„Kada se osvrnemo unazad na minule vijekove divimo se stvaralačkoj energiji kojom nas je osjenio Sveti Sava, a koja je podigla svetitelje, mudrace, velike ljude od velike ljude od znanja i pera, vitezove Hristovog krsta i rodoljublja od Kosova do Mojkovca i Kajmačkalana, i od Jasenovca do mučeničkih Košara“, besjedio je vladika Joanikije
Centralna Svetosavska akademija u eparhiji budimljansko-nikšićkoj održana je večeras u sportskoj dvorani Nikoljac u Bijelom Polju.
Čestitajući praznik Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa vladika Joanikije je podsjetio da se navršava 800 godina, od kako je Sveti Sava, pored već postojećih, osnovao nove episkopije u srpskim zemljama.
„Među njima Budimljansku, Zetsku i Humsku, koje od tada pa do danas djeluju na području Crne Gore. Istovremeno, proslavljamo osam vijekova, od krunisanja po pravoslavnom obredu Svetoga kralja Stefana Prvovjenčanoga, koga je sveti Sava vjenčao na kraljevstvo u manastiru Žiči 1220. godine. Prije osam vijekova mi smo sa punim dostojanstvom ušli u zajednicu prosvijećenih pravoslavnih naroda i uglednih država tadašnjeg civilizovanog svijeta. Kada se osvrnemo unazad na minule vijekove divimo se stvaralačkoj energiji kojom nas je osjenio Sveti Sava, a koja je podigla svetitelje, mudrace, velike ljude od velike ljude od znanja i pera, vitezove Hristovog krsta i rodoljublja od Kosova do Mojkovca i Kajmačkalana, i od Jasenovca do mučeničkih Košara“, besjedio je vladika Joanikije.
On je istakao da smo kroz sva vremena naše burne istorije njegovali duhovne i kulturne vrijednosti, koje nam je zavještao sveti Sava.
„Tako smo utvrđivali svoje jedinstvo zasnovano na jevanđelju božjem, izgrađivali svoj prepoznatljivi srpski identitet. I danas okupljeni oko naših svetinja i svetitelja slijedimo zapovijesti svetog Save da čuvajući čistotu i ljepotu svete pravoslavne vjere udostojimo se višnjeg zvanja vjernih sinova i kćeri oca našega nebeskoga, kome neka je slava sada i u vijekove vijekova. Samo tako ćemo biti i pravi Svetosavci“, kazao je vladika.
Profesor beogradskog Univerziteta Milo Lompar u besjedi o svetom Savi je kazao da nije lako u jednom govoru ispričati sve ono najvažnije što predstavlja život svetog Save i simbola koji je on postao u dugom istorijskom, kulturnom i duhovnom trajanju našeg naroda.
„U isto vrijeme to je unekoliko i poznato. Svi smo mi poslednjih godina gledali nešto od onog neuporedivog sjaja koji obilježava taj život. Pa ipak, ako bi smo željeli da povučemo neku crtu, pronašli bi smo neke crte u kojima se ta biografija, pa i život dodiruje sa opštom duhovnom, istorijskom i kulturnom sudbinom našega naroda. Sveti Sava je otišao u monahe vođen jednom dubljom ličnom motivacijom, osjećajući unutrašnju potrebu za duhovnim podvigom. Ali onim što je postao on je obilježio kretanje srpskog naroda ka jednom duhovnom polju, unutar kog se kreće najtežom stazom prema gore, i unutar kog se na zemlji svjedoči ono što se gore vidi. Sveti Sava je osnovao Hilandar, zar to nije naša sadašnjost, zar to nije ono mjesto na kome se sabira svako duhovno iskustvo našeg naroda, njegova mudrost, pamćenje i patnja, i zar to nije ono što u našim srcima kuca iako je na daljinu“, besjedio je Lompar, dodajući da je sveti Sava mirio zavađenu braću i da je mirio i ono što je naizgled djelovalo kao nepomirljivo.
Podsjećajući da je sveti Sava donio autokefalnost srpskoj Arhiepiskopiji, Lomar je kazao je on taj koji je krećući se kroz dugi put samostalnost naše ckrve i naroda doveo dolazeći preko Soluna, najveće umjetnike tadašnjega svijeta da oslikaju najbolje slike vizantijskog slikarstva kakve se pojavljuju u Mileševi i Studenici.
„Hristovo raspeće u Studenici i plava pozadina kojoj se oslikava vječni lik ljudske patnje, strasti i vaskrsenja, nosi duboki duhovni pečat Savine ličnosti. On je taj koji je naš narod razumio u onim prostorima na kojima se on danas nalazi i mi znamo da je on na Prevlaci, tamo gdje se pojavljuje njegov manastir obilježio bitnu portu njemanjićke i srpske tradicije. Ona se tu pojavljuje u najnuverzanijme obliku pravoslavne tradicije. Sveti Sava je obilježio naše iskustvo u dugim godinama ropstva“, kazao je Lompar.
Besjede vladike Joanikija i Lompara vjernici su pozdravili povicima: “Ne damo svetinje, ne damo svetinje“.
Na akademiji su pored hora „Sveti Nikola“ i KUD-a Tekstilac u kulturno- umjetničkom dijelu programa nastupili guslar Boško Vujačić i Danica Crnogorčević sa svojim etno sastavom.
Bonus video:
