Direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš zatražio je od nadležnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova da se ubuduće javni pozivi objavljuju u najmanje dva najtiražnija dnevna lista, umjesto u “Pobjedi”, kako je to bilo do sada.
On je, šaljući komentare na predloge Uredbe o bližem načinu i postupku ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija i postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u procesu pripreme zakona, obrazložio da se većina državnih organa do sada oglašavala u listu sa najmanjim tiražom, zbog čega veliki broj NVO-a nije bio u situaciji da iste uopšte primijeti.
“Takvo postupanje je do sada za rezultat imalo smanjeno ušešće građana u procesu donošenja odluka, odnosno na javnim raspravama”, kazao je Maraš.
On je, između ostalog, zatražio da se u predlozima Uredbe izmijeni prvobitna odredba po kojoj je rok za objavljivanje konačnih akata 10 dana, predlažući da to bude rok od 48 časova od dana donošenja akata.
“Deset dana je i previše dug rok, posebno kada se radi o zakonima koji se donose po skraćenoj proceduri u parlamentu"
“Deset dana je i previše dug rok, posebno kada se radi o zakonima koji se donose po skraćenoj proceduri u parlamentu, jer hipotetički predlog nekog zakona već može biti usvojen u Skupštini, a da Vlada ne objavi ni njegov predlog”, predložio je Maraš.
Državni organi da ažuriraju godišnji program
On je zatražio i da se državni organi obavežu da na mjesečnom nivou ažuriraju godišnji program, čime bi se obezbijedio pristup informacijama predstavnicima NVO, ili da se organizuju konsultacije povodom svih akata na kojima se radi.
“Postojeće rješenje onemogućava konsultacije oko svih akata koji se ne nalaze u godišnjem programu rada organa, te daje diskreciona ovlašćenja rukovodiocima organa da se oko tih akata konsultuju sa kim žele, a ne sa onim NVO koje su najkompetentnije u nekoj oblasti”, saopštio je Maraš.
Bavili se komentarima u globalu
Prema njegovim riječima, ni rješenje po kojem je o obavljenom konsultovanju državni organ dužan da napravi izvještaj koji objavljuje na svojoj veb stranici u roku od 10 dana od dana donošenja nije dobar.
“Potrebno je normirati obavezu izrade detaljnog obrazloženja, šta je od predloga NVO usvojeno, koje su NVO bile u pitanju, šta je odbačeno i zbog čega. Dosadašnja praksa je pokazala da su izvještaji ovog tipa bili veoma generalni i da nisu davali odgovore na pitanja zašto su neki konkretni predlozi odbijeni, već su se bavili komentarima u globalu”, istakao je Maraš.
“Ukoliko je riječ o javnim skupovima, treba urediti na koji način bi se sami javni skup održao"
Komentare na predlog Uredbe dostavili su i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), tražeći da se u osnovni tekst unese član koji bi se odnosio na javnu raspravu.
“Ukoliko je riječ o javnim skupovima, treba urediti na koji način bi se sami javni skup održao. Ovo se ne odnosi na upućivanje javnog poziva i obezbjeđivanje prostorije adekvatne za održavanje javnog skupa, već na samo održavanje javnog skupa. Trebalo bi urediti tok javnog skupa – obraćanje predstavnika nadležnog organa, obrazlaganje teksta predloga zakona, omogućavanje prisutnima da iznesu svoje primjedbe”, smatraju u ovim organizacijama.
Važna je stručnost, a ne državljanstvo
Maraš je još saopštio da rješenje koje predviđa da kandidat za člana radnog tijela može biti samo crnogorski državljanin nije prihvatljivo.
Prema njegovim riječima, veliki broj radnih grupa ima uključene i strane eksperte, zbog čega, ograničenje koje se našlo u predlogu Uredbe nema svrhu.
“Naprotiv, treba ga ukloniti kako bi se zaista najbolji stručnjaci kandidovali u radnim tijelima, a u njihov rad bio uključen veći broj stranih eksperata”, poručio je Maraš.
Upoznajte javnost, pa usvajajte predloge
Predstavnici YIHR i CDT-a smatraju da je predloženi rok od 15 dana za objavljivanje izvještaja na internet stranici nadležnog ministarstva isuviše dug, te da bi trebalo isti skratiti na najkasnije sedam dana od završetka javne rasprave, odnosno najkasnije jedan dan prije usvajanja akta na sjednici Vlade.
"Ne smije se dozvoliti praksa da se predlog zakona usvoji na sjednici Vlade, a da javnost bude tek nakon toga obaviještena"
“Ne smije se dozvoliti praksa da se predlog zakona usvoji na sjednici Vlade, a da javnost bude tek nakon toga obaviještena o tome koji su predlozi usvojeni, a koji nisu i zašto, jer tada praktično više nema mogućnosti da reaguje”, kazali su i dodali da bi trebalo pokrenuti postupak izmjena i dopuna Poslovnika Vlade Crne Gore, kako bi se propisala obaveza obrađivača da uz predlog akata dostavi i izvještaj o javnoj raspravi.
“Članovi Vlade i njenih komisija imali bi uvid u cjelokupan tok postupka koji je prethodio odlučivanju na komisijama, odnosno na sjednici Vlade”, kazali su u ovim NVO.
Bonus video:
