

Jevreji imaju dva religijska praznika, novu godinu, koju slave na različite datume, s obzirom na drugačije računanje godine, i nakon toga 10 dana posta.

“Nova godina je početak nekog ciklusa i smatramo da treba da prenosimo znanje narednim generacijama. Praznik je simboličan, od hrane do postavke na stolu i provodi se u porodičnoj atmosferi. Smatramo da na Novu godinu Bog zapisuje sve nas u knjige, živih, mrtvih, bolesnih, srećnih... a deset dana poslije toga, koji se zovu deset strašnih dana, treba da se trudimo da ne činimo ništa loše. Kada se post završi, Bog potpisuje ono što je zapisao prije 10 dana”, objasnio je Alfandari.

Kako je rekao postoje i drugi praznici, koji se slave u zajednici i nijesu religijski. Takav je i Hanuka, kad je običaj da se po jedna svijeća pali osam dana zaredom. “Praznici su kod nas potpuno drugačiji od onoga što ljudi misle.

Ljudi iz neznanja smatraju da su Jevreji jako religionzni i fanatični, što je daleko od istine. Mi smo narod tradicija koji pokušava da ih prenese sljedećim generacijama, kako ne bi zaboravili ko su, ali da na djecu ne prenose religioznost, što je isključivo njihov izbor”, rekao je on.

Imamo i mi plemena i bratstva

Sličnost između Jevreja i Crnogoraca, kako je rekao Alfandari, ogleda se i u činjenici da i oni po prezimenu mogu da odrede porijeklo.

“Danas na malom kotorskom jevrejskom groblju mogu se vidjeti njihova prezime, prema kojima se može odrediti odakle su bili. Otkriva se da su bili iz Španije. To se zna za period unazad i do 1.000 godina.

Po tome smo veoma slični Crnogorcima. Kod Jevreja nema mogućnosti da se prezime promijeni. To je sistem odbrane malih naroda da ne nestanu. Mi isto imamo plemena i bratstva”, rekao je on.

Preporučujemo za Vas