"svijest nije dovoljno razvijena"

O problemima mentalnog zdravlja se malo govori u Crnoj Gori

929 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock

U  Crnoj Gori nije dovoljno razvijena svijest o razumijevanju i  prihvatanju osoba koje imaju određene psihičke smetnje, kazao je  psiholog Miloš Bulatović i dodao da se malo govori o problemima  mentalnog zdravlja.  

 Na pitanje da li su u Crnoj Gori problemi sa mentalnim zdravljem i  dalje tabu tema, on je odgovorio da se kao i za mnoge druge stvari, u  Crnoj Gori još malo govori o problemima mentalnog zdravlja.  

 Bulatović je, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se  obilježava 10. oktobra, kazao da još nema dovoljno vidljivih rezultata  koji mogu da ukažu na to da je društvo obrazovano u vezi sa psihičkim  smetnjama.  

“Svakako da je mnogo bolja situacija, ako uporedimo sadašnje stanje sa  prethodnim periodom, ali u odnosu na razvijenija društva, u ovom  trenutku je kod nas nedovoljno razvijena svijest o istinskom  razumijevanju i prihvatanju osoba koje imaju određene psihičke smetnje”,  rekao je Bulatović agenciji MINA.  

 Prema njegovim riječima, u osnovi predrasuda prema mentalno oboljelim  osobama je nedostatak informacija o tome šta su mentalna oboljenja i taj  negativni stav dodatno je podržan osjećanjima koje članovi društva  imaju prema osobama sa određenim psihičkim smetnjama.  

Bulatović je naveo da su dominantna osjećanja strah “da se meni ili  mojim bližnjima tako nešto može desiti” i sažaljenje prema osobi koja  ima određenu psihičku smetnju.  

“Namjerno ističem psihička smetnja, a ne mentalna bolest, jer bez obzira  na postojanje određene smetnje, mi i dalje imamo potencijal koji je  očuvan”, kazao je on.  

 Kako je naveo, taj potencijal može biti od koristi u svakodnevnom funkcionisanju.  

“Kod isticanja bolesti, mi smo na neki način upali u zamku da  etiketiramo osobu (posmatranje te osobe kroz prizmu njene bolesti) i  smanjujemo šansu da istaknemo one potencijale koje ta osoba nesumnjivo  ima”, dodao je Bulatović.  

Kako je naveo, svi članovi društva su u riziku od narušavanja mentalnog  zdravlja, samo je pitanje u kojem životnom periodu se to dešava.  

 Kod nekih osoba to je u nepredviđenim situacijama, akcidentnim životnim  krizama, kao što su gubitak bliske osobe, gubitak radnog angažmana,  razvod.  

 Prema riječima Bulatovića, kod nekih osoba to se može javiti u  prirodnim životnim situacijama, odnosno razvojnim životnim krizama -  fazi formiranja identiteta, stvaranja, integriteta, kroz koje svi  prolaze.  

“Suština jeste da niko nije izuzet iz situacije povećanog rizika od  narušavanja mentalnog zdravlja. Način na koji će se osobe suočiti i  prevladati te situacije je izazov sa kojim će se prije ili kasnije  suočiti, a u tome im svakako mogu pomoći stručna lica”, kazao je  Bulatović.  

Kako je naveo, odnos prema mentalnom zdravlju i mentalnoj bolesti su potpuno različite perspektive.  

“Ako tako postavimo stvari, bilo bi dobro da na samom početku odredimo  da li ćemo se fokusirati na zdravlje ili na bolest. Ako se fokusiramo na  očuvanje zdravlja, naša perspektiva se bazično odnosi na prednosti, a  ukoliko se fokusiramo na bolest onda se bazično fokusiramo na  nedostatke”, rekao je Bulatović.  

On smatra da se, sa obzirom na to da smo svjedoci svakodnevnih  različitih oblika netrepeljivnosti i nasilja, mentalno zdravlje ne čuva  dovoljno.

Preporučujemo za Vas