Botanička bašta Danijela Vinceka u Dulovinama više od tri decenije jedan je od najatraktivnijih djelova kolašinske turističke ponude. Tako će biti i ove sezone, pa se i narednih mjeseci očekuje dobra posjeta, kako naučnih radnika, tako svih turista koji su zainteresovani da vide neku od skoro 400 biljnih vrsta, među kojima je i mnogo endema.
U baštu u Dulovinama biljke su unošene sa mnogih crnogorskih planina – Bjelasice, Sinjavine, Durmitora, Komova, Moračkih planina, ali i sa Prokletija , Lovćena, Rumije i Orjena...
Kroz 646 metara kvadratnih bašte, smještene na 1018 metara nadmorske visine, tokom jedne sezone prođe više od 2000 posjetilaca iz cijelog svijeta, a nerijetko većina njih u Kolašin dolazi upravo zbog činjenice što na jednom mjestu može vidjeti biljno bogatstvo Crne Gore.
Od Vinceka i njegove supruge Zore Marjanović-Vincek, agronoma, može se saznati sve o crnogorskoj flori, međutim, ovog puta sa njima reporter “Vijesti” razgovarao je o brojnim idejama i predlozima kojima su željeli da pomognu sugrađanima da bolje žive, a Kolašinu da postane što prepoznatljiviji na turističkoj mapi. Za to, kako kažu, ima mnogo prilika, nije potrebno mnogo ulaganja, a zarada je sigurna.
Velika šansa Kolašinaca, ali i svih ostalih na sjeveru Crne Gore, kako tvrde poznati naučni radnici, je uzgoj kultivara, višegodišnjih i sezonskih ukrasnih biljaka.
"Ogroman novac Crna Gora troši na uvoz takvih biljaka, a gotovo da nigdje na sjeveru ne postoji rasadnik. Prema našim podacima u Kolašin se sedmično uveze kultivara vrijednosti više od 12.000 eura. To je frapantan podatak, koji jasno signalizira na što bi se trebalo orijentisati. Predlagala sam da se jedan od rasadnika Uprave za šume, koji se nalazi u Trebaljevu namijeni upravo takvoj proizvodnji. Jasno je koliko bi to koristi donijelo. To je ideja i za sve ostale koji imaju mogućnosti", priča Milivojević-Vincek. Ona tvrdi da je rasad viole prošle godine morala da nabavi u Požegi.
Za ukrasne biljke vezan je još jedan njihov predlog. Tokom javne rasprave o planu o održivom razvoju opštine do 2016. godine, jedna od njihovih ideja, koja se dopala i predsjedniku Opštine Darku Brajuškoviću, bio je i projekat „Kolašin grad u cvijeću“. Ideja se sastoji u tome da se na svim raspoloživim površinama zasadi cvijeće, a to bi trebalo da učine svi u svojim dvorištima i baštama.
"To je ideja po uzoru na jedan njemački gradić koji je na taj način za svega par godina postao turistička atrakcija. To ne zahtijeva velika ulaganja, ali treba motivisati ljude. Treba promijeniti način razmišljanja, odnosa prema okolini, stepen posvećenosti", kaže supruga poznatog botaničara.
Njeni predlozi su bili i uzgoj aronije, koja je, kako kaže, idealna za kolašinski kraj. Ta je biljaka višestruko korisna, od njenog ploda se dobijaju skupi sokovi i džemovi, otporna je na mnoge bolesti, a izdržava i vrlo niske temperature.
"Pored toga, ono što zaista vidimo kao veliku šansu za Kolašince je uzgoj ljekovitog bilja. U tom smislu već smo lokalnoj upravi prezentovali ideje naših dugogodišnjih saradnika sa beogradskog Instituta „Dr Josif Pančić“. U Botaničkoj bašti oko 90 odsto biljaka su ljekovite. To je važno kao element edukacije za uvodnu fazu pristupa ovom poslu. Ljekovito bilje je neiscrpan resurs sjevernog dijela Crne Gore. Iz beogradskog Instituta su imali sasvim konkretne ideje, čija bi realizacija omogućila Kolašincima da uzgajaju te biljke uz njihovu pomoć, savjete, ali i uz zagrantovan otkup svega što se proizvede. Nažalost, nema još iz lokalne uprave nagovještaja da će skoro tu ideju prezentovati poljoprivrednicima i da će se nešto u tom smislu raditi", priča Danijel Vincek.
On podsjeća i na neke svoje ranije ideje, koje , takođe, nijesu zaživjele, a koje su se odnosile na preradu jabuka i pravljenje sirćeta, sokova, kalvadosa...
Bračni par Vincek ne može se pohvaliti razumijevanjem sugrađana i odgovrnih za njihove ideje. Tokom februarskog nevremena, tek poslije dvdeset šest dana očišćen je put do njihove kuće i Botaničke bašte. Ipak , kako kažu, postoje ljudi koji im godinama pružaju nesebičnu podršku, a izdvajaju Mikana Medenicu iz NVO „Natura“ i Bobana Brkovića.
Nasuprot tome, oni su našli način kako da pomognu lokalnoj turističkoj organizaciji. Naime, odnedavno se ulaz u Botaničku bašti naplaćuje dva eura, a prihod se uplaćuje na žiro-račun kolašinske TO. Na taj način vodi se i precizna evidencija o broju posjetilaca.
Vincek podsjeća i na činjenicu da u Crnoj Gori postoji oko 70 vrsta ohideja koje, kako on kaže, nijesu atraktivne kao one mnogo poznatije iz tropskih krajeva, ali su zanimljive na mnogo načina.
Prije svega, ukrštanjem se može dobiti mnogo zanimljivih vrsta. Pored toga, najzanimljivija naša orhideja je orhes moreo, od čijeg se korijena u arapskom svijetu pravi jedan od najjačih afrodizijaka, salep.
Zamislite kao bi zanimljivo bilo to praviti i ovdje. Taj čuveni afrodizijak, koji je jako cijenjen u arapskom svijetu, mogao bi i ovdje biti vrlo egzotičan i atraktivan dio ponude. Nažalost, ni tu šansu ne vidimo- priča rezignirano Vincek.
Kukurijek stigao do Japana
Zanimljivo je iskustvo bračnog para Vincek i saradnja sa Japancima. To je istovremeno i primjer koliko se o bogatstvu naših planina više zna i u najudaljenijim djelovima svijeta nego kod nas. Naime, grupa Japanaca godinama u Kolašin dolazi za sjeme kukurijeka. - Kukurijek raste samo u Evropi, a u Crnoj Gori postoje četiri vrste. Japanci uzimaju sjeme, mi im pokažemo mjesta gdje raste i ukrštanjem našeg kukurijeka dobijaju mnogo zanimljivih, ukrasnih i vrlo atraktivnih vrsta. Poslali su nam brošuru u kojoj je na desetine vrsta dobijenih ukrštanjem i ne zna se koja je ljepša od koje - kaže Vincek.
Bonus video:
