mobing u crnoj gori

Partijski postavljeni rukovodioci najčešće zlostavljaju

“Prisutna je pojava profesionalnih mobera i mobera – lažnih stručnjaka u državnom i javnom sektoru koji mobingom prikrivaju neznanje ili opasne svjedoke"
57 pregleda 5 komentar(a)
mobing, Foto: Shutterstock
mobing, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.02.2019. 17:15h

Do sada nemamo slučaj sudske prakse kažnjavanja mobera u skladu sa zakonom. Prepisivanje zakona Evropske unije nije dovoljno, potrebno je dosljedno i neselektivno sprovođenje istih, ocjena je izvještaja “Identifikacija mobinga u Crnoj Gori”, koji je radila NVO Vladavina prava.

Cilj mobinga, kako piše u dokumentu, u Crnoj Gori je ekonomska i dnevnopolitička satisfakcija, zbog čega je najviše strateškog i političkog mobinga.

“Prisutna je pojava profesionalnih mobera i mobera – lažnih stručnjaka u državnom i javnom sektoru koji mobingom prikrivaju neznanje ili opasne svjedoke (korupcije i nepravilnosti). U privatnom postprivatizacionom sektoru crnogorski tranzicioni mober je često novi gazda bez korporativne odgovornosti za koga je radnik trošak koji treba smanjiti, čovjek bez poslovne etike i tradicije, čovjek bez strateško dužih ciljeva ili lovac brzog plijena u mutnom vremenu”, kazala je izvšna direktorica Tatjana Jovović.

Partijski postavljen rukovodilac, kao bačen s neba, svoju nesigurnost i neznanje najčešće prikriva na način da progoni iskusne i stručne ljude pokušavajući da ih natjera da sami daju otkaz, rekla je Tatjana Jovović, šefica NVO Vladavina prava

“Najveći poslodavac u Crnoj Gori je država. Rukovodeći kadar u državnim organima i javnim preduzećima se postavlja na osnovu partijske pripadnosti, od izbora do izbora, a česte su smjene i na osnovu procjene nedovoljne lojalnosti vladajućoj partiji ili partiji na osnovu čijeg izbornog rezultata je rukovodilac imenovan. Na ovakav način postavljen rukovodilac, kao bačen s neba, svoju nesigurnost i neznanje najčešće prikriva na način da progoni iskusne i stručne ljude pokušavajući da ih natjera da sami daju otkaz”, ocjenjuje Jovović u Izvještaju koji je proslijeđen nadležnim državnim organima i predstavnicima međunarodne zajednice.

Kako je objasnila Jovović, ista je situacija i u javnim preduzećima, od kojih se neka finansiraju iz budžeta dok u drugima presudne odluke o poslovnoj politici donose članovi borda direktora, koje je imenovala Vlada.

“Na drugom mjestu po broju zaposlenih su veliki trgovački lanci i građevinske firme. Veliki trgovački lanci koji zapošljavaju najveći broj žena su prepoznati kao kolektivi u kojima se osim prava iz radnog odnosa u velikoj mjeri krše i ljudska prava. Velike građevinske firme koje zapošljavaju uglavnom niskokvalifikovane radnike, ne sprovode mjere zaštite na radu niti poštuju prava iz radnog odnosa zaposlenih”, ocjenjuje se u dokumentu.

Kako je ona naglasila, poslodavci u tim slučajevima imaju veliku ekonomsku moć i zaštitu određenih političkih krugova.

Žrtve treba ohrabriti da prijave šefa

Iz NVO Vladavina prava predlažu da javnost utiče na način da moberi budu prepoznati kao nasilnici, a njihovo ponašanje kao društveno neprihvatljivo, kao i da se ukaže na povezanost prijave korupcije i pljačke sa mobingom.

“Potrebno je ukazati na opasnu pojavu da zviždači postaju marginalizovana grupa i trpe diskriminaciju, kao i ohrabriti žrtve zlostavljanja na radu da prijave nasilnika”, kazala je Jovović, koja tvrdi da je i sama žrtva mobinga u Kliničkom centru Crne Gore.