KRAVE TREBA DA BUDU REGISTROVANE

I bez najave će provjeravati sir

Kako kaže Pejić, za sva gazdinstva sa više od pet grla krava, obaveza je i posebna prostorija za proizvodnju sira sa mokrim čvorom i električnom energijom.
1682 pregleda 0 komentar(a)
Specijalitet Kolašina i Mojkovca: Lisnati sir, Foto: Dragana Šćepanović, Dragana Šćepanović
Specijalitet Kolašina i Mojkovca: Lisnati sir, Foto: Dragana Šćepanović, Dragana Šćepanović

Iako se kolašinski lisnati sir pridružio listi crnogorskih proizvoda zaštićenih oznakom kvaliteta na nacionalnom nivou, proizvođači kažu da razloga za slavlje nema i da su svjesni da im tek predstoji rad.

Pred njima je i edukacija i praćenje procedura, koje su vezane za sve segmente proizvodnje.

Izazova je mnogo, ali ne fali ni entuzijazma, a motiv više za kolašinske stočare je to što će brendiradnjem sir biti i skuplji i traženiji na tržištu.

U lokalnom udruženju prizvođača kažu da se nadaju i podršci sa lokalnog i državnog nivoa koja im je neohodna.

“Kontrola će biti višestruka. Svaki proizvođač će kontrolisti svoju proizvodnju, prije svega kad je riječ o higijeni. Uprava za veterinu će obavljati dvije vrste kontrole - zdravstvenu zaštitu životinja i preventivne mjere, a potom i uzorkovanje mlijeka i sira. Inspektori će dolaziti u domaćinstva nenajavljeni dva puta godišnje, kad procijene da treba. Predviđena je i interna kontrola od udruženja, a osobe koje će obavljati tu kontrolu proći će detaljnu obuku”, objašnjava predsjednik Udruženja Ratko Pejić.

Kolašinski lisnati sir proizvodiće samo registrovani poljoprivredni proizvođači, a i krave treba da budu registrovane u Upravi za veterinu i obilježene ušnom markicom.

Kako kaže Pejić, za sva gazdinstva sa više od pet grla krava, obaveza je i posebna prostorija za proizvodnju sira sa mokrim čvorom i električnom energijom.

Ukoliko se proizvodi u prostorijama gdje se priprema i ostala hrana, to se ne smije raditi istovremeno.

“Kolašinski sir je poseban zbog činjenice da se proizvodi od mlijeka krava koje pasu na visokim nadmorskim visinama i na pašnjacima na kojima je više od 200 biljaka, koje sadrže eterična ulja. Da bi se sačuvao kvalitet proizvoda, predviđeno je i da mlijeko grla koja su kupljena na području drugih opština neće biti korišteno najmanje godinu za proizvodnju tog sira“, kaže Pejić.

On ističe nekoliko problema za stočare, odnosno proizvođače čuvenog “listana“.

“Zbog nedostatka struje na katunima ne postoji mogućnost adekvatnog čuvanja prizvoda, pa će stočari biti prinđeni da ga transportuju do svojih kuća na selima. Mnogi od njih će, prema propisima, biti u obavezi da grade dvije prostorije u kojima će se obavljat proces proizvodnje, jednu na selu i jednu na katunima. Lokalna uprava i država bi trebalo da imaju to na umu i da pruže maksimalnu podršku“.

Prema podacima Udruženja, trenutno se mlijeko od 1.600 grla, u oko 100 gazdinstava, koristi za proizvodnju lisnatog sira. Na tržište se godišnje plasira oko 2.000 tona.

Prema dokumentaciji koja je osnova za zaštitu oznake porijekla, proizvodnja se odvija se na teritoriji opština Kolašin i Mojkovac, u okviru definisanog geografskog područja koje obuhvata 17 mjesnih zajednica.

Poraslo interesovanje za “listanom”

Pejić kaže da je nakon dobijanja oznake porijekla poraslo interesovanje za “listanom“. Traže ga više veliki marketi, hoteli i ostali ugostiteljski objekti.

“Svakako, brendiranjem smo dobili mnogo. Prije svega, spriječna je zloupotreba, koja je ranije bila učestala, pa je pod nazivom ‘kolašinski’ prodavan kojekakv sir. Treba da gledamo dugoračan interes, da ispoštujemo procedure i da obezbijedimo kontinuiran kvalitet i količinu. Edukacija je takođe bitna. Do sada su oko 95 proizvođača iz Kolašina i mojkovčkih sela Podbišće i Štitarica prošli obuku o pravilnom načinu muže i proizvodnog procesa”.

Preporučujemo za Vas