Crnogorske nevladine organizacije (NVO), njih 213, prihodovale su gotovo 5,5 miliona eura od prošlogodišnjih donacija, ali se smanjuje finansijska podrška inostranih donatora, pokazuje izvještaj o prihodima organizacija civilnog društva u 2010. godini.
U izvještaju, koji je kreirao Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), navodi se da je 213 organizacija od inostranih donatora prošle godine dobilo 3,95 miliona eura.
Izvršni direktor CRNVO, Ana Novaković, rekla je na konferenciji za novinare da je uočljivo da je samo osam donatora za NVO izdvojilo iznose veće od sto hiljada eura, odnosno zajedno više od 2,5 miliona.
"Podaci na ovom uzorku od 213 organizacija koje su objavile svoje finansijske izvještaje idu u prilog tvrdnji da je prisutan opadajući trend finansijske podrške inostranih donatora u odnosu na prethodne godine, sa tendencijom daljeg smanjenja“, pojasnila je Novaković.
Prema njenim riječima, to pokazuje i činjenica da je jedan od stranih donatora, koji je prošle godine izdvojio skoro pola miliona eura u projekte NVO, zatvorio svoje programe u Crnoj Gori.
Novaković je navela da su NVO iz domaćih fondova u 2010. godini dobile 1,43 miliona eura, od čega je najviše izdvojila Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.
"Najviše sredstava iz domaćih izvora uloženo je u programe organizacija osoba sa invaliditetom, a anajmanje u projekte koji se bave učešćem građana u procesu donošenja odluka i projekte brige o starim licima“, precizirala je ona.
NVO su od članarina prihodovale 60 hiljada eura, dok su od privrednih djelatnosti zaradile 61 hiljadu.
Šef kancelarije Tehničke pomoći organizacijama civilnog društva (TACSO), Goran Đurović, rekao je da je svrha publikacije doprinos unapređenju odnosa NVO sa ostalim društvenim subjektima.
On je naveo da su 933 NVO u Crnoj Gori predale prijavu poreza na dobit u 2010. godini, od njih oko 5700.
"Tako da 213 NVO, uz vjerovatno još jedan broj onih koje imaju na svojim sajtovima objavljene finansijske izvještaje, jesu one u Crnoj Gori koje nemaju nikakv problem da podijele informacije i rade transparentno“, smatra Đurović.
On je pozvao Državnu revizorsku instituciju da iskoristi zakonska ovlašćenja i kontroliše trošenja novca koji su građani Crne Gore namijenili radu organizacija civilnog društva.
Đurović je dodao da su neke NVO koje su podnijele prijavu poreza na dobit to uradile iako su navele nulu kao finansijsko stanje u prošloj godini.
"To samo pokazuje odgovornost pojedinih NVO prema zakonskoj opbaveza, bez obzira da li su ili nisu imale obezbijeđena sredstva za neke svoje aktivnosti“, ocijenio je on.
Prema riječima Đurovića, činjenica je i da sve registrovane NVO u Crnoj Gori nisu aktivne, isto kao što je to slučaj sa nekim preduzećima ili političkim partijama.
"Postoji onaj broj NVO koji možemo tražiti u toj cifri od 933 koje su predale prijavu poreza na dobit, a vrlo je sličan onom broju koji godišnje konkuriše za sredstva koja su obezbijeđena iz domaćih izvora, i moguće da je to dobar pokazatelj onih koji zaista preduzimaju neke konkretne aktivnosti u Crnoj Gori“, rekao je on.
Projekat transparentnosti organizacija civilnog društva, u okviru kojeg je izrađen izvještaj, finansirala je Evropska komisija.
Bonus video:
