O NACRTU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA

Orav: Tajnost pruža plodno tlo za korupciju

Orav je podsjedio da je posljednji izvještaj EK o Crnoj Gori pozvao crnogorske institucije da osiguraju veću transparentnost i odgovornost
3280 pregleda 1 komentar(a)
Aivo Orav, Foto: Savo Prelević, Savo Prelević
Aivo Orav, Foto: Savo Prelević, Savo Prelević
Ažurirano: 23.09.2019. 19:09h

Pravo na slobodan pristup informacijama je važno mjerilo za pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji i alat za osiguranje odgovornosti vlada, rekao je šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav.

On je govorio na okruglom stolu o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje je organizovalo Ministarstvo javne uprave.

“Svjesni smo, sada više nego ikad, da je informacija moć, a slobodan pristup javnim informacijama omogućuje građanima da budu aktivni učesnici demokratskog procesa”, kazao je Orav.

Prema njegovim riječima, tajnost pruža plodno tlo za korupciju.

„Efikasna i administracija orijentisana ka građanima treba da obezbijedi pristup relevantnim dokumentima svima, posebno zainteresovanim organizacijama i novinarima, koji u suprotnom ne bi mogli svoj posao obavljati profesionalno u interesu građana“, kazao je Orav.

Kako je naveo, posljednji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori pozvao je crnogorske institucije da osiguraju veću transparentnost i odgovornost, posebno u oblastima sklonim korupciji i u sektorima koji se bave raspodjelom velikih djelova državnog budžeta ili imovine.

„Izvještaj je napomenuo da primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama nije doprinjela obezbjeđivanju veće transparentnosti i odgovornosti javne uprave, jer vlasti i dalje proglašavaju tražene informacije klasifikovanim, isključujući tako mnoge zahtjeve iz domena primjene ovog zakona“, rekao je Orav.

On je ocijenio da je od najveće važnosti da se Zakon izmijeni uzimajući u obzir sve relevantne preporuke iz izvještaja EK, kao i druge relevantne ekspertize EU, uključujući nedavnu misiju stručnog nadzora o slobodnom pristupu informacijama i zaštiti podataka koja je održana u julu.

“Između ostalih preporuka, stručnjaci EU ističu važnost neuvođenja koncepta zloupotrebe u zakon o slobodnom pristupu informacijama”. kazao je Orav.

On je kazao da se nada da će Crna Gora usvojiti i primijeniti novi zakon koji je u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima i koji će obezbijediti veću transparentnost i veću reaktivnost javnih institucija na potrebe građana.

“Crna Gora sada ima šansu da dokaže da je i dalje vodeća u regionu preduzimajući ovaj važan korak u reformi vladavine zakona”, kazao je Orav.

Pribilović: Slobodan pristup informacijama nezamjenjiv instrument

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, poručila je da je slobodan pristup informacijama od javnog značaja nezamjenjiv instrument za vršenje kontrole nad radom organa vlasti i uslov za kvalitetno i efikasno ostvarivanje drugih ljudskih prava i sloboda.

"Ovo pravo građanima otvara put da bez posrednika, stvarno i odgovorno učestvuju u vršenju javnih poslova i u procesu donošenja odluka", rekla je ona.

"Obrazovanjem radne grupe koja je pola godine radila na pripremi izmjena i dopuna ovog zakona, a koju su činili predstavnici relevantnih organa za uređenje oblasti slobodnog pristupa informacijama, kao i predstavnici Univerziteta Crne Gore i civilnog sektora, uz podršku međunarodnog eksperta angažovanog od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, stvorili smo platformu za intenzivnu I korisnu diskusiju iz koje su i proistekla ključna rješenja koja su danas pred nama", kazala je ministarka.

Predloženim izmjenama je, kako je kazala, najprije precizirana značenja izraza “informacija”” i organa vlasti”, kao centralna pitanja ovog zakona, kako bi se, ističe Pribilović, na jasan i nedvosmislen način definisalo šta se smatra informacijom u smislu ovog zakona i ko su obveznici njegove primjene, a u skladu sa standardima u ovoj oblasti. "Rokovi za postupanje organa kada odlučuju o pravu na pristup informaciji i to kako onih koji u prvom stepenu postupaju po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, tako i organa koji postupa po žalbama su promijenjeni i precizirani, kako bi bili u skladu sa načelima efikasnog  ostvarivanja prava. Poseban akcenat je stavljen na pitanje troškova u postupku ostvarivanja ovoga prava rukovodeći se opšteprihvaćenim standardom, da ostvarivanje ovog prava treba da bude jednostavno sa što manje troškova ili bez troškova, te je predloženo da u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama (upravnom i sudskom) svaka stranka snosi svoje troškove, bez obzira na uspjeh u postupku, kako troškovi postupka ne bi opterećivali ostvarivanje prava korisnika niti bili u koliziji sa javnim interesom", pojasnila je ministarka.

Takođe, kako je kazala, predloženo je i uvođenje instituta zloupotrebe prava na pristup informacijama, "u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima i dokumentima, koji institut poznaju i druge države a podrazumijeva obavezu organa da spriječi svaku zloupotrebu ovog prava od korisnika koji traži ostvarivanje prava suprotno cilju i svrsi zakona."

Posebna pažnja posvećana je, dodaje Pribilović, pitanju mogućeg ograničenja pristupa informaciji, "što podrazumijeva izuzetnu posvećenost realnoj i činjenično utemeljenoj procjeni štetnosti objavljivanja pojedinih informacija (u cilju zaštite legitimnih interesa zaštite države, društva i pojedinca), što se obezbjeđuje kroz propisani mehanizam testa štetnosti."

"Tako, informacije koje su označene stepenom tajnosti predloženim izmjenama nijesu isključene iz primjene ovoga zakona, izuzev onih informacija, odnosno podataka u oblasti bezbjednosno obavještajnog sektora, što je standard i u drugim evropskim državama, već podliježu relativnom ograničenju, što organ mora u svakom slučaju cijeniti", rekla je ministarka.

Iako, kako je kazala, svjesni činjenice da transparentnost rada organa vlasti predstavlja ideal svakog demokratskog društva, ujedno "moramo biti svjesni da to ne znači apsolutnu transparentnost i otvorenost kojom bi bili povrijeđena druga priznata prava, interesi i vrijednosti zaštićeni ustavom i zakonima". 

Kao što je značajna dužnost države da ojača povjerenje građana u institucije, ističe ona, jednako je važno da građani koriste zakonske odredbe u skladu s njihovom namjenom i svrhom.  

"Stoga vas pozivam da aktivnim zajedničkim radom dođemo do rješenja koja će osigurati i omogućiti građanima da preuzmu ulogu demokratskog kontrolora vlasti i aktivnog učesnika u kreiranju transparentnog i otvorenog društva", kazala je Pribilović.

"Korak unazad"

Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama predstavlja korak unazad i njime se oduzima oruđe protiv korupcije, ocijenili su iz NVO sektora. 

Na okruglom stolu, povodom Nacrta zakona, iz Ministarstva javne uprave poručili su da su u praksi imali nerazumne zahtjeve i da se novim propisom definiše zloupotreba prava na pristup informacijama. 

Danijela Vukčević iz Ministarstva javne uprave ukazala je na praksu da je ovo pitanje veliki izazov i u drugim državama, poručivši da će obučiti zaposlene o zloupotrevi prava i uraditi potrebne smjernice. 

Rukovodilac Odsjeka za slobodan pristup informacijama u Agenciji za slobodan pristup informacijama Bilja Božić kazala je da NVO sektor daje itekako doprinos kada je u pitanju transparentnost u postupanju državnih organa, ali da su se u praksi susreli sa situacijom da jedno fizičko lice šalje stotine zahtjeva, te da su neki zahtjevi nerazumni, jer se na primjer traže informacije o "fizičkom izgledu učesnika nekog skupa koji je sjedio u drugom redu".

Advokat Veselin Radulović, koji je član radne grupe za izradu zakona, kazao je da nacrt ovog propisa nije uradila radna grupa.

"Ovaj nacrt nije u skladu sa analizom Vlade, u kojom piše da je potrebno osnažiti proaktivan pristup informacijama. Ovaj zakon je korak unazad... U Vladinoj analizi je napisano da se razmotri potreba uvođenja instituta zloupotrebe prava, u nacrtu je to uvedeno, a da na radnoj grupi nismo analizirali ni jednu zloupotrebu", kazao je Radulović. 

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković rekla je da Ministarstvo ne želi da objavi komentare eksperata na ovaj zakon "Po kom osnovu određujete šta je razumno i šta nije u skladu sa ciljem i svrhom slanja zahtjeva. Zašto ste propisali da je informacija samo ono sto državni službenik odredi da je od javnog interesa", kazala je.

Preporučujemo za Vas