Neaktivnost stanovništva predstavlja jedan od najznačajnijih izazova na tržištu rada Crne Gore koji usporava razvoj države, ocijenio je ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, na regionalnoj konferenciji Zapošljavanje i siva ekonomija na Zapadnom Balkanu u Sarajevu.
On je rekao da je stopa aktivnosti, mjerena Anketom o radnoj snazi u periodu od 2007. do prošle godine, za populaciju od 15 do 64 godine, povećana sa 61 odsto na 68,4 odsto, dakle 7,4 odsto.
„Ipak, stopa aktivnosti bitno zaostaje za stopama u Evropskoj uniji. U istom periodu, ona je porasla 8,8 odsto. Crnogorska Vlada zbog toga sprovodi brojne politike koje su usmjerene ka povećanju aktivnosti radne snage”, precizirao je Purišić na konferenciji, koju su organizovali Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i Međunarodna organizacija rada (ILO).
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, dodao da je cilj da se postigne kvalitetno zapošljavanje, jednake mogućnosti i pristup tržištu rada.
Na povećanje aktivnosti radne snage, prema riječima Purišića, djelovalo se mjerama koje unapređuju biznis ambijent, sa posebnim fokusom na razvoj preduzetništva i samozapošljavanja, reformom radnog zakonodavstva u cilju poboljšanja funkcionisanja tržišta rada, realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja i daljim razvijanjem socijalnog dijaloga.
„Strukturnim reformama koje Vlada sprovodi u raznim sektorima uklanjaju se biznis barijere, podstiče se preduzetništvo i privlači kapital kroz investicije. To je obezbijedilo visoke stope rasta ekonomije od 4,7 odsto u 2017. godini, 5,1 odsto u 2018. godini, sa dobrim izgledima da se i u prošloj godini ostvari jedna od najvećih stopa ekonomskog rasta u Evropi“, dodao je Purišić.
On je podsjetio da država, fondovi EU, brojni investitori, ulažu značajna sredstva, što dovodi do novih zapošljavanja, pa je u mandatu rada Vlade rast zaposlenosti bio 2,3 odsto 2017. godine, zatim 4,2 odsto 2018, i 7,8 odsto u periodu od januara do novembra prošle godine.
„S obzirom na to da jedan odsto rasta ili pada ekonomije generiše 0,4 odsto rasta ili pada zaposlenosti, jedan značajni dio visoke stope rasta zaposlenosti se ostvario formalizacijom radnih odnosa“, kazao je Purišić.
On je rekao da su doneseni ili pripremljeni svi propisi iz radnog zakonodavstva koji su usklađeni sa evropskim zakonodavstvom i standardima ILO-a, što doprinosi efikasnosti tržišta rada.
Posebno su, kako je rekao, važni novi Zakon o radu, kao i Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
„U pripremi je i novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, koji treba da doprinese većoj uključenosti te ciljne grupe na tržište rada“, dodao je Purišić.
Prema njegovim riječima, poseban doprinos ostvarivanju tih ciljeva imaju i aktivnosti finansirane kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), koje se implementiraju u okviru Programa EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu 2015-2017, u ukupnom iznosu preko 18 miliona EUR.
„Riječ je o projektima usmjerenim ka podsticanju zaposlenosti i povećanju aktivnosti. Dakle, sve te mjere su obezbijedile rast stope aktivnosti za 2,2 odsto u periodu od januara do septembra prošle godine u odnosu na uporedni period“, kazao je Purišić.
On je podsjetio da je Vlada u prethodnom periodu sprovodila aktivnosti na unapređenju poslovnog ambijenta, što je uslovilo snažan ekonomski rast.
Purišić je poručio da je jedan od odgovora na prevazilaženje izazova u pogledu kvaliteta poslova - promovisanje dostojanstvenog rada, koji za cilj ima obezbjeđenje uslova rada koji nude slobodu, pravičnost, bezbjednost i dostojanstvo za zaposlene.
„Uvjeren sam da je osnova za uspješno promovisanje dostojanstvenog rada i ostvarivanje značajnih rezultata zapravo jačanje odnosa između radnika, poslodavaca i Vlade, što u konačnom znači unapređenje socijalnog dijaloga. Na tom putu, neophodno je da budemo uporni u promovisanju ključnih principa prava na rad, da stvaramo bolje uslove za dostojanstveno zaposlenje, te da budemo posvećeni jačanju sistema socijalne zaštite“, naveo je Purišić.
Učesnici konferencije bili su ministri rada i socijalnog staranja, predstavnici javnih službi za zapošljavanje, inspekcije rada i socijalnih partnera iz zemalja Zapadnog Balkana.
Crna Gora je dio podregionalnog projekta Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja (ESAP), koji finansira EU, čiji su nosioci Savjet za regionalnu saradnju i ILO, čiji je fokus na unapređenju i jačanju regionalne saradnje u oblasti zapošljavanja i socijalnih pitanja.
Radi se o aktivnostima kao što je izgradnja kapaciteta vladinih agencija, tripartitnih tijela, socijalnih partnera, inspekcija rada i službi za zapošljavanje u cijelom regionu, kao i na razmjenu iskustava i dobre prakse u podregionalnoj zajednici.
Bonus video:
