Na državnom prelazu red zavodi privatnik

Pripadnici privatne zaštitarske firme „Securitas“ na rampi na ulazu ma molo III zaustavljaju, legitimišu i traže dozvolu za ulazak i fotografisanje
227 pregleda 10 komentar(a)
Ažurirano: 03.09.2012. 20:18h

Nijedan dio luke, marine i turisitičkog naselja Porto Montenegro u Tivtu nema status slobodne carinske zone - potvrđeno je "Vijestima" u Upravi carina Crne Gore.

"Luka Tivat – Porto Montenegro nema status slobodne zone, kako u cjelosti, tako ni bilo koji dio luke" kazala je "Vijestima" portparol Uprave carina Marija Bulajić-Škuletić. Ona je podsjetila da je Luka Tivat-Porto Montenegro po odluci Vlade iz 2010. godine dobila status stalnog graničnog prelaza za međunarodni pomorski saobraćaj.

Stavljanje više djelova novog nautičko-turističkog kompleksa pod režim slobodnih carinskih zona bio je, inače, jedan od ključnih preduslova za zaključenje ugovora o prodaji bivšeg tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal kanadskom milijarderu Piteru Manku 2006. godine.

Mank je vojno brodogradilište srušio i pretvorio ga u marinu i plac za izgradnju stanova za prodaju na tržištu, a sa “Morskim dobrom” njegova kompanija “Adriatic Marinas” je zaključila ugovor o korišćenju skoro million kvadrata kopna i mora u Tivtu na period do 2097. godine.

Stop za građane

Iako Ugovor sa morskim dobrom u članu 7 definiše da obala u bivšem Arsenalu "zadržava karakter javnog dobra u opštoj upotrebi, odnosno da sva pravna i fizička lica imaju pravo pristupa postojećem i novoizgrađenom dobru", taj dokument daje "Adriatic Marinasu" i mogućnost da javni pristup zabrani "u djelovima kojima pristup ne može biti slobodan, a shodno imigracionom propisima ili propisima kojima se regulišu slobodna trgovina, slobodne zone, saobraćaj, carine kao i drugim imperativnim propisima gdje je pristup zabranjen kako bi se zaštitila privatna svojina nad zgradama i plovilima".

U praksi je to rezultiralo činjenicom da je Mankova kompanija za građane Crne Gore zabranila pristup na kompletno mulo III i mulo IV bivšeg Arsenala, pravdajući postavljanje rampe i obezbjeđenja činjenicom da se "ne može dozvoliti pristup u carinsku zonu" jer je na mulu III petrolejska instalacija na kojoj jahte u "Porto Montenegru" toče gorivo oslobođeno carina, akciza i PDV-a.

Samim tim, građani su uskraćeni za mogućnost šetnje i mulom IV koje se nastavlja na mulo III, pa je javnosti zabranjen pristup na ukupno preko 500 metara dužine obale tivatske marine za mega jahte.

Opravdanje "Porto Montenegra" o "carinskoj zoni" nema nikave veze sa logikom jer na dio koji se brani "običnim" građanima, nesmetano ulaze članovi posada i vlasnici jahti vezanih na mulu IV, servisno osoblje i mnogi drugi koje obezbjeđenje selektivno pušta kroz rampu.

Čak do okretišta na spoju mola III i mola IV, daleko iza rampe i natpisa "Crna Gora – graničlni prelaz", putnike ovdje vozi i posebni električni tzv. "shuttle bus" iz koga svi oni, bez legitimisanja mogu izaći u tu, po zaštitarima "zabranjenu zonu".

Legitimišite se prvo!

U to se lično prošle sedmice uvjerio i novinar "Vijesti" koga je pripadnik privatne zaštitarske firme "Securitas" na rampi na ulazu ma molo III, zaustavio, legitimisao i tražio mu dozvolu od "menadžmenta marine za ulazak i fotografisanje na ovaj prostor".

Na primjedbu da je riječ o javnom prostoru na kojem nema nikakvog znaka zabrane kretanja ni fotografisanja, pripadnik privatnog obezbjeđenja je ostao odlučan u tumačenju "da se tu ne može ući ni slikati bez dozvole uprave marine i da mogu ući samo oni čiji su brodovi vezani u ovom dijelu marine".

Na traženje novinara da to čuje od šefa ispostave Granične policije Crne Gore jer se cijeli razgovor sa pripadnikom firme "Securitas" vodio na dijelu obale Porto Montenegra koji ima status zvaničnog dravnog graničnog prelaza, zaštitar se oglušio, ali je na kraju novinaru ipak vratio dokumente, uopšte ne pozvavši šefa Granične policije.

"Područje graničnog prelaza luka Tivat Porto Montenegro obuhvata prostor koji je potreban za vršenje granične kontrole i drugih graničnih poslova, kao i neposrednu okolinu sa objektima koji su potrebni za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraćaja i za vršenje granične kontrole".

"Službene prostrije granične policije nalaze se na početku mola 3 ili tzv. "fuel dock". Granična kontrola se vrši od tog prostora do kraja mola gdje se nalazi benzinska pumpa. Ovo područje je obilježeno odgovarajućim oznakama koje ukazuju na to da se na ovom prostoru nalazi granični prelaz".

"Sektor granične policije nije izdavao zvanične zabrane kretanja građanima. Zakonskim propisima je predviđeno ko se i pod kojim uslovima može kretati i zadržavati na području graničnog prelaza" stoji u odgovorima koje su "Vijesti" dobile od Uprave policije na pitanja u vezi s načinom na koji funkcioniše granična kontrola u Porto Montenegru.

Policija: Samo za službena lica

Uprava policije ističe da se na graničnom prelazu mogu kretati samo službena i lica koja prelaze granicu, odnosno lica koja obavljaju djelatnost na području graničnog prelaza, ali nije objasnila kako se onda u zoni graničnog prelaza na molu III, mogu kretati putnici "shuttle busa" Porto Montenegra, članovi posada i vlasnici jahti vezanih na tom i molu IV, kao i njihovi gosti, dok se treniranje strogoće i to ne od granične policije države Crne Gore, nego privatnog obezbjeđenja Porto Montenegra, vrši nad "nepodobnim" građanima Crne Gore koji samo žele prošetati operativnom obalom nekadašnjeg Arsenala.

Sličan odgovor stigao je i iz Uprave carina koja nije ekspicitno odgovorila da li je i zbog čega uvela zabranu pristupa građana Crne Gore na molo III i IV Arsenala.

Dok na tom dijelu Arsenala državni organi deklarativno, a privatno obezbjedjenje u praksi trenira strogoću, državni prelaz u Porto Montenegru zapravo se u praksi uopšte ne koristi jer jahte koje u tivatsku marinu dolaze direktno iz inostranstva, uopšte nemaju obavezu da se vezuju na carinski i granični vez sa sjeverne strane mola III, već komotno mogu da odmah odu na svoje vezove u marini.

Na pitanje zašto dozvoljava ovakvu praksu, Uprava carina "Vijestima" nije eksplicitno odgovorila već nam je samo citirala odredbe Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi koje sa pitanjem nepoštovanja zvaničnog carinskog i graničnog veza na molu III Porto Montenegra nemaju ama baš nikave veze

Dakle, građani Crne Gore ne mogu na molo III I IV jer je to "carinska zona i granični prelaz", a strani jahtaši ne moraju na taj isti prelaz, već komotno odmah na svoj vez, iako nisu završili carinsku i graničnu proceduru i dobili dozvolu za tzv. "slobodan saobraćaj" obalom !?

Objašnjenje Uprave policije zašto je to tako je više nego smiješno, imajući u vidu da je molo III na kome se nalazi granični prelaz dugo čak 145 metara:

"Granične provjere se mogu vršiti i izvan područja graničnog prelaza tj. na brodovima. Usljed manjeg kapaciteta vezova na graničnom prelazu koji se nalazi na molu III, te u cilju izbjegavanja stvaranja zastoja i čekanja na ulazu u ovu luku, granične provjere jahti i plovnih objekata veće dužine vrše se i na samom plovnom objektu na gatu 1. Zapovjednik broda je dužan da obezbijedi da putnici ne napuste plovilo prije izvršenja graničnih provjera" objašnjava Uprava policije.

Umjesto odgovora Carina citirala zakon

Na pitanje zašto dozvoljava ovakvu praksu, Uprava carina "Vijestima" nije eksplicitno odgovorila već nam je samo citirala odredbe Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi koje sa pitanjem nepoštovanja zvaničnog carinskog i graničnog veza na molu III Porto Montenegra nemaju ama baš nikave veze:

"U skladu sa procedurom uplovljavanja stranih jahti u vode Crne Gore, granična kontrola se obavlja nakon što jahta uplovi u odredišnu luku otvorenu za međunarodni saobraćaj, gdje je zapovjednik jahte dužan da to uradi najkraćim putem".

"Zapovjednik jahte može, kopije dokumenata potrebnih za graničnu kontrolu i radi sprovođenja drugih neophodnih procedura, dostaviti i prije nego što uplovi u luku" odgovorila je Uprava carina, zaboravljajući međutim, da strani brod ne može komunicirati sa obalom niti sa domaćim plovilima, ako ne dobije tzv. "slobodan saobraćaj".

Slobodan saobraćaj (Free Pratique) u svim zemljama svijeta, strani brod dobija tek kada ga na državnom graničnom prelazu (a ne na vezovima privatne marine), pregledaju granična policija, carina i Lučka kapetanija.

Galerija

Bonus video: