ZASTRAŠUJU NOVINARe

Neko ko je visoko u vlasti neće da se piše o korupciji

Specijalni izvjestilac UN za slobodu mišljenja ukazuje da se vlade boje kritički nastrojenih medija i iznosi svoj utisak o situaciji u našoj zemlji:
4 komentar(a)
Ažurirano: 19.06.2013. 15:34h

Specijalni izvjestilac UN za slobodu mišljenja i izražavanja Frenk La Ru kazao je da je obavijestio najviše crnogorske zvaničnike da neće, čim napusti Crnu Goru, zaboraviti da je bio u njoj i da od njih očekuje da odgovorno sprovedu preporuke koje će se naći u njegovom izvještaju.

“Želim da vidim da su uspostavljeni mehanizmi za zaštitu novinara”, rekao je La Ru u intervjuu “Vijestima”.

Bili ste u Crnoj Gori pet dana i imali brojne razgovore. Što mislite, koliki je nivo slobode izražavanja u Crnoj Gori?

Tu nema jednostavnog odgovora. Mislim da Crna Gora čini napore da ide naprijed, postoje zakoni, Crna Gora slijedi preporuke Venecijanske komisije i generalne principe EU, što je dobro, kao što je dobro što je dekriminalizovana kleveta i na tome vam čestitam.

Ipak, brinu me neriješeni slučajevi napada na novinare. Izgleda mi kao da se ljudi u zemljama u tranziciji čude zašto govorimo o prošlosti, kao da prošlost pripada samo istoriji.

Ja dolazim iz zemlje koja je imala veoma tragičnu istoriju koja nas je stalno progonila i morali smo da nađemo način da zatvorimo to njeno poglavlje. A jedini način za to su istina i pravda. Žrtve imaju pravo da znaju što im se desilo i mora da postoji neka forma pravde.

Vi nemate ogroman broj slučajeva, ali postoji nekoliko veoma ozbiljnih slučajeva. Ubistvo urednika “Dana” je jedno od njih, a do mene su došle spekulacije kako to možda neme veze sa tim što je on bio novinar. Rekao sam da ne želim da čujem za takve spekulacije već da želim rezultate ozbiljne istrage. Mora da se zna ko je ubica.

Veoma je interesantno da nijedan od napada na novinare nije rasvijetljen na način da se zna ko je naručilac, a u većini slučajeva se ne zna ni ko su počinioci napada. Što Vam to govori?

Da postoji nekažnjivost, a to znači odsustvo pravde. Nekažnjivost ima nekoliko uzroka, kao što je nedostatak kvalitetnog pravosudnog sistema, resursa ili to neko zataškava.

Slučaj Olivere Lakić je ključan, napadač je pronađen, ali postoji konspirativnost kada se dođe do pitanja ko je naručilac i zašto. To je vjerovatno povezano sa istraživačkom pričom na kojoj je radila, a to je priča o organizovanom kriminalu.

Neko mi je rekao da su to izolovani slučajevi koji pripadaju prošlosti, ali ako oni nijesu riješeni onda nema povjerenja između države i medija.

Pošto nema rezultata u istragama, to se tumači na način da su pojedini djelovi vlasti uključeni u te slučajeve.

Ako već nema rezultata, onda može postojati namjera da se sve zataška.

Što, po Vama, treba da bude uloga novinara?

Da olakša građanima da budu dobro informisani. Najvažniji element demokratije je građansko učešće u donošenju odluka, a građani mogu učestvovati samo ako su dobro informisani. Zato mediji imaju ključnu ulogu, mada mogu da nanose štetu ako manipulišu.

Kada su mediji kritički nastrojeni, to ne znači nužno da su oni protiv nekoga, nego da imaju konstruktivnu ulogu. Vlade se toga boje i one počinju da razmišljaju kako time da manipulišu.

Nekada to čine tako što odlučuju u kojim medijima će plaćati oglase i zato sam insistirao da Vlada i njene institucije ne smiju direktno da se oglašavaju nego to treba da čine kroz nezavisan fond, odnosno nezavisnu komisiju.

U namjeri da disciplinuje neposlušne medije, osim prijetnji, političkih pritisaka i fizičkih napada, u Crnoj Gori je očigledno da vlast nastoji da ekononomski iscrpi nezavisne medije. Na koji način to može da se riješi?

Garantovanjem nezavisnosti medija. Ne znam da li Vlada traži obaveznu podršku medija, ali je evidentno da postoje jasni pokušaji da ih utiša kada su u pitanju slučajevi povezani sa korupcijom.

Svi ti fizički napadi i onda konspirativna tišina. Zašto? Određeni pojedinci, a ne moraju to biti svi državni funkcioneri, su vjerovatno povezani sa tom korupcijom i oni koriste moć da ućutkaju istragu.

Ne znam tačno o kome se radi, ali je jasno da postoje pokušaji da se novinari zastraše i da se sve zabašuri. To može da uradi neko ko je visoko pozicioniran i povezan sa korupcionaškim poslovima.

Više nije tako lako kontrolisati medije

Dok ste bili ovdje obaviješteni ste o nelojalnoj konkurenciji na tržištu, o opraštanju dugova Vladinom listu, o netransparentnom vlasništvu u nekim privatnim medijima koji se zovu nezavisnim, iako je očigledno da podržavaju vlast. Kako to komentarišete?

Mediji koji su na istoj liniji sa Vladinim zvaničnicima moraju da znaju da je to za njih smrtna zamka jer gube povjerenje i publiku. To može da prođe neko vrijeme, ali na kraju to znači kolaps.

Drugo, činjenica da sam ovdje znači da UN posmatra Crnu Goru, EU je takođe nadgleda, OEBS ima izvjestioca za medije, svi mi poklanjamo veliku pažnju pitanjima slobode medija. Tako da je ranije možda bilo vrlo lako kontrolisati medije, ali to danas nije slučaj.

Funkcioneri moraju znati da su pod nadzorom

U Crnoj Gori imamo već neko vrijeme taj slučaj da mediji vlasti ili bliski njoj napadaju i pokušavaju da diskredituju nezavisne medije. Što bi, po Vama, trebalo učiniti da se to ne dešava?

Mislim da postoji pokušaj da se iskoristi samoregulatorno tijelo kao instrument za kritikovanje onih sa kojima se ne slažete. To ne smije da se dešava, ne smije se koristiti samoregulatorno tijelo za konfrontaciju jednog dijela medija sa drugim. Samoregulacija je dobrovoljna, ona se tiče etike, a etika je uvjek podrazumijevala dobrovoljnost.

Da, s tim što onaj dio medijske zajednice koji je uz vlast to vjerovatno ne bi radio da to, na direktan ili indirektan način, nije traženo od njih iz vlasti. Ne znam za to, ali znam da postoji velika podjela između medija. To nije dobro i zato je veoma bitno da se mediji pozicioniraju u odnosu na profesionalizam i etiku, ali isto tako da budu na strani svoje nezavisnosti. Javnost je ta koja treba da kritikuje medije bez obzira da li su nezavisni ili prihvataju instrukcije od državnih funkcionera.

Što je Vaša preporuka novinarima, a što predstavnicima vlasti?

Vlasti, naravno, da obezbijedi slobodu štampe. To nije lako jer znam da nije baš lako biti predmet kritika. I ja sam to bio u mojoj zemlji na meti napada novinara, nekad mislite da ste nepravedno kritikovani, ali javni funkcioneri moraju znati da su pod nadzorom javnosti, a ona se iskazuje kroz javnu kritiku preko medija.

Za medije je važno da jačaju svoju poziciju kako bi bili sposobni da kritikuju, što znači da uspostavljaju međunarodne veze, da ne budu sami. To je sada sjajna šansa za crnogorske medije jer je Crna Gora odlučna da bude dio EU, što znači mogućnost istinske promjene.

Galerija

Preporučujemo za Vas