Savjetnik za energetiku u Ministarstvu ekonomije Nikola Jablan kazao je juče da je Crna Gora u periodu od 1999. do prošle godine izdvojila preko 800 miliona eura za uvoz električne energije i pored velikog neiskorišćenog hidroenergetskog i termoenergetskog potencijala.
On je, na sjednici u Privrednoj komori kazao i da još postoje interesovanja za izgradnju hidrocentrala na Morači, nakon što je Vlada poništila tenderski proces krajem 2011. godine.
"Vođeni su razgovori sa kineskim, turskim, italijanskim, azarbejdžanskim kompanijama koje su zainteresovane za izgradnju, ali zvanične ponude još nijesmo dobili", rekao je Jablan i dodao da je izgradnja novih elektrana nužna kako bi se eliminisao konstantan deficit električne energije.
Jablan je iznio podatak da je najveći deficit bio 2007. godine, kada je uvezeno preko dvije milijarde gigavat-sati, a za to plaćeno nešto manje od 140 miliona eura.
"Vođeni su razgovori sa kineskim, turskim, italijanskim, azarbejdžanskim kompanijama koje su zainteresovane za izgradnju, ali zvanične ponude još nijesmo dobili", rekao je Jablan
On je kazao i da je posljednja elektrana TE Pljevlja izgrađena prije više od 30 godina, kao i da je potrebna revitalizacija i rekonstrukcija postojećih hidroelektrana.
Prema njegovim riječima Crna Gora od potencijala od skoro 10 hiljada gigavat-sati koristi svega 1.792, odnosno 18 odsto.
Preostali tehnički mogući iskoristivi potencijal je između 3.707 i 4.602 gigavat-sata godišnje, dok bi prevođenje voda Tare u Moraču imalo iskoristivi potencijal između 4.639 i 5.252 gigavat-sati na godišnjem nivou.
"Deklaracija o zaštiti Tare koja je donesena u decembru 2004. godine onemogućila je iskorišćavanje preko 50 odsto tehnički mogućeg iskoristivog hidroenergetskog potencijala", ocijenio je Jablan.
On smatra i da bi trebalo uraditi studije korišćenja hidropotencijala za sve rijeke na kojima nema elektrana i intenzivirati analize u vezi s mogućnošću izgradnje hidroelektrana (HE) Boka i Kruševo.
Prema njegovim riječima, predviđena je izgradnja HE na Morači i Komarnici, kao i drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, obnovljivih izvora i malih hidroelektrana na vjetar, otpad i biomasu.
TE Pljevlja
Vlada je, kazao je Jablan, usvojila energetsku politiku koja predviđa da se izvozi električna energija, jer se procjenjuje da je to jedini proizvod sa kojim Crna Gora danas može da konkuriše na evropskom tržištu: “Do 2030. godine Crna Gora bi izgradnjom novih HE mogla da izvozi oko dvije milijarde kilovat-sati električne energije, a do 2025. godine, uvoz i izvoz trebalo bi da budu izbalansirani, čime bi proizvodnja bila dovoljna da pokrije potrošnju”.
WWF-u su važne ptice i ribe, ali ne i ljudi
Na pitanje "Vijesti" kako komentariše to što se Crna Gora zbog projekta HE na Morači našla na crnoj listi Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), Jablan je kazao da ne zna za crnu listu, ali da je WWF i prije tendera Vlade uradio studije koje su pokazale da je projekat na Morači sa ekološkog stanovišta loš.
"Radilo se o studijama koje su obradile uticaj na ribe i ptice. Nijesu im bili važni ljudi", kazao je Jablan.
Iako mnoge zemlje svijeta odustaju od izgradnje velikih HE, Jablan ističe da je to zato što su one prije 50 godina realizovale svoje velike energetske projekte: "Tek nakon toga što narod počne da plaća energiju iz malih elektrana i alternativnih izvora, vidjeće što to znači.
Momentalno će se cijene povećati najmanje dva ili tri puta u odnosu na cijene iz hidroelektrana Perućica i Piva i TE Pljevalja".
Galerija
Bonus video:
