Aleksa Ivanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, smatra da je Zakona o slobodnom pristupu informacijama korak naprijed zbog uvođenja proaktivnog pristupa informacijama, ali da javnost uvijek ima pravo da zna kako se troši novac iz državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, sama primjena zakona će pokazati kolike su prednosti i koliko imamo kapaciteta i volje da ga valjano primijenimo što je na institucijama zaduženim za njegovu primjenu.
On podsjeća da je članom 14 propisano da „organ vlasti može ograničiti pristup informaciji radi dokumentacije o zaradama, socijalnim i drugim primanjima”.
“Podržavam princip da su zarade zaposlenih u javnom sektoru, odnosno one koje se izdvajaju iz budžetskih sredstava dio korpusa informacija koje treba da budu dostipne javnosti na zahtjev za pristup. Takođe, smatram da treba u skladu sa proklamovanim principom proaktivnog objavljivanja na websajtu organa objaviti spisak zaposlenih, jer javnost ima pravo da zna ko učestvuje u procesu odlučivanja o pitanjima u vezi s građanima. Zarade ne smatram obaveznim dijelom proaktivnog objavljivanja na internet, ali, svakako, da po zahtjevu za pristup informacijama”, rekao je Ivanović “Vijestima”.
Što se tiče nadležnosti Agencije, po novom tekstu, Ivanović ocjenjuje da je najbolje rješenje da isti organ odlučuje i o pravu na zaštitu ličnih podataka i pristupa infromacijama
Kada se radi o socijalnim davanjima, on smatra da visinu socijalnih davanja treba objaviti na zahtjev, ali ne proaktivno putem interneta.
“Ipak se radi o dijelu koji je u vezi s privatnošću lica i onda je dovoljno, u cilju potrebe javnosti da zna, objaviti te informacije na zahtjev. Uporedna iskustva iz drugih zemalja nas uče da je bilo slučajeva da socijalnu pomoc dobijaju lica, čija se imovina mjeri i iznosom od preko milion eura”, upozorava Ivanović i dodaje da se svaki pojedinačni slučaj treba izvagati kako bi se eliminisale sumnje u moguće zloupotrebe.
Što se tiče nadležnosti Agencije, po novom tekstu, Ivanović ocjenjuje da je najbolje rješenje da isti organ odlučuje i o pravu na zaštitu ličnih podataka i pristupa infromacijama.
Venecijanska komisija je u svom mišljenju tokom rasprave ocijenila da je novim rješenjima Zakon o slobodnom pristupu informacijama unaprijeđen, ali da bi ga, ipak, trebalo dorađivati u korist javnog interesa
“Ukoliko je organ kompetentan i nezavistan, onda će na najkvalitetniji način odrediti balans u svakom konkretnom slučaju kada je u pitanju rješenje u vezi sa ova dva izuzetno važna prava u demokratskom društvu. Kao da se radi o samom ustrojstvu organa, odnosno Agencije, onda nam komparativna evropska iskustva pokazuju da je veći broj Agencija koje su ustrojene po principu monocefalnog organa, to jest jednog lica koje je na vrhu”.
“Ovakav pristup se pokazao vrlo efikasan u evropskim državama. Princip kolegijalnog organa, takođe, može biti dobar i on nosi izvjesne prednosti, ali i opasnosti. Premda sam član kolegijalnog organa ne smatram korektnim da dajem ocjene u ovom trenutku koji je princip bolji. Ostavimo još malo vremena da to praksa pokaže i o tome će mišljenje dati šira stručna javnost”, rekao je Ivanović
Venecijanska komisija tražila doradu
Venecijanska komisija je u svom mišljenju tokom rasprave ocijenila da je novim rješenjima Zakon o slobodnom pristupu informacijama unaprijeđen, ali da bi ga, ipak, trebalo dorađivati u korist javnog interesa. Navodi se da je nakon posjete delegacije VK i dostavljanja komentara od strane izvjestilaca Komisije, Nacrt zakona o slobodnom pristupu informacijama u mnogim tačkama usklađen sa standardima definisanim Konvencijom o pristupu službenim dokumentima.
”Mnoge odredbe su sada u skladu sa evropskim standardima”, kaže se u dokumentu. VK je smatrala bespotrebnim da se u članu 17 nađe rješenje prema kojem je organ vlasti dužan da omogući pristup informaciji ili dijelu informacije kada postoji preovlađujući javni interes za njeno objelodanjivanje, ”osim ako ne dokaže da postoji drugi preovlađujući javni interes”.
”Ovim se uvodi druga vrsta izuzetka od izuzetka, što je zbunjujuće i nepotrebno. Iako je moguće da nekada postoje različiti i ponekad konfliktni javni interesi, postoji, u svakom slučaju, jedan preovlađujući javni interes. Mora se istovremeno izvršiti i procjena različitih i moguće konfliktnih javnih interesa u cilju utvrđivanja koji je zapravo preovlađujući javni interes. Stoga se predlaže da se ovaj posljednji dio rečenice izbriše”, sugeriše se u dokumentu VK.
Bonus video:
