Grip je, od druge polovine januara, doprinio smrti 31 osobe u Crnoj Gori, iako je broj oboljelih mnogo manji nego prije tri godine, a virus tipa A ništa opasniji nego prethodnih sezona.
Pomoćnik direktora u Institutu za javno zdravlje Senad Begić, kazao je da je uzrok ovakve statistike bolja kontrola i sistem prijavljivanja smrti pacijenata koji su imali grip, te da nije riječ o opasnijem virusu ili manjem obuhvatu vakcinisanih.
“Ove godine je prvi smrtni slučaj od gripa bio kod malog djeteta - stručna i laička javnost, kao i mediji, ozbiljnije su pristupili ovom problemu. Apsolutno nije isto kada od gripa umre dijete od četiri godine ili kada umre stara osoba koja je već završila produktivni dio života, kao što najčešće stariji umiru od gripa. Sama činjenica da je prvi smrtni slučaj kod djeteta, pooštrila je sistem nadzora nad gripom. U prvom redu opšte bolnice, kao i Klinički centar, pooštrili su sistem nadzora nad gripom i smrtnim slučajevima… Vrlo je vjerovatno da smo i ranijih godina imali slučajeve smrti kojima je doprinio grip, a koji nijesu prijavljeni”, pojasnio je Begić.
Načelnik Odjeljenja za imunizaciju u IJZ kazao je da grip kod određenih osoba nije bio uzrok smrti, ali jeste okolnost koja je doprinijela umiranju.
“Nije mutirao virus, obuhvat vakcinisanih je bio isti, kao i kritične grupe u populaciji. Kriva obolijevanja je bila čak niža nego prije tri godine, kada smo imali mnogo veću epidemiju i broj obolijevanja”, istakao je Begić.
Begić je rekao da zdravstveni radnici ne izbjegavaju vakcinu, ali često, iz sezone u sezonu, dolaze u kontakt sa virusom i njihov imunološki sistem je otporniji. Istakao je da IJZ insistira posebno na zaštiti od gripa na kritičnim odjeljenjima
On je kazao da se slična situacija dogodila u Hrvatskoj, gdje je prvi smrtni slučaj od gripa takođe zabilježen kod malog djeteta, dok su ostale zemlje okruženja poput Srbije, BiH, Kosova imale sličnu statistiku kao i prethodnih godina.
Begić je odgovorio da je obuhvat vakcinisanih protiv gripa u ovoj sezoni bio na gotovo istom nivou kao prethodne, odnosno “malo bolji”, ocijenivši da uvijek može bolje.
Država je za imunizaciju protiv gripa nabavila oko 23.750 doza vakcine, koja se preporučuje hronično oboljelima, starijima od 65 godina, zdravstvenim radnicima, a prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i djeci starosti od do šest mjeseci do pet godina.
Begić je kazao da je, prema podacima iz marta, jedino podgorički Dom zdravlja imao nepotrošene sve doze vakcine.
290 do 650 hiljada ljudi u svijetu umre godišnje od komplikacija gripa. Od 2009. godine, kada je zabilježena pandemija gripa, taj virus se svake godine u svijetu javlja sezonski, u vidu epidemija. Iz SZO je nedavno saopšteno da “ne treba pitati hoće li biti sljedeće pandemije gripa, nego kada će se ona dogoditi”
Prema riječima Begića, od 31 osobe preminule od gripa, jedna, hronično oboljela, bila je vakcinisana.
Kazao je da vakcina nije stoprocentna zaštita od gripa i da je učinkovita 75 odsto, u zavisnosti od uzrasta i drugih faktora, što znači da jedna petina zbog individualnih karakteristika prosto neće imati adekvatan ogovor na grip.
U većini zemalja Evrope, aktivnost gripa je na niskom nivou, a najveći broj oboljelih imao je tokom sezone virus tipa A (H1N1), zatim A (H3N2), dok je vrlo mali broj oboljelih imao tip B.
Bonus video:
