U SKLADU SA EVROPSKOM PRAKSOM

MJU predlaže uvođenje instituta zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama

Iz MJU pozvali su zainteresovanu javnost da učestvuje u procesu javne rasprave kako bi zajedničkim radom doprinijeli unaprjeđenju predloženih rješenja
560 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 26.09.2019. 17:57h

Ministarstvo javne uprave (MJU) predlaže uvođe instituta zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama u skladu sa evropskom praksom, kako bi spriječilo svaku zloupotrebu korisnika koji traži ostvarivanje prava suprotno cilju i svrsi zakona, saopšteno je iz tog resora.

Iz MJU kazali su da prate sve komentare i interesovanje javnosti o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) i u skladu sa pravilima o sprovođenju javne rasprave, sve predloge i sugestije će pažljivo razmotriti.

Oni su podsjetili da je javna rasprava o tekstu Nacrta zakona počela 17. objavljivanjem javnog poziva za učešće u raspravi sa pratećim materijalom, na internet stranici Ministarstva i portalu e-uprave i da će trajati do 18. oktobra.

Iz MJU su kazali da je cilj predloženih izmjena i dopuna u oblasti slobodnog pristupa informacijama da doprinesu što djelotvornijem ostvarivanju prava na slobodan pristup informacijama, te stvaranju neophodnih mehanizama, kako bi svi identifikovani problemi u primjeni tog zakona bili prevaziđeni.

„Na taj način, stvorili bi se i neophodni uslovi da se pravo na slobodan pristup informacijama ostvaruje kvalitetnije i efikasnije“, ističe se u saopštenju.

Oni su ponovili da su predložena zakonska rješenja pripremljena u skladu sa najboljim praksama, međunarodnim i evropskim standardima i dokumentima.

Kako su kazali, rješenja su pripremljena u skladu sa preporukama koje je dao međunarodni ekspert kojeg je angažovala Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i preporukama iz Analize normativnog okvira u oblasti slobodnog pristupa informacijama, koju je Vlada usvojila u aprilu.

Iz MJU su naveli da je, u odnosu na ocjenu iz nedavne izjave ambasadora Aiva Orava da su međunarodni eksperti istakli važnost neuvođenja koncepta zloupotrebe prava u Zakonu o SPI, ministarka javne uprave Suzana Pribilović uputila zvanični dopis Delegaciji EU u Podgorici sa molbom za dostavljanje pomenutih preporuka

„U postupku pripreme Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SPI kao jedna od ključnih preporuka istaknuta je važnost uvođenja instituta zloupotrebe prava na pristup informacijama“, ukazali su iz MJU.

Kada je riječ o institutu zloupotrebe prava, iz tog Vladinog resora su napomenuli da je taj institut uspješno zaživio u mnogim državama EU i regiona, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Škotska, Kanada, Portugal, Švajcarska, Slovenija, Srbija, Hrvatska.

„Cilj uvođenja zloupotrebe prava je da se spriječi svaki nedopušteni cilj korisnika suprotno cilju i svrsi zakona, a koji podrazumijeva da korisnici tog prava isti koriste u ulozi demokratskih kontrolora vlasti, te omogućava da su građani dobro i pravovremeno informisani o pitanjima o kojima treba da se opredjeljuju ili donose odluke“, poručili su iz MJU.

Oni su istakli da je, kada je riječ o pravilnoj primjeni instituta zloupotrebe prava od organa vlasti, ključno da se stvori dobra praksa.

Iz Ministarstva su kazali da je planirano donošenje smjernica od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kao i edukacija službenika iz organa vlasti, kako bi bili stvoreni neophodni uslovi da u praksi ne dolazi do neopravdanog pozivanja na taj pravni osnov i zloupotrebe samog instituta.

Kako su naveli, Nacrtom zakona predložena je izmjena pojma „organ vlasti“ iz razloga nedovoljne preciznosti postojeće norme koja je znatno proširila obuhvat i na subjekte koji nisu i ne treba da budu obveznici tog zakona.

„Ovaj zakon prema svim međunarodnim standardima i dokumentima treba da obuhvati sve organe vlasti koji vrše javna ovlašćenja, a ne subjekte koji čine dobrovoljni sektor kao što su političke organizacije, vjerske organizacije i udruženja građana“, kaže se u saopštenju.

U nacrtu zakona, kako se dodaje, poseban akcenat je stavljen na pitanje troškova u postupku ostvarivanja toga prava rukovodeći se opšteprihvaćenim standardom.

„Ostvarivanje tog prava treba da bude jednostavno sa što manje troškova ili bez troškova, te je predloženo da u postupcima ostvarivanja prava na pristup informacijama (upravnom i sudskom) svaka stranka snosi svoje troškove, bez obzira na uspjeh u postupku, kako troškovi postupka ne bi opterećivali ostvarivanje prava korisnika, niti bili u suprotnosti sa javnim interesom“, naveli su iz MJU.

Iz tog resora kazali su da su predloženim rješenjima, ne u cilju odugovlačenja postupka, već isključivo radi efikasnijeg ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama, precizirani rokovi za postupanje organa kada odlučuju o pravu na pristup informaciji, onih koji u prvom stepenu postupaju po zahtjevima za slobodan pristup informacijama i organa koji postupa po žalbama.

Iz MJU su dodali da je posebna pažnja posvećana pitanju mogućeg ograničenja pristupa informaciji.

„To podrazumijeva izuzetnu posvećenost realnoj i činjenično utemeljenoj procjeni štetnosti objavljivanja pojedinih informacija (u cilju zaštite legitimnih interesa zaštite države, društva i pojedinca), što se obezbjeđuje kroz propisani mehanizam testa štetnosti“, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, informacije koje su označene stepenom tajnosti predloženim izmjenama nijesu isključene iz primjene tog zakona, izuzev onih informacija, odnosno podataka u oblasti bezbjednosno obavještajnog sektora.

To je, kako se navodi, standard i u drugim evropskim državama i one podliježu relativnom ograničenju, što organ vlasti mora u svakom slučaju cijeniti.

Iz MJU pozvali su zainteresovanu javnost da učestvuje u procesu javne rasprave kako bi zajedničkim radom doprinijeli unaprjeđenju predloženih rješenja.

Preporučujemo za Vas